Zec u šumi

"Rast BDP-a od 2,7 posto u četvrtom tromjesečju 2020. godine u odnosu na prethodno tromjesečje ostvaren je pod utjecajem razmjerno snažnog rasta izvoza i investicija", navodi se u komentaru Hrvatske narodne banke (HNB) u povodu objave Državnog zavoda za statistiku o ekonomskim kretanjima u RH u prošloj godini. "Takav tekući oporavak BDP-a ublažio je njegov pad u odnosu na isto tromjesečje 2019. godine, a koji iznosi 7 posto, što je ujedno najčešće citirana brojka o kretanju BDP-a. Ujedno su se nešto popravili i pokazatelji kumulativnog pada realnog BDP-a za 2020. godinu, koji iznosi i dalje vrlo visokih 8,4 posto." Naravno da je čaša polupuna ili poluprazna - kako je komu više vidjeti, pa i među viđenijim ekonomistima i među političarima - budući da jest priča o stanju zdravlja nacionalnog BDP-a moglo biti znatno gora, ali i nešto bolja. Ne baš puno, ali...

Nije sva krivnja za rekordan pad BDP-a na pogubnom djelovanju virusa SARS-CoV-2 na hrvatsku ekonomiju niti je gospodarska/razvoja politika "uspješne vlade premijera Andreja Plenkovića, najuspješnije od svih prethodnih zajedno" (sic transit) isključivo zaslužna što se BDP nije još drastičnije strmoglavio no što jest. A "snažan rast izvoza i investicija" je tvrdnja koju HNB-ovi vrsni analitičari ne bi smjeli olako prevaliti preko usta. Neumjesnim pridjevom. Ekonomska zbílja samonedostatnog, je li, balkanskog kiflića neće biti izglednija dolijevanjem prekomjernih količina "optimističkog" laka na neveselo stanje stvari. Na krijesti tih HNB-ovih ocjena prilično nesigurno surfa i premijer Plenković: "To je veći pad od onoga koji je očekivala hrvatska vlada, minus osam posto, ali i niži od nedavnih projekcija Europske komisije od minus 8,9 posto. Ovo je naš uspjeh (sic transit, pad od 8,4 posto je uspjeh, a što bi tek bio neuspjeh? - op. a.). To je bilo očekivano. Mi smo sve vrijeme iznalazili financijska sredstva za funkcioniranje države. Plaće su tu, mirovine su tu, zdravstvo funkcionira..."

Nema veze, je li, što je Ministarstvo financija samo dan prije premijerove presice - na kojoj je opetovano nahvalio vladinu upravljačku politiku i 8,4 posto rekordnog pada BDP-a u 2020. godini proglasio svojim uspjehom - zadužilo Bijednu Našu za još dvije milijarde eura. Milijardu na rok od 12 godina, a drugu milijardu na 20 godina otplate. "Nastavio je govoriti o nekim pustim milijardama eura koje će doći iz EU-a", prenijeli su neki mediji, "ali to niti je tko razumio niti vjeruje da ćemo taj novac ikad vidjeti." Ministru financija Zdravku Mariću (tzv. nezavisnom) - valjda jedinom u vladi vrijednom širega javnog povjerenja i ministarske pozicije - u opisu je posla ići premijeru niz dlaku i kad je riječ o "uspjesima", je li, zaduživanja i praprapraunučadi u međunarodnih lihvara. Da se Marić ne drži opisa posla i ne ide mu niz dlaku, odavno bi već Plenković primijenio na državnog blagajnika žuran mostovski poučak iz travnja 2017. godine. I netko bi drugi vadio 'rvacki financijski mrak iz podruma. "Potvrđuje se da imamo jednu vrst ugleda u međunarodnoj zjednici, reputaciju o kredibilnoj vladi i kredibilnoj državi", kazao je Marić u osvrtu na pd BDP-a i nova zaduženja u inozemstvu. "To je u ovim okonostima najvažnije, povjerenje. U svakom slučaju, lakše se diše."

