Povodom inicijative za zabranu ustaških, nacističkih, fašističkih i četničkih simbola za Novosti govore odvjetnica Vesna Alaburić, stručnjak za desni ekstremizam David Begrich i politolog Tihomir Cipek
Prizor s Thompsonovog koncerta, Knin 2015. (foto Duško Jaramaz/PIXSELL)
Ponovno je pokrenuta javna rasprava o zabrani nacističkih, fašističkih, ustaških, ali i četničkih obilježja. Predsjednik Zoran Milanović, načelnik Glavnog stožera OS RH admiral Robert Hranj i drugi zapovjednici su zbog prisutnosti osoba s ustaškim pozdravom "Za dom spremni" napustili obilježavanje obljetnice akcije "Maslenica". Potom su se u Židovskoj općini Zagreb sastali predstavnici većine saborskih zastupničkih klubova, uključujući i predstavnika HDZ-a Damira Habijana. Tamo se razgovaralo i o SDP-ovom prijedlogu izmjena Kaznenog zakona, odnosno dopuni člankom 325a. Time bi se onoga "tko u javnom prostoru koristi, ističe, nosi na odjeći ili pokazuje na drugi način simbole, parole, slogane, zastave, znakove, oznake, slike, imena, nadimke, nazive, pozdrave, pokliče, načine pozdravljanja, geste, odore ili njihove dijelove ili druga obilježja fašističkog, nacionalsocijalističkog, ustaškog i četničkog pokreta ili režima ili njihovih vodećih osoba ili postrojbi" kaznilo kaznom od šest mjeseci do tri godine zatvora. Ako je djelo počinjeno putem medija ili društvenih mreža, ili se radi o proizvodnji i distribuciji spomenutih obilježja i predmeta, kazna bi mogla iznositi do četiri, odnosno pet godina zatvora. Time bi, primjerice, bio zabranjen pozdrav ZDS, kao i prodaja fotografija poglavnika Ante Pavelića. U priopćenju nakon sastanka predsjednik ŽOZ-a Ognjen Kraus je ustvrdio da je "jednoglasno zaključeno da se pristupi usuglašavanju zakonskog okvira" kojim bi se spomenuta obilježja zabranila. No utjecajni su HDZ-ovci i sam Habijan brzo dali do znanja da od toga neće biti ništa.
Novosti su dobile SDP-ov tekst zakonskog prijedloga te se o njemu konzultirale s odvjetnicom Vesnom Alaburić. Prošle se godine zakuhala javna rasprava o odluci Visokog prekršajnog suda prema kojoj Marko Perković Thompson izvikivanjem ZDS-a u sklopu nacionalističke budnice "Bojna Čavoglave" ne krši javni red u mir, a protivno pojedinim dotadašnjim primjerima sudske prakse. Za razliku od dijela pravnih stručnjaka, Alaburić je argumentirala da kritike VPS-a nisu opravdane, da ZDS tom odlukom nije u svim okolnostima legaliziran, nego da nije kažnjiv u određenom kontekstu. Skrenula je pažnju i na to da trenutno zakonodavstvo ne propisuje beziznimno kažnjavanje ZDS-a i da je, ako političari smatraju da je to nužno, na njima da "obave svoj posao i to propišu zakonom".
- Odgovornost za sve oblike korištenja fašističkih, ustaških, četničkih simbola i pozdrava treba biti precizno uređena zakonom, a to ovoga trenutka u Hrvatskoj nije učinjeno. Kazneni zakon prijeti sankcijama samo ako se korištenjem tih simbola i pozdrava druge poziva na nasilje i mržnju prema pojedincima ili društvenim skupinama na nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili nekoj drugoj diskriminatornoj osnovi, a Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira propisuje sankcije ako je korištenjem tih simbola i pozdrava na javnom mjestu stvarno remećen javni red i mir. Tako cijeli spektar rasističkog govora, uključujući govor simbolima, gestama, odorama, ostaje izvan dosega našeg kaznenog zakonodavstva - kaže Alaburić.
Što se tiče konkretne inicijative SDP-a, odvjetnica je smatra dobrodošlom jer će se Sabor konačno morati izjasniti o zakonodavnom uređenju ovog pitanja. Međutim, napominje da tekst prijedloga ima dvije slabe točke. Prvo, ona smatra da reguliranje kažnjavanja ZDS-a isključivo Kaznenim zakonom nije dobro rješenje. Ističe da se, u skladu s temeljnim načelima kaznenog prava i međunarodnim konvencijama, kazneni progon treba propisati samo za najteže povrede zaštićenih osobnih i društvenih vrijednosti, odnosno za rasistički, diskriminatorni govor kojim se potiče ili može potaknuti na nasilje i mržnju prema ranjivim društvenim skupinama.
