Vlada i dalje ne ulaže u vlastite strategije

Javno savjetovanje o prijedlogu Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu otvoreno je do 20. studenog. Podsjetimo, ovom uredbom se već trinaest godina, svake godine detaljno raspodjeljuju prihodi od igara na sreću za različite javne institucije koje doniraju sredstva za humanitarne, sportske, kulturne i druge djelatnosti, kao što je definirano člankom 8. Zakona o igrama na sreću. Ministarstvo financija uputilo je u javnu raspravu prijedlog uredbe čiji su iznosi gotovo jednaki onima za proteklu godinu. Na prvi pogled izgleda da se radi o kontinuitetu, što bi mogla biti dobra vijest kada se radi o potezima Vlade u području civilnog društva u protekle tri godine, no tome ipak nije tako.

Kao što Ministarstvo navodi u kratkom obrazloženju, ostaju nepromijenjena postotna izdvajanja za programska područja sporta, borbe protiv zlouporabe droga, tehničke kulture i razvoja civilnog društva, a smanjuju se relativne stope izdvajanja za potrebe osoba s invaliditetom i kulturu. Razlog tomu je povećanje stopa izdvajanja za socijalnu i humanitarnu djelatnost, "primarno zbog uključivanje nove aktivnosti za Hrvatsku gorsku službu spašavanja", kaže Ministarstvo, te za izvaninstitucionalnu naobrazbu i odgoj djece i mladih, koja je povećana s 1,50 u 2017. na 2,08 posto u 2018. Istovremeno HGSS smatra da iznos koji se odnosi na tu neprofitnu organizaciju čini tek polovicu njihovih ukupnih potreba te da nije dostatan za njihovo funkcioniranje.

Iako se radi o gotovo jednakim iznosima kao za 2017. godinu, neki drugi detalji upućuju da se od 2016. godine, kada je štetočinska vlast u vidu osovine Karamarko-Hasanbegović proizvela najveći korak unatrag za institucionalizirani okvir djelovanja civilnoga društva, situacija i nije mnogo promijenila. Tada su tri stupa institucionalne podrške civilnom društvu višestruko unazađena - uredbom o raspodjeli lutrijskih sredstava prepolovljen je proračun Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, marginaliziran je i obespravljen Savjet za razvoj civilnoga društva, a ravnatelj Ureda za udruge pri Vladi Republike Hrvatske podnio je ostavku.

Sustav je dolaskom Vlade Andreja Plenkovića naizgled krenuo u svojevrsni oporavak - uredbom za 2017. razvoju civilnog društva dodijeljeno je malo više od 11 posto, nakon višemjesečnih peripetija izabran je i s radom je krenuo novi Savjet za razvoj civilnoga društva. No, isti Savjet nije sudjelovao u izradi prijedloga Uredbe za 2018, iako je njegov zadatak pratiti i aktivno sudjelovati u donošenju zakona, drugih propisa i akata, a naročito pri donošenju normativnih akata od izravnog interesa za rad organizacija civilnoga društva. Tomislav Domes, zamjenik članice Savjeta u području kulture, smatra da Vlada takvim postupkom "omalovažava vlastito savjetodavno tijelo i poručuje da je nije briga za suradnju s civilnim društvom".

U području kulture smanjena su izdvajanja za programe muzejsko galerijske djelatnosti, inovativne umjetničke i kulturne prakse te međunarodnu kulturnu suradnju, kazališne i glazbeno-scenske djelatnosti te Zaklada Kultura nova ostale su na istom postotku kao i 2017, dok je postotak za književno izdavaštvo povećan. Podsjetimo, književno izdavaštvo ušlo je u raspodjelu lutrijskih sredstava na razdjelu za Ministarstvo kulture nakon što je iz njega izbačena stavka za neprofitne medije, koje je također "ugasio" spomenuti bivši ministar kulture, a Ministarstvo kulture pod vodstvom Nine Obuljen u srpnju 2017. raspodijelilo je oko 3 milijuna kuna posrnulom nakladništvu.