Državni blagajnik u tom smislu drži da su se vladine i projekcije njegovog ministarstva pokazale konzistentnima što je, dakako, manje važno - ako uopće i jest? - od toga što (ni)su vlada i Ministarstvo financija (u)činili da 2020. godina ne bude rekordna u negtivnom skoru kretanja BDP-a. Vladi daje stanovit alibi istim, plenkovićevskim argumentom: od rebalansa, je li, državnog proračuna i vladine projekcije o osam posto pada BDP-a, do kraja 2020. godine "dogodilo se i zatvaranje pojedinih segmenata našeg gospodarstva što je imalo određene reperkusije, pa je ta stopa od a8,4 posto pada BDP-a na tragu naših očekivanja". Vlada procjenjuje da će BDP rasti ove godine pet posto, sljedeće tri posto i da mogući oporavak gospodarstva slijedi tek koncem 2022. godine, drži Marić, "s tim da će neke od djelatnosti puni oporavak premijeti u 2023. godinu". Uz uvjet da ovogodišnja i sljedeća turistička sezona ne podbace više no lanjska, koja je bila bolja od očekivanja, ali i navodno najbolja u odnosu na zemlje tzv. mediteranskog bazena članice Unije.

Sudeći po sve češćim, opasnijim i krajnje nepredvidljivijim mutacijama virusa SARS-CoV-2 koje pandemiju uvode u dramatične faze zatvaranja granica i bitnog ometanja kretanja ljudi upravo na Hrvatskoj tradicionalno najunosnijim emitivnim tržištima (Njemačka, Italija, Češka, Slovačka, Mađarska, Velika Britanija, etc.), ovogodišnja, a kamoli buduća turistička žetva ražanj je za zeca koji je još u šumi. Pitanje je je li i tamo, ako još uopće igdje i jest. Budući da je "domoljubna" 'rvacka država već ranih 1990-ih počela (i ubrzo provela) neviđenu eutanaziju - dobivene u miraz raspadom bivše 24-milijunske zajedničke države - industrije (treće po snazi među srednjerazvijenim europskim zemljama!) i samodostatne poljoprivrede (na površini od 1,7 milijuna obrađenih hektara; danas ni 700.000 hektara), turizam je sa svojih dvadesetak posto u BDP-u postao aparatom za umjetno disanje bez kojega žitelji Bijedne Naše ne mogu opstati. Tolika ovisnost o turizmu - osjetljivom na klimatske, sigurnosne, osobito sada pandemijske i ine izazove - pretjerana je za iole pametno strukturirano gospodarstvo.

Rekordnih 8,4 posto pada BDP-a u 2020. godini, gdje je "najuspješnija među konkurencijom" turistička CRO žetva lani dala samo polovičnoga prihoda, a podbacila je i opća potrošnja zbog epidemiološki ograničenog prometa roba i ljudi, pametnima bi za državnim kormilom morala biti vrlo respektabilnom opomenom. A je li? Nije niti će biti, jer su politički razlozi uvijek "jači" od skrbi za javno dobro i opći napredak tzv. naroda i države. Lokalni/regionalni izbori nekako padaju usred turističke predsezone koja se tradicionalno računa od Uskrsa, i to će biti svojevrstan lakmus za prva ispipavanja ima li smisla unaprijed praviti turistički ražanj za zeca u šumi, odnosno koliko će stanje globalne pandemije ili učinkovitost suzbijanja sve novih i novih virusnih mutanata (britanski, južnoafrički, brazilski...) i sve otpornijih na raspoloživa cjepiva biti presudan regulator i turističkoga tzv. novog normalnog. Normalnijeg ili barem jednako nenormalnoga kao lani. Hoće li Unija ili samo neke zemlje, aviokompanije, agencije, hoteli. eutobuseri, privatni iznajmljivači apartmana i drugi u turističkoj industriji uvjetovati svoje usluge tzv. COVID-putovnicom, potvrdom o primljenoj drugoj dozi cjepiva, etc.?