- Za diskriminatorni govor koji ne prijeti takvim neposrednim štetnim posljedicama dostatna je i prekršajnopravna zaštita, pa i građanskopravna zaštita na temelju propisa o zabrani diskriminacije. Uvijek su važni kontekst i stvarne ili neposredno moguće posljedice. A kad govorimo o pravnoj zaštiti, ne smijemo se fokusirati samo na kazneno pravo, već na cjelinu pravnog sustava - objašnjava odvjetnica.
Ukratko, reguliranje ZDS-a trebalo bi proširiti i na prekršajno zakonodavstvo, većinu korištenja ZDS-a kažnjavati novčanim kaznama, a kazneni progon pokretati i zatvorske kazne propisivati tamo gdje je vidljiva očita namjera poticanja na nasilje i mržnju, "primjerice kad je isticanje ili promoviranje ustaških simbola ili pozdrava usmjereno prema dijelu građana židovske ili srpske narodnosti". Najveći je problem u tome što SPD-ov prijedlog ne rješava ključno pitanje vezano uz pozdrav ZDS, koji se u tekstu predloženih zakonskih izmjena uopće ne spominje.
- Kod nas postoji spor da li je ZDS samo ustaški pozdrav ili je to i pozdrav iz Domovinskog rata, koji u kontekstu posljednjeg rata i današnje Hrvatske nema značenje ustaškog pozdrava. Važno je da se zakonodavac o tome precizno i jasno odredi. SDP bi svoj prijedlog mogao dopuniti jasnim određenjem o ustaškom pozdravu ZDS - ističe Alaburić.
Dakle, karakter ZDS-a ostao bi nejasan čak i sa usvojenim SDP-ovim zakonskim prijedlogom, a upotreba tog pozdrava ostala bi siva zona. U pojedinim bi situacijama optužene za korištenje ZDS-a "bilo moguće braniti argumentacijom da je riječ isključivo o patriotskoj, nediskriminatornoj upotrebi ZDS-a s tradicijom u Domovinskom ratu". Jedini način da se to izbjegne je da zakoni točno propišu u kojem bi situacijama ZDS bio zabranjen, a u kojima eventualno iznimno dopušten. Postoje i nagađanja da bi HDZ podržao zabranu ustaških obilježja, ali samo u paketu sa zabranom crvene zvijezde i ostalih komunističkih obilježja. Prošlih je dana to spomenuo i utjecajni sudac Ivan Turudić.
- To je potpuno zamagljivanje problema. S komunizmom nemamo problema, ne postoje ilegalne grupe koje se nasiljem zalažu za uspostavu diktature proletarijata. Zakonom se ne propisuju zabrane uslijed zla počinjenog pod nekim simbolima u povijesti, nego zato što se tim tradicijama inspiriraju danas postojeće grupe koje pozivaju na nasilje i mržnju, pa stoga predstavljaju društvenu opasnost. Osim toga, Europski sud za ljudska prava je presudio da se crvenu zvijezdu ne može zabraniti - zaključuje Alaburić.
ESLJP je u slučaju koji je mađarski ljevičar Attila Vajnai 2008. vodio protiv Mađarske ustvrdio da crvena zvijezda ne simbolizira isključivo totalitarno nasljeđe, nego i međunarodni radnički pokret i borbu za pravednije društvo, kao i pojedine legalne stranke u članicama EU-a. O situaciji u Njemačkoj za Novosti govori sociolog, teolog i stručnjak za desni ekstremizam David Begrich, poznati istočnonjemački intelektualac.
- Zabranjena je upotreba simbola iz vremena nacionalsocijalizma, simbola tadašnjih nacionalsocijalističkih organizacija i nacističke države. Odredbama kaznenog zakona 86 i 86a zabranjeni su i simboli poratnih neonacističkih organizacija. Tu je i paragraf 130 o huškanju naroda (Volksverhetzung) - navodi Begrich.
Taj paragraf – koji propisuje zatvorske kazne za poticanje mržnje i distribuciju predmeta koji potiču mržnju, kao i za odobravanje ili umanjivanje nacističkih zločina – donekle je poslužio kao uzor za SDP-ov prijedlog. Postoje i iznimke u slučaju znanstvene ili umjetničke upotrebe tih simbola, kao i u SDP-ovom prijedlogu. Komunistički simboli nisu pak zabranjeni.
