Antifašizam i njegove tekovine zadnjih se dvadesetak godina sustavno poriču i demoniziraju, ocijenjeno je na današnjem okruglom stolu, koji je pod nazivom "Što to čini antifašizam aktualnim danas" organizirala Antifašistička liga Hrvatske.
"Treba napraviti iskorak te razvijati kulturu sjećanja, a mladi imaju pravo učiti povijest utemeljenu na činjenicama", poručila je Vesna Teršelič iz Documente.Važno je, kaže, da mladi znaju prepoznati isključivost prošlosti i fašizma kako bi se znali suprotstaviti ksenofobiji danas.
Upozorila je da u Hrvatskoj ima puno neobilježenih mjesta koja zaslužuju sjećanje, barem kroz postavljanje info-ploče.
"Primjerice, u Dotršćini u Zagrebu imamo park, ali ispred njega nema spomen ploče koja bi naznačila koliko je ljudi tamo ubijeno i kako je to izgledalo u vrijeme NDH i ustaškog terora", rekla je Teršelič.
Juraj Hrženjak, autor dviju knjiga na temu srušenih antifašističkih spomenika u Hrvatskoj, uvjeren je kako su i danas ugrožene tekovine antifašizma.
Romi su danas, kao i 1941., marginalizirani, Srbi su drugorazredan narod, a hrvatska službena politika ne reagira dovoljno i ne postavlja granice nakon kojih više ne može tolerirati ugrožavanje nečije slobode, kazao je Hrženjak.
Dražen Lalić s Fakulteta političkih znanosti smatra da treba odvojiti antifašizam u prošlosti od suvremenog antifašizma.
"Jedno je komemorirati zbivanja iz Drugog svjetskog rata, a drugo promicati vrijednosti antifašizma danas", kaže Lalić i dodaje kako se starim alatima ne mogu rješavati problemi koji su određeni suvremenim kontekstom.
Hrvatska je, zamjera Lalić, mlako sudjelovala u obilježavanja savezničkog iskrcavanja u Normandiji dok je u većini europskih zemalja bio direktan prijenos te proslave održane 6. lipnja.
Lani su obilježene i 70. godišnjice bitaka na Neretvi i Sutjesci, no nitko od vodećih hrvatskih političara nije bio na tim proslavama, podsjeća Lalić.
Milan Živković iz Ministarstva kulture poručio je kako je krajnje vrijeme da se prestane "ritualno zgražati nad usponom radikalne desnice" već se treba zapitati koji su njegovi uzroci.
"Odgovor nam ne mogu ponuditi ekonomski, politički i medijski strukturirane elite, već samo oni koji su poput vas cjelokupno političko i intelektualno djelovanje posvetili borbi protiv fašizma i svih oblika dominacije", poručio je Živković antifašistima.
Antifašizam danas čini aktualnim okruženje u kojem se javno poriču neke od temeljnih etičkih vrijednosti pristojnog demokratskog društva, poručio je u pismu sudionicima skupa Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava.
Upozorila je da u Hrvatskoj ima puno neobilježenih mjesta koja zaslužuju sjećanje, barem kroz postavljanje info-ploče.
"Primjerice, u Dotršćini u Zagrebu imamo park, ali ispred njega nema spomen ploče koja bi naznačila koliko je ljudi tamo ubijeno i kako je to izgledalo u vrijeme NDH i ustaškog terora", rekla je Teršelič.
Juraj Hrženjak, autor dviju knjiga na temu srušenih antifašističkih spomenika u Hrvatskoj, uvjeren je kako su i danas ugrožene tekovine antifašizma.
Romi su danas, kao i 1941., marginalizirani, Srbi su drugorazredan narod, a hrvatska službena politika ne reagira dovoljno i ne postavlja granice nakon kojih više ne može tolerirati ugrožavanje nečije slobode, kazao je Hrženjak.
Dražen Lalić s Fakulteta političkih znanosti smatra da treba odvojiti antifašizam u prošlosti od suvremenog antifašizma.
"Jedno je komemorirati zbivanja iz Drugog svjetskog rata, a drugo promicati vrijednosti antifašizma danas", kaže Lalić i dodaje kako se starim alatima ne mogu rješavati problemi koji su određeni suvremenim kontekstom.
Hrvatska je, zamjera Lalić, mlako sudjelovala u obilježavanja savezničkog iskrcavanja u Normandiji dok je u većini europskih zemalja bio direktan prijenos te proslave održane 6. lipnja.
Lani su obilježene i 70. godišnjice bitaka na Neretvi i Sutjesci, no nitko od vodećih hrvatskih političara nije bio na tim proslavama, podsjeća Lalić.
Milan Živković iz Ministarstva kulture poručio je kako je krajnje vrijeme da se prestane "ritualno zgražati nad usponom radikalne desnice" već se treba zapitati koji su njegovi uzroci.
"Odgovor nam ne mogu ponuditi ekonomski, politički i medijski strukturirane elite, već samo oni koji su poput vas cjelokupno političko i intelektualno djelovanje posvetili borbi protiv fašizma i svih oblika dominacije", poručio je Živković antifašistima.
Antifašizam danas čini aktualnim okruženje u kojem se javno poriču neke od temeljnih etičkih vrijednosti pristojnog demokratskog društva, poručio je u pismu sudionicima skupa Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava.
Izvor: seebiz