O tomu se još ništa ne zna, a nagađanja su trl baba lan... Bit će stoga i štošta od aktualnih političkih i epidemioloških špekulacija, je li, o rastu gospodarstva/BDP-a u ovoj godini i sljedećem razdoblju u kategoriji trla baba lan..., jer se već zahuktalo predizborno međustranačko vađenje crijeva jednih drugima eda bi se ušićarilo što više javnih bodova radi opstanka na vlasti ili osvajanja te pozicije. Istodobno pak vladajući HDZ mora s državnog sljemena obraniti rekordan pad BDP-a kao "očekivan", "normalan" u epidemijskoj stisci koja je dosad progutala cca 15 milijardâ kuna, "bolji/manji od europskih procjena" i "nužan", jer "uspješna vlada premijera Plenkovića" nema ništa s objektivnom krivnjom srozavanja gospodarstva te blizu 6000 umrlih od bolesti SARS-CoV-2: "krivi su virus i nedisciplinirani građani". Sic transit. A tko je kriv za to što zemlja izvan svake normalne mjere ovisi o bogatoj turističkoj godini, a ne primarno o tomu što sama proizvodi s dodanom vrijednošću i profitabilno prodaje u inozemstvu? I na toj osnovici - socijalno i pravosudno uvjerljiva - zida si budućnost postupnim rastom standard svih svojih žitelja.

"To je bazni scenarij za koji postoje i pozitivni i negativni rizici", ustvrdio je Marić o tomu zašto zemlja ove godine "ne može očekivati" potpuni oporavak. "Negativni su da bude sporiji, a to je da se pandemija produlji, da procjenjivanje ide sporije. Kad bi pozitivni rizici bili brži od očekivanja, najveći se dio odnosi na EU nove generacije, ako budemo uspješniji u privlačenju i korištenju novca tako da gospodarski rast bude još veći. Ne želim da se ponovi situacija od prošle krize (globalno raširene iz SAD-a financijskim slomom 2008. godine; Hrvatska se zadnja oporavila, nakon desetak godina, op. a.), da nam oporavak traje predugo." Ministar Marić, jamačno bolje upućen od ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka, viđena HDZ-ovog epidemiologa-stožeraša, u to kako je zasad neumjesno praviti turistički ražanj za zeca u šumi - ako uopće jest u šumi ili ga neće ni biti za tek tako nataknuti - ostat će mudro rezerviran od euforije unaprijed i lažnih nada kako će, eto, pandemija već na proljeće preskočiti hrvatski turizam. Valjda se pouzdaje u Onoga gore da će misliti na, je li, "napokon svoje na svomu" i njihov turistički sine qua non kad im je već - božjom ih omaškom preskočivši dok je dječurliji Eve i Adama dijelio svijet - podario baš najljepši komad ozemlja i ozrčja, tik do samog Kraljevstva nebeskog. Komad nlik kifliću. Koji je ostavio sebi, a neke stare listine kažu da je za davnine bio i znano, znatno veći te se nekima stalno vraća u snovima.

"Siguran sam da će nam na početku ljeta biti puno lakše", tvrdio je Capak neki dan javnosti. "Nepredvidljiva je točna prognoza. Ipak, ako baš hoćete, mislim da će se pandemija smiriti za dvije godine. Hrvatska se, kao i cijela Europa, bori s nedostatkom cjepiva koje je pojavom novih varijenti virusa još potrebnije. Dvadeset pet posto BDP-a, dakle ukupnog prihoda Hrvatske dolazi iz turizma, pa naši potezi (Nacionalnog stožera Civilne zaštite, op. a.) moraju biti usmjereni, osim zaštiti zdravlja, prema dobroj turističkoj sezoni. Moramo zadržati brojke zaraženosti na niskoj razini dok ne dođe proljeće. Ako to uspijemo, bit će svima lakše ovo ljeto. Tu je još i faktor cijepljenja: naručili smo više od šest milijuna doza cjepiva nadajući se da ćemo uspjeti cijepiti barem 50 posto naših ljudi. Potpuni kolektivni imunitet, za što svjetski epidemiolozi procjenjuju da treba cijepiti 70 posto populacije, jest optimum. No, mislim da je već 50 posto izvrstan omjer. Važno je smanjiti transmisiju zaraze, odnosno širenje bolesti. To ćemo postići samo cijepljenjem (cjepivom kojeg nema i pitanje je kada će ga biti i za 30 posto najpotrebitijih? - op. a.), pa onda živjeti normalno. Stranim i domaćim turistima moramo omogućiti sređenu epidemiološku situaciju. To je cilj."