- U nekim saveznim pokrajinama zabranjeni su simboli pojedinih konkretnih komunističkih organizacija, poput organizacije Freie Deutsche Jugend, ali simboli komunizma sami po sebi nisu - dodaje on.
Što se upotrebe nacističkih simbola tiče, kazne su uglavnom novčane, a zatvorske samo ukoliko se radi o vezi s drugim, istovremeno počinjenim kaznenim djelima. Begrich ističe da same kazne neće postići svrhu, nego je potrebno povesti raspravu i sagledati društveni kontekst, odnosno tko i u koje svrhe koristi određene simbole.
Odluka o ZDS-u i ostalim ustaškim – ali i četničkim – simbolima ovisi o HDZ-u. Ta je stranka, ističe u jednom tekstu profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Tihomir Cipek, 1990-ih godina vodila "dvostruki diskurs u politici povijesti". HDZ se u "službenim istupima u pravilu suzdržavao od povezivanja s ustaškim simbolima, ali u neslužbenima ih je dio članova stranke nedvojbeno prihvaćao".
- Potom se Sanaderov HDZ i bez eksplicitnih zakona jasno određivao prema ustaškoj simbolici. Otkako je stranku preuzeo Karamarko, duh je pušten iz boce i jasno je da se radi o pokušajima rehabilitacije fašizma. Danas bi bilo prijeko potrebno izričito zabraniti sve fašističke simbole. No HDZ se vratio dvostrukom diskursu. Prema inozemstvu se zastupaju liberalno-demokratske vrijednosti, ali se pazi da se ne zamjera radikalno desnim biračima. Promijenjene su okolnosti – za razliku od nekadašnjih HSP-ova pod utjecajem HDZ-a, sada postoje autentične stranke radikalne desnice koje se s HDZ-om nadmeću za isto glasačko tijelo. Zbog toga se oklijeva sa zakonskim zabranama i mislim da će se oklijevati i dalje, barem do lokalnih izbora. Dakle, vodit će se nedosljedna politika povijesti koja ne odgovara temeljima ustavnog poretka - kaže Cipek za Novosti.
portalnovosti
Prizor s Thompsonovog koncerta, Knin 2015. (foto Duško Jaramaz/PIXSELL)
Ponovno je pokrenuta javna rasprava o zabrani nacističkih, fašističkih, ustaških, ali i četničkih obilježja. Predsjednik Zoran Milanović, načelnik Glavnog stožera OS RH admiral Robert Hranj i drugi zapovjednici su zbog prisutnosti osoba s ustaškim pozdravom "Za dom spremni" napustili obilježavanje obljetnice akcije "Maslenica". Potom su se u Židovskoj općini Zagreb sastali predstavnici većine saborskih zastupničkih klubova, uključujući i predstavnika HDZ-a Damira Habijana. Tamo se razgovaralo i o SDP-ovom prijedlogu izmjena Kaznenog zakona, odnosno dopuni člankom 325a. Time bi se onoga "tko u javnom prostoru koristi, ističe, nosi na odjeći ili pokazuje na drugi način simbole, parole, slogane, zastave, znakove, oznake, slike, imena, nadimke, nazive, pozdrave, pokliče, načine pozdravljanja, geste, odore ili njihove dijelove ili druga obilježja fašističkog, nacionalsocijalističkog, ustaškog i četničkog pokreta ili režima ili njihovih vodećih osoba ili postrojbi" kaznilo kaznom od šest mjeseci do tri godine zatvora. Ako je djelo počinjeno putem medija ili društvenih mreža, ili se radi o proizvodnji i distribuciji spomenutih obilježja i predmeta, kazna bi mogla iznositi do četiri, odnosno pet godina zatvora. Time bi, primjerice, bio zabranjen pozdrav ZDS, kao i prodaja fotografija poglavnika Ante Pavelića. U priopćenju nakon sastanka predsjednik ŽOZ-a Ognjen Kraus je ustvrdio da je "jednoglasno zaključeno da se pristupi usuglašavanju zakonskog okvira" kojim bi se spomenuta obilježja zabranila. No utjecajni su HDZ-ovci i sam Habijan brzo dali do znanja da od toga neće biti ništa.
