Najteže je stanje nova Vlada zatekla u sektoru pomorstva, prometa i infrastrukture, gdje su 52 društva u potpunom ili većinskom vlasništvu države imala ukupan dug od 68,8 milijardi kuna, te primila državne subvencije od 5,7 milijardi kuna, a ostvarila gubitak od 1,2 milijardi
“Clean start”, odnosno analiza zatečenog stanja u 22 državna tijela i trgovačka društva na dan 1. siječnja 2012., pokazala je katastrofalno stanje s ogromnim dubiozama i bez ikakvih naznaka reformi i restrukturiranja, rečeno je na današnjem predstavljanju tog projekta.
Najteže je stanje nova Vlada zatekla u sektoru pomorstva, prometa i infrastrukture, gdje su 52 društva u potpunom ili većinskom vlasništvu države imala ukupan dug od 68,8 milijardi kuna, te primila državne subvencije od 5,7 milijardi kuna, a ostvarila gubitak od 1,2 milijardi kuna.
Takvi podaci pokazuju da najavljena monetizacija duga autocesta nije Vladin hir, nego nužna potreba, jer će sav prihod od eventualne monetizacije ići na smanjenje duga koji je dosegao 25 milijardi kuna, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić.
U zdravstvenom sustavu uz dug od 5,7 milijardi kuna otkriveno je još 677 milijuna kuna neevidentiranih dugoročnih obveza, zbog čega će Vlada morati “uzeti skalpel u ruke” i hitno uvesti kontrolu troškova u HZZO-u i bolnicama.
Neplaćeni dugovi u zdravstvu utjecali su i na povećanje proračunskog deficita u ovoj godini jer je za sanaciju sustava predviđeno 1,2 milijarde kuna, napomenuo je potpredsjednik Vlade Neven Mimica.
Također, u tri ministarstva – gospodarstva, poljoprivrede i financija zatečene su neplaćene obveze od ukupno 1,46 milijardi kuna. U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta obveze su iznosile oko 1,5 milijardi kuna, što je 12,3 posto proračuna za 2011. godinu, od čega se 1,38 milijardi odnosilo na obveze za kredite.
Slično je stanje i u javnim poduzećima poput HRT-a koji je do kraja 2011. akumulirao gubitke od 333 milijuna kuna i dug od 418 milijuna kuna, što je dovelo do toga da je njegov dug bio dva i pol puta veći od kapitala.
Veliki dugovi i gubici u ministarstvima, zavodima i javnim poduzećima pojašnjavaju i zašto je u tri godine hrvatski javni dug narastao za 65 milijardi kuna i zašto nam je ove godine dug na ime kamata porastao za tri milijarde kuna, istaknuo je Grčić.
Tome treba dodati oko 10 milijardi državnih jamstava koja su u velikoj mjeri potencijalni javni dug, s obzirom da tvrtke neće moći vraćati glavnicu nego će to morati učiniti država.
Vlada ne može preko noći zaustaviti rast javnog duga jer mora paziti na deficit, pa se smanjenje duga može očekivati tek nakon provedbe fiskalne konsolidacije u idućim godinama. Kriteriji za vođenje fiskalne politike će se s ulaskom Hrvatske u EU pooštriti, pa će Vlada sanirati dugove “na rate” kroz idućih nekoliko godina, najavio je Grčić.
Mimica pak kaže da nalazi “Clean starta” nisu iznenađenje za Vladu, jer su očekivali otprilike takve rezultate. Neočekivano je ipak nekoliko milijardi neevidentiranih dugova, prvenstveno u zdravstvu, koji nisu bili prikazani u predanim dokumentima, rekao je potpredsjednik Vlade.
“Clean start” nije uspio otkriti kolike su ukupne dubioze u analizirana 22 državna tijela i društva jer nema pravila evidentiranja, pa se ne može definirati što je dug po pojedinim ministarstvima i poduzećima, rekao je voditelj projekta Denis Petrović.
No, veći je problem što unatoč katastrofalnog stanja bivša vlast nije poduzela nikakve mjere restrukturiranja niti pokrenula reforme. Stoga predlažemo Vladi hitno pokretanje niza mjera za sanaciju stanja, poput standardizacije vođenja evidencije, centralizacije javne nabave, objedinjavanja informatičkog sustava, hitne kontrole troškova u zdravstvu i stvaranja jedinstvenog modela upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, kaže Petrović.