Krunoslav Capak zagovara "brojke zaraženosti na niskoj razini dok ne dođe proljeće", a upravo su vlada i Nacionalni stožer - za razliku od pola zdravstveno najuređenije i najbogatije Europe i dijela naprednog svijeta - baš na prvi dan astronomskog/meteorološkog proljeća ili 21 dan prije prvog dana kalendarskog proljeća, 1. ožujka, dopustili otvaranje terasa ugostiteljskih objekata, sportske treninge u zatvorenom i "olabavili" još neke uze epidemiološke strogoće, pa... Je li, živi bili... Poslije Feste sv. Vlaha i bučnoga trombonjerskog performansa za Dan grada Dubrovnika, cijela je županija postala žarište zaraze i tzv. mali lockdown je ostao na snazi. Uzrok nitko ne spominje, sic transit. Za slično žarište taman nakon znanstveno dokazanog trajanja inkubacije u Vukovarsko-srijemskoj županiji prošlog studenoga nije bila kriva epidemiološki "nedopuštena" masovka s premijerom Plenkovićem i HDZ-ovom svitom u tzv. koloni na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, nego "sezona svinjokolje". Masovno kršenje elementarnih epidemioloških mjera više tisuća ljudi na pokopu zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića na Mirogoju - pod paskom "ćoravih" čak 300 namjenski dovedenih redara i neumjesnim potom Božinovićevim samoposipanjem pepelom - za tjedan će i kusur dana koliko su SARS-CoV-2 i goropadni mutanti neuviđavni u ljudskoj tuzi. A tko će biti kriv, ako prvoožujsko otvaranje terasa i  sportskih dvorana prouzroči znatni porast oboljelih od virusa i njegovih opasnijih sojeva? Tko bi drugi, nego virus sâm i "nedisciplinirani" građani!?

Kad su novinari pitali šefa Nacionalnog stožera i premijerovog najvažnijeg suradnika Davora Božinovića zašto nitko ne reagira na svakovečernje masovke mladeži pred HNK-om u Zagrebu, muljao je i frazirao bez smisla. Bijedna se Naša epidemiološki otvara - "narod mora nešto jesti" - a mnoge se zemlje preventivno zatvaraju zbog sve novijih sojeva te Svjetska zdravstvena organizacija ozbiljno upozorava vlade neka se ne igraju prebrzim otvaranjem svojih zemalja. Osobito uoči turističke predsezone i očekivanog većeg muvinga ljudi. Ako RH nešto želi i može očekivati na svom turističkom ražnju, mora biti primijerno cijepljena i epidemiološki primjerno čista/sigurna destinacija. A neće biti dok su O.K. sprovodi s više tisuća kršitelja epidemioloških mjera, među kojia je i sâm premijer Plenković, pokopi tzv. malih/običnih pokojnika strogo ograničeni na 25 tugujućih, cjepivo lutrijski zgoditak, a uvjerljivost HDZ-ovih epidemiologa kauguma dnevne demagogije i licemjerja.

Znao je dok kažeš keks poslati čopor svojih policajaca pod neprobojnim prslucima privesti vlasnika teretane na zagrebačkoj Trešnjevci netom što ju je prosvjedno otvorio na pola sata, držati čovjeka ostatak dana i cijelu noć iza navodno istražnih rešetaka, ali nije znao malim nožnim prstom pomaknuti kada se splitska sudačka elita i viđeniji im prijatelji zajedno s redikulozniom Željkom Kerumom goste morskim delicijama, piju i bučno derneče u Kerumovom restoranu. Kršeći sve epidemiološke mjere. I to nije bio ni jedini niti najdrastičniji primjer da u trknutoj tzv. Samostalnoj, Neovisnoj i Suverenoj nismo svi jednaki. Je li, Plenković-Božinoviću, quo licet Iovi, non licet bovi!? Jedni su Jupiter, a svi drugi volovi!? Ta, Kerum i suci - ironije li do iznad oblaka: baš ti suci koji imaju odlučivati o nizu kaznenih prijava protiv kandidata za drugi put gradonačelnika Splita - imali su generalku uoči početka nove pandemijske turističke godine. Sic transit. Plenković-Božićevićeva cap-cap-Capakova CRO epidemiologija selektivno, protivno epidemiološkim mjerama što vrijede za cijeli svijet - "ne vidi" masovke vrlo opasnih posljedica!?