Novosti su dobile SDP-ov tekst zakonskog prijedloga te se o njemu konzultirale s odvjetnicom Vesnom Alaburić. Prošle se godine zakuhala javna rasprava o odluci Visokog prekršajnog suda prema kojoj Marko Perković Thompson izvikivanjem ZDS-a u sklopu nacionalističke budnice "Bojna Čavoglave" ne krši javni red u mir, a protivno pojedinim dotadašnjim primjerima sudske prakse. Za razliku od dijela pravnih stručnjaka, Alaburić je argumentirala da kritike VPS-a nisu opravdane, da ZDS tom odlukom nije u svim okolnostima legaliziran, nego da nije kažnjiv u određenom kontekstu. Skrenula je pažnju i na to da trenutno zakonodavstvo ne propisuje beziznimno kažnjavanje ZDS-a i da je, ako političari smatraju da je to nužno, na njima da "obave svoj posao i to propišu zakonom".
- Odgovornost za sve oblike korištenja fašističkih, ustaških, četničkih simbola i pozdrava treba biti precizno uređena zakonom, a to ovoga trenutka u Hrvatskoj nije učinjeno. Kazneni zakon prijeti sankcijama samo ako se korištenjem tih simbola i pozdrava druge poziva na nasilje i mržnju prema pojedincima ili društvenim skupinama na nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili nekoj drugoj diskriminatornoj osnovi, a Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira propisuje sankcije ako je korištenjem tih simbola i pozdrava na javnom mjestu stvarno remećen javni red i mir. Tako cijeli spektar rasističkog govora, uključujući govor simbolima, gestama, odorama, ostaje izvan dosega našeg kaznenog zakonodavstva - kaže Alaburić.
Što se tiče konkretne inicijative SDP-a, odvjetnica je smatra dobrodošlom jer će se Sabor konačno morati izjasniti o zakonodavnom uređenju ovog pitanja. Međutim, napominje da tekst prijedloga ima dvije slabe točke. Prvo, ona smatra da reguliranje kažnjavanja ZDS-a isključivo Kaznenim zakonom nije dobro rješenje. Ističe da se, u skladu s temeljnim načelima kaznenog prava i međunarodnim konvencijama, kazneni progon treba propisati samo za najteže povrede zaštićenih osobnih i društvenih vrijednosti, odnosno za rasistički, diskriminatorni govor kojim se potiče ili može potaknuti na nasilje i mržnju prema ranjivim društvenim skupinama.
- Za diskriminatorni govor koji ne prijeti takvim neposrednim štetnim posljedicama dostatna je i prekršajnopravna zaštita, pa i građanskopravna zaštita na temelju propisa o zabrani diskriminacije. Uvijek su važni kontekst i stvarne ili neposredno moguće posljedice. A kad govorimo o pravnoj zaštiti, ne smijemo se fokusirati samo na kazneno pravo, već na cjelinu pravnog sustava - objašnjava odvjetnica.
Ukratko, reguliranje ZDS-a trebalo bi proširiti i na prekršajno zakonodavstvo, većinu korištenja ZDS-a kažnjavati novčanim kaznama, a kazneni progon pokretati i zatvorske kazne propisivati tamo gdje je vidljiva očita namjera poticanja na nasilje i mržnju, "primjerice kad je isticanje ili promoviranje ustaških simbola ili pozdrava usmjereno prema dijelu građana židovske ili srpske narodnosti". Najveći je problem u tome što SPD-ov prijedlog ne rješava ključno pitanje vezano uz pozdrav ZDS, koji se u tekstu predloženih zakonskih izmjena uopće ne spominje.
- Kod nas postoji spor da li je ZDS samo ustaški pozdrav ili je to i pozdrav iz Domovinskog rata, koji u kontekstu posljednjeg rata i današnje Hrvatske nema značenje ustaškog pozdrava. Važno je da se zakonodavac o tome precizno i jasno odredi. SDP bi svoj prijedlog mogao dopuniti jasnim određenjem o ustaškom pozdravu ZDS - ističe Alaburić.
Dakle, karakter ZDS-a ostao bi nejasan čak i sa usvojenim SDP-ovim zakonskim prijedlogom, a upotreba tog pozdrava ostala bi siva zona. U pojedinim bi situacijama optužene za korištenje ZDS-a "bilo moguće braniti argumentacijom da je riječ isključivo o patriotskoj, nediskriminatornoj upotrebi ZDS-a s tradicijom u Domovinskom ratu". Jedini način da se to izbjegne je da zakoni točno propišu u kojem bi situacijama ZDS bio zabranjen, a u kojima eventualno iznimno dopušten. Postoje i nagađanja da bi HDZ podržao zabranu ustaških obilježja, ali samo u paketu sa zabranom crvene zvijezde i ostalih komunističkih obilježja. Prošlih je dana to spomenuo i utjecajni sudac Ivan Turudić.