Ako uspoređujemo postotak izdvajanja pod točkom 8. Uredbe - onima koje pridonose razvoju civilnoga društva - u posljednjih pet godina (2013. 13,04%, 2014. 14,21%, 2015. 14,21%, 2016. 6,88%, 2017. 11,18%) jasno je uočljiva silazna putanja u potpori. Kao što ogromno smanjenje 2016. godine nije opravdano relevantnim analizama već je bilo bjelodano da se radi o politički motiviranim odlukama, tako ni ovogodišnja raspodjela nije suvislo obrazložena. No, to ne znači da i iz nje nisu vidljive određene tendencije Vlade koja ju predlaže. "Smanjeni postotak za aktivnosti Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva pokazuje da Vlada ne želi ulagati u razvoj civilnog društva i da ne prepoznaje civilno društvo kao partnera u ekonomskim i društvenim promjenama zemlje, iako se pokazalo da je upravo taj segment društva jedan od najsnažnijih elemenata društvenog, političkog i ekonomskog razvoja", smatra Mirela Travar iz inicijative Za snažno civilno društvo.

Incijativa je prije godinu dana, po izglasavanju Vlade Andreja Plenkovića, zatražila povratak od 15% na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbu za 2017, hitno konstituiranje Savjeta za razvoj civilnog društva čija je uloga savjetovati Vladu o javnim politikama pa tako i o Uredbi, te da se javnosti podastru podaci o tome jesu li i kako utrošena sredstva iz prihoda od igara na sreću preraspodijeljena sa stavke za razvoj civilnog društva. Od svih tih zahtjeva jedino je ispunjeno konstituranje Savjeta, no tek nakon donošenja Uredbe za 2017, a već pri prvom koraku koji je trebao potvrditi demokratsku proceduru donošenja odluka - dakle pri donošenju Uredbe za 2018 - i to se ispunjenje tadašnjih zahtjeva Inicijative pokazalo tek ustupkom do sljedećeg potresa.

Sanja Tarczay, predsjednica Saveza gluhoslijepih osoba Dodir smatra da javnost, kao ni donositelji odluka, "katkad nisu sasvim upoznati sa strukturom korisničkih skupina koje podupire Nacionalna zaklada i da se očitom tendencijom smanjivanja sredstava usmjerenih Nacionalnoj zakladi ne samo otežava njezino djelovanje, nego ugrožava i dovodi u pitanje postojanje udruga koje se tim putem financiraju, a onda i funkcioniranje zdravoga civilnog društva".

Prošle godine Uredba nije osigurala dovoljno sredstava za sufinanciranja EU projekata organizacijama civilnog društva, dok je u ovogodišnjem prijedlogu taj postotak gotovo udvostručen. No, to je učinjeno tako da je postotak povećan nauštrb postotku koji ide Zakladi. "Iz toga je jasno da ne postoji svijest kod donositelja odluka da je potrebno ulagati u oba segmenta i da nema razvoja jednog bez drugoga. Istovremeno, Nacionalnoj se zakladi nameću nove obveze ulaganja u razvoj modela podrški, a pritom sama Zaklada nema podrške Vlade u tome", istaknula je Travar.

Također, sljedeće godine stupa na snagu nova Strategija razvoja civilnog društva, a dobre prakse javnih politika uvijek slijede model 'nova strategija - više ulaganja', kaže Travar. Kao i mnogobrojnim dosadašnjim slučajevima, i ovogodišnji prijedlog Uredbe pokazuje da Vlada još uvijek ne želi uložiti više u ostvarivanje strategija koje sama donosi. Za kraj, istaknimo samo da je postotak ulaganja u sport i dalje najviši od svih ostalih područja - već se više od desetljeća održava na stabilnih 30-35% cjeokupnog prihoda od igara na sreću za organizacije - no to je tema za neku drugu rubriku.

kulturpunkt