"Vjerodostojan" doprinos "dobroj turističkoj" predsezoni za koji tjedan, pa sezoni i postsezoni? Zanimljivo, Marić i Capak se - "vidovnjaci" kakvi već jesu - slažu u jednom: za dvije godine pandemija prestaje, a hrvatsko gospodarstvo izlazi iz krize te se zekoslav na turističkom ražnju uredno peče. Na istom, a valjda samo raspuhanom žaru (pred)rekordne 2019. turističke godine, na sveopću radost i veselje svekolike vladajuće kaste čiji se mandat tada bliži kraju. I, na blgotvornom mirisu zečetine s ražnja kapari sljedećih četiri godine. Kad bi bilo kako se babi snilo.

No, gruba i čupava dnevna zbílja uvijek je prepuna iznenađenja, pa i kad je turizam u pitanju tako da ovogodišnja sezona - uključivo goste prije i poslije nje, a strani su u igri prije no domaći, koji su izlaz u nuždi, služe za krpanje rupa i taracanje turističkih minusa - uopće ne mora biti samo repriza prošle. Puna šaka brade, ako ostane ista ili čak bolja, ali što bude li lošija od prethodne? Jao i naopako. Badava onda Marićeva umijeća na financijskom razboju, prečama ili skoku s motkom. "COVID-putovnice ne smiju biti preduvjet za putovanja", žesti se ovih dana europarlamentarac iz turistički virtuozne Istre Valter Flego (IDS) u povodu rasprava u Uniji o mogućim epidemiološkim ograničenjima u turističkoj industriji ovoga ljeta. "To je diskriminacija i nije opcija. Nećemo svi imati priliku cijepiti se do ljeta niti je cijepljenje obavezno. Trenutno je u Hrvatskoj manje od četiri posto cijepljenih, a to je i prosjek EU-a. Kada bi obavljeno cijepljenje bilo uvjet za putovanja, 96 posto Europljana bi danas bilo stavljeno u poziciju građana drugog reda, a to je nedopustivo. COVID-putovnica može jedino biti sredstvo ubrzavanja i olakšavanja putovanja, odnosno svojevrstan bonus radi lakšeg dolaska gostiju i uspješnije turističke sezone, a nikako uvjet da bi se uopće moglo putovati."

Taj se tzv. zeleni dokument našao i na sjednici Europske komisije koja se, ne bez razloga, već neko vrijeme bavi promišljanjem modaliteta za putovanja među zemljama članicama Unije, ali i šire, u uvjetima visoke opasnosti od širenja sve opasnijih/zaraznijih mutanata vitusa SARS-CoV-2. Ako se uvede COVID-putovnica, što nije isključeno, u njoj će se jamačno naći podatci o tomu gdje je, kada i čime osoba cijepljena, je li preboljela koronavirus i kada, etc. čime bi se ubrzalo prelazak granice i izbjeglo skupo PCR testiranje. Što ne bi bilo bez vraga, ako nije uvjet za slobodu putovanja. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis prvi je predložio Europskoj komisiji tzv. potvrdu o cijepljenju za cijelu Uniju. Grčka, Cipar i Izrael (najbolji u svijetu, više od 45 posto cijepljenih) imaju sporazum koji njihovim cijepljenim građanima već dopušta ulazak u zemlju bez testova i karantene. Štoviše, Izrael je uveo i tzv. COVID-bedževe čijom se bojom razlikuju cijepljeni od necijepljenih žitelja: ljubičasti (nije cijepljen/a ili tek prvom dozom) ili zeleni (primljena druga doza ili preboljeli SARS-CoV-2). Krivotvoriteljima prijete enormne novačne kazne ili zatvor, pa...