- To je potpuno zamagljivanje problema. S komunizmom nemamo problema, ne postoje ilegalne grupe koje se nasiljem zalažu za uspostavu diktature proletarijata. Zakonom se ne propisuju zabrane uslijed zla počinjenog pod nekim simbolima u povijesti, nego zato što se tim tradicijama inspiriraju danas postojeće grupe koje pozivaju na nasilje i mržnju, pa stoga predstavljaju društvenu opasnost. Osim toga, Europski sud za ljudska prava je presudio da se crvenu zvijezdu ne može zabraniti - zaključuje Alaburić.
ESLJP je u slučaju koji je mađarski ljevičar Attila Vajnai 2008. vodio protiv Mađarske ustvrdio da crvena zvijezda ne simbolizira isključivo totalitarno nasljeđe, nego i međunarodni radnički pokret i borbu za pravednije društvo, kao i pojedine legalne stranke u članicama EU-a. O situaciji u Njemačkoj za Novosti govori sociolog, teolog i stručnjak za desni ekstremizam David Begrich, poznati istočnonjemački intelektualac.
- Zabranjena je upotreba simbola iz vremena nacionalsocijalizma, simbola tadašnjih nacionalsocijalističkih organizacija i nacističke države. Odredbama kaznenog zakona 86 i 86a zabranjeni su i simboli poratnih neonacističkih organizacija. Tu je i paragraf 130 o huškanju naroda (Volksverhetzung) - navodi Begrich.
Taj paragraf – koji propisuje zatvorske kazne za poticanje mržnje i distribuciju predmeta koji potiču mržnju, kao i za odobravanje ili umanjivanje nacističkih zločina – donekle je poslužio kao uzor za SDP-ov prijedlog. Postoje i iznimke u slučaju znanstvene ili umjetničke upotrebe tih simbola, kao i u SDP-ovom prijedlogu. Komunistički simboli nisu pak zabranjeni.
- U nekim saveznim pokrajinama zabranjeni su simboli pojedinih konkretnih komunističkih organizacija, poput organizacije Freie Deutsche Jugend, ali simboli komunizma sami po sebi nisu - dodaje on.
Što se upotrebe nacističkih simbola tiče, kazne su uglavnom novčane, a zatvorske samo ukoliko se radi o vezi s drugim, istovremeno počinjenim kaznenim djelima. Begrich ističe da same kazne neće postići svrhu, nego je potrebno povesti raspravu i sagledati društveni kontekst, odnosno tko i u koje svrhe koristi određene simbole.
Odluka o ZDS-u i ostalim ustaškim – ali i četničkim – simbolima ovisi o HDZ-u. Ta je stranka, ističe u jednom tekstu profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Tihomir Cipek, 1990-ih godina vodila "dvostruki diskurs u politici povijesti". HDZ se u "službenim istupima u pravilu suzdržavao od povezivanja s ustaškim simbolima, ali u neslužbenima ih je dio članova stranke nedvojbeno prihvaćao".
- Potom se Sanaderov HDZ i bez eksplicitnih zakona jasno određivao prema ustaškoj simbolici. Otkako je stranku preuzeo Karamarko, duh je pušten iz boce i jasno je da se radi o pokušajima rehabilitacije fašizma. Danas bi bilo prijeko potrebno izričito zabraniti sve fašističke simbole. No HDZ se vratio dvostrukom diskursu. Prema inozemstvu se zastupaju liberalno-demokratske vrijednosti, ali se pazi da se ne zamjera radikalno desnim biračima. Promijenjene su okolnosti – za razliku od nekadašnjih HSP-ova pod utjecajem HDZ-a, sada postoje autentične stranke radikalne desnice koje se s HDZ-om nadmeću za isto glasačko tijelo. Zbog toga se oklijeva sa zakonskim zabranama i mislim da će se oklijevati i dalje, barem do lokalnih izbora. Dakle, vodit će se nedosljedna politika povijesti koja ne odgovara temeljima ustavnog poretka - kaže Cipek za Novosti.
portalnovosti
