Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) od 31. 12. 2012., na burzi je registrirano 745 nezaposlenih novinara i pet urednika, što za novinarsku profesiju predstavlja zabrinjavajući podatak, kao i činjenica da su novinari među onim nezaposlenima koji najteže pronalaze novo zaposlenje, rečeno je sinoć na tribini Hrvatskog novinarskog društva (HND) "Novinari na burzi".
"Radi se o trostruko većem broju u odnosu na 2008., kada je na Zavodu za zapošljavanje bilo regitrirano 229 novinara", istaknula je novinarka i moderatorica tribine Melisa Skender. Dodala je da je u odnosu na 2011. lani na HZZ-ou registrirano 116 novinara, što je dvostruko veći broj u odnosu na 2009. i 2010., kada je bilo registrirano 67 nezaposlenih novinara. Od ukupnog broja nezaposlenih novinara, njih 211 nema nikakvog novinarskog iskustva, kazala je Melisa Skender. Napomenula je da su se lani s burze odjavila 242 novinara.
Rukovoditeljica Odsjeka za rad s poslodavcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ivana Šimek kazala je da je najviše nezaposlenih novinara s visokom stručnom spremom, a registrirano je i 150 njih sa srednjom stručnom spremom koji su radili kao novinari. Od 242 odjavljena novinara, najviše ih se zaposlilo u informacijskoj i komunikacijskoj djelatnosti. Prema regionalnoj podjeli, najviše nezaposlenih novinara ima u Zagrebu, a slijede Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija.
Najveći broj nezaposlenih novinara su oni u dobi od 25 do 29 godina, ali ta se dobna skupina, dodala je Šimek najviše i zapošljava.
Ocijenila je kako je zapošljavanje u 2012. bilo bolje nego prethodnih godina.
"Ružičasta slika pri upisu novinarstva pretvara se u siviju realnost na završetku", kazala je Grbeša, dodavši kako je razlog tome što se na fakultetu uči novinarstvo kakvo bi trebalo biti, a ne kakvo ono zapravo jest.
Psihologinja Ivana Sabol istaknula je kako je novinarstvo profesija u kojoj, zbog mnogo stečenih znanja i iskustava, lako može doći do prekvalifikacije, nakon čega se može tražiti posao i u drugim profesijama.
O svojim iskustvima na burzi i nalaženjem posla govorili su nezaposleni novinari s dugogodišnjim iskustvom Stojan DePrato, Branimir Zekić i Martina Kalle.
(H) Izvor: Zamirzine
"Radi se o trostruko većem broju u odnosu na 2008., kada je na Zavodu za zapošljavanje bilo regitrirano 229 novinara", istaknula je novinarka i moderatorica tribine Melisa Skender. Dodala je da je u odnosu na 2011. lani na HZZ-ou registrirano 116 novinara, što je dvostruko veći broj u odnosu na 2009. i 2010., kada je bilo registrirano 67 nezaposlenih novinara. Od ukupnog broja nezaposlenih novinara, njih 211 nema nikakvog novinarskog iskustva, kazala je Melisa Skender. Napomenula je da su se lani s burze odjavila 242 novinara.
Rukovoditeljica Odsjeka za rad s poslodavcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ivana Šimek kazala je da je najviše nezaposlenih novinara s visokom stručnom spremom, a registrirano je i 150 njih sa srednjom stručnom spremom koji su radili kao novinari. Od 242 odjavljena novinara, najviše ih se zaposlilo u informacijskoj i komunikacijskoj djelatnosti. Prema regionalnoj podjeli, najviše nezaposlenih novinara ima u Zagrebu, a slijede Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija.
Najveći broj nezaposlenih novinara su oni u dobi od 25 do 29 godina, ali ta se dobna skupina, dodala je Šimek najviše i zapošljava.
Ocijenila je kako je zapošljavanje u 2012. bilo bolje nego prethodnih godina.
"Ružičasta slika pri upisu novinarstva pretvara se u siviju realnost na završetku", kazala je Grbeša, dodavši kako je razlog tome što se na fakultetu uči novinarstvo kakvo bi trebalo biti, a ne kakvo ono zapravo jest.
Psihologinja Ivana Sabol istaknula je kako je novinarstvo profesija u kojoj, zbog mnogo stečenih znanja i iskustava, lako može doći do prekvalifikacije, nakon čega se može tražiti posao i u drugim profesijama.
O svojim iskustvima na burzi i nalaženjem posla govorili su nezaposleni novinari s dugogodišnjim iskustvom Stojan DePrato, Branimir Zekić i Martina Kalle.
(H) Izvor: Zamirzine