Izvor: Profitiraj
“Clean start”, odnosno analiza zatečenog stanja u 22 državna tijela i trgovačka društva na dan 1. siječnja 2012., pokazala je katastrofalno stanje s ogromnim dubiozama i bez ikakvih naznaka reformi i restrukturiranja, rečeno je na današnjem predstavljanju tog projekta.
Najteže je stanje nova Vlada zatekla u sektoru pomorstva, prometa i infrastrukture, gdje su 52 društva u potpunom ili većinskom vlasništvu države imala ukupan dug od 68,8 milijardi kuna, te primila državne subvencije od 5,7 milijardi kuna, a ostvarila gubitak od 1,2 milijardi kuna.
Takvi podaci pokazuju da najavljena monetizacija duga autocesta nije Vladin hir, nego nužna potreba, jer će sav prihod od eventualne monetizacije ići na smanjenje duga koji je dosegao 25 milijardi kuna, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić.
U zdravstvenom sustavu uz dug od 5,7 milijardi kuna otkriveno je još 677 milijuna kuna neevidentiranih dugoročnih obveza, zbog čega će Vlada morati “uzeti skalpel u ruke” i hitno uvesti kontrolu troškova u HZZO-u i bolnicama.
Neplaćeni dugovi u zdravstvu utjecali su i na povećanje proračunskog deficita u ovoj godini jer je za sanaciju sustava predviđeno 1,2 milijarde kuna, napomenuo je potpredsjednik Vlade Neven Mimica.
Također, u tri ministarstva – gospodarstva, poljoprivrede i financija zatečene su neplaćene obveze od ukupno 1,46 milijardi kuna. U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta obveze su iznosile oko 1,5 milijardi kuna, što je 12,3 posto proračuna za 2011. godinu, od čega se 1,38 milijardi odnosilo na obveze za kredite.
Slično je stanje i u javnim poduzećima poput HRT-a koji je do kraja 2011. akumulirao gubitke od 333 milijuna kuna i dug od 418 milijuna kuna, što je dovelo do toga da je njegov dug bio dva i pol puta veći od kapitala.
Veliki dugovi i gubici u ministarstvima, zavodima i javnim poduzećima pojašnjavaju i zašto je u tri godine hrvatski javni dug narastao za 65 milijardi kuna i zašto nam je ove godine dug na ime kamata porastao za tri milijarde kuna, istaknuo je Grčić.
Tome treba dodati oko 10 milijardi državnih jamstava koja su u velikoj mjeri potencijalni javni dug, s obzirom da tvrtke neće moći vraćati glavnicu nego će to morati učiniti država.
Vlada ne može preko noći zaustaviti rast javnog duga jer mora paziti na deficit, pa se smanjenje duga može očekivati tek nakon provedbe fiskalne konsolidacije u idućim godinama. Kriteriji za vođenje fiskalne politike će se s ulaskom Hrvatske u EU pooštriti, pa će Vlada sanirati dugove “na rate” kroz idućih nekoliko godina, najavio je Grčić.
Mimica pak kaže da nalazi “Clean starta” nisu iznenađenje za Vladu, jer su očekivali otprilike takve rezultate. Neočekivano je ipak nekoliko milijardi neevidentiranih dugova, prvenstveno u zdravstvu, koji nisu bili prikazani u predanim dokumentima, rekao je potpredsjednik Vlade.
“Clean start” nije uspio otkriti kolike su ukupne dubioze u analizirana 22 državna tijela i društva jer nema pravila evidentiranja, pa se ne može definirati što je dug po pojedinim ministarstvima i poduzećima, rekao je voditelj projekta Denis Petrović.
No, veći je problem što unatoč katastrofalnog stanja bivša vlast nije poduzela nikakve mjere restrukturiranja niti pokrenula reforme. Stoga predlažemo Vladi hitno pokretanje niza mjera za sanaciju stanja, poput standardizacije vođenja evidencije, centralizacije javne nabave, objedinjavanja informatičkog sustava, hitne kontrole troškova u zdravstvu i stvaranja jedinstvenog modela upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, kaže Petrović.
Izvor: Profitiraj