Slovenija pak, Poljska i Rumunjska također primjenjuju praksu slobode ulaska strancima koji imaju potvrdu da su preboljeli koronabolest ili da su primili obje doze cjepiva. To će učiniti Dnska, Švedska i još neke zemlje. "Turistička se sezona približava", smatra Flego, "na previše pitanja nije odgovoreno. Previše je nepoznanica za sve naše turističke radnike, hotelijere i privatne iznajmljivače, a cjepiva premalo. Pravodobno se mora pronaći učinkovito i ujednačeno rješenje za putovanja na razini cijele Unije i znatno povećati proizvodnju cjepiva. Zajednički odgovor EU-a na te izazove i ujednačeni kriteriji putovanja znatno su važniji od uvođenja COVID-putovnica." Odbor za turizam i promet pak Europskog parlamenta, čiji je Valter Flego jedini član iz RH, također ima tu temu na dnevnom redu budući da se radi o gospodarskom sektoru velike važnosti koji je koronakriza bacila na koljena.

Flego ne misli da će ga tzv. COVID-putovnice osoviti na noge, dapače. "Zajednički EU pristup s usuglašenim mjerama puno je značajniji", tvrdi. "Turizam zapošljava 22,6 milijuna ljudi i čini gotovo 10 posto BDP-a Unije te je zato prijeko potrebno njegovo snažno i ravnopravno uključivanje u sufinanciranje iz Fonda za oporavak i otpornost. Hrvatska iz tog fonda ima na raspolaganju 10 milijardâ eura od kojih šest milijardâ bespovratna novca. To je svota koja može zntno pomoći našem turizmu u podizanju konkurentnosti i očuvanju radnih mjesta." Može, ali neće. Opet neće. Ima samo jedna kvaka: tzv. Samostalna, Neovisna i Suverena ne zna uzeti to što joj se nudi na pladnju. Jest, po članskomu ključu, ali... Zadovoljna je mrvicama. Nije znala uzeti ni gro od 10,6 milijardâ eura iz omotnice do 2020. godine. To ne smeta premijeru Plenković da se urbi et orbi, na sav glas, u svoje i ime "najuspješnije vlade od svih prethodnih zajedno" junači pred tv-okom i mikrofonima režimskoga tzv. javnog medija HRT-a kako RH "raspolaže u novoj euroomotnici s više od 22 milijarde eura".

Da bi poetnirao von oben u tzv. Visokom domu: "Hrvatskim građanima i gospodarstvu osigurali smo (pazi: mi, on i opet on = mi, tko bi drugi bio dogovarao s eurostranačkom kolegicom Ursulom von der Leyen, op. a.) kroz novi europski proračun i instrument za gospodarski oporavak snažnu polugu gospodarskog razvoja. Snažna država koja štiti svoje nacionalne interese, koja potencira svoju snagu na dobrobit svojih građana, svog gospodarstva, kapitalizirajući svoj međunarodni položaj, a osobito članstvo u Europskoj uniji, je sukus naše politike." Sic transit. Kao da autor te dijareje činovničkih fraza bez sadržaja živi u paralelnom svemiru. Gdje je moguće ne samo praviti turistički ražanj za zeca u šumi već i prikazati uspjehom rekordan 8,4-postotni pad BDP-a, godinu dana izostale obnove potresom ranjenog srca Zagreba, državni debakl na Baniji i prije i poslije serije potresa, masovno iseljavanje mlađih žitelja u potrazi za životom dostojnim čovjeka, pa sada i 0,54-postotnu sramotu do neba tzv. usklađivanjem mirovina s deset puta većim troškovima života, kardinalne krimi-afere članova HDZ-a od mjesnog odbora negdje bogu iza nogu do samoga upravljačkog sljemena u državi i stranci...

E, moj Saša - kad bismo se poželjeli našalili parafrazom prepravljenog značenja stihova Novih fosila i preimenovati Sašu, koji ima sve časti i slasti svoje trenutne pozicije - al' nemaš više nas.

h-alter