Ispred SDFŽ BPŽ smo napravile anketu među našim sugrađanima na temu : " Znate li što je to sekularna država?". Kako je hladno, na tržnici nije bilo puno ljudi pa smo ovaj puta napravili anketu ispred trgovačkog centra koji je uvijek dobro posjećen. Anketirale smo 81 osobu, 47 muškaraca i 34 žene. Od tog broja najviše je osoba srednje dobi a po cca 20% mlađih i starijih. Pitanja su bila slijedeća: "Znate li što je sekularna država?; Znate li da je Hrvatska po Ustavu sekularna država? Živimo li mi po tome, tj. miješa li se Crkva, vjerske zajednice u život i rad države i obrnuto?; Znate li koje su vjerske države? ", i sl.
Odgovori su porazni, pogotovo na prvo pitanje. Samo četiri osobe su znale što je sekularna država i sekularizam, tri su rekle da znaju ali onako, poznato im je. Od ostalih nitko.
Većina smatra da se Crkva previše miješa u svakodnevni život, neki da je previše plaćamo iz proračuna a da ne vidimo gdje ti novci idu. 10% muškarca i 8% žena su odgovorili da ih to ništa ne zanima, a 10% muškaraca smatra da smo katolička država i da je to u redu. Jedna žena misli da druge vjerske zajednice imaju veća prava od katolika a druga da trebaju zajedno raditi. Oko 60% zna da su neke bliskoistočne zemlje vjerske. Mladi misle da se previše miješa ali porazno je to što osobe do 22 godine ( njih 20%) nije znalo što je sekularna država što znači da u školi ta tema nije ni bila.
Nije im poznato niti što stoji u Ustavu ( čl, 41.), niti na pr. da u Italiji ili Španjolskoj kao zemljama s većinskim katoličkim pučanstvom se ne dira u sekularnost te da nemaju vjeronauk u školama i nipošto se ne miješaju u ljudska ( i ženska ) prava koja imaju po ustavu i zakonima.
Teolog Šarčević kaže da se treba pokušati preseliti u državu gdje nije katolička vjera jedina ili većinska i odmah bi svima bilo jasno zašto treba zagovarati sekularizam. Na žalost, kod nas se razgovor o tome sveo na optužbe da se odmah radi protiv Crkve i vjere i tako je ta tema postala nepoželjna i nemoguća. Zato u nastavku, kao zaključak, razmišljanja poznatih teologa na ovu temu.
"Hrvatsku je netko proglasio katoličkom državom. Tu našu oblandu katoličke zemlje teško da se može skinuti. Ja mislim da mi trebamo - barem mi iz Crkve – ići drugim putem . Trebamo ići putem prave vjere. Ne mogu svetinje izliječiti političke pa čak i nacionalne nepravde koje su se dogodile. Nama valja pravno regulirati stvari, jer svetinje ne mogu niti biti amblem i glavna oznaka nacionalnog identiteta. To se po sebi ne isključuje, ali ne može univerzalno stati u partikularno, kaže Šarčević. Na kraju parade, dakle, pitanje hrvatske sekularnosti ipak će morati rješavati pravnici, a ne svojim prepucavanjima zagovornici lijevih i desnih političkih opcija." ( citat iz http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Sekularnost-hrvatske-drzave-Problem-od-kojeg-bjeze-i-lijevi-i-desni, frnjevačkog teologa Šarčevića)
Da Hrvatska nije sekularna država – u to sumnje nema sociolog religije Ivica Maštruko, koji je bio hrvatski veleposlanik u Vatikanu." Već početkom devedesetih godina stvorena je atmosfera u kojoj je u političkim strukturama općenito prihvaćen stav da je Hrvatska prvenstveno katolička država. Postalo je pomalo iritantno da se u ovoj zemlji javno blagosilja sve, od otvorenja objekata različite namjene i vrste do sportskih manifestacija, događaja i zbivanja koja niti imaju religijski karakter, niti imaju kakve veze s crkvenim strukturama. Prema tome, bez obzira na Ustav, smatram da je svjetovni karakter države ovdje izgubljen, kaže Maštruko." ( citat iz http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Sekularnost-hrvatske-drzave-Problem-od-kojeg-bjeze-i-lijevi-i-desni,)
Jozefina Birindžić, Predsjednica SDFŽ BPŽ
Odgovori su porazni, pogotovo na prvo pitanje. Samo četiri osobe su znale što je sekularna država i sekularizam, tri su rekle da znaju ali onako, poznato im je. Od ostalih nitko.
Većina smatra da se Crkva previše miješa u svakodnevni život, neki da je previše plaćamo iz proračuna a da ne vidimo gdje ti novci idu. 10% muškarca i 8% žena su odgovorili da ih to ništa ne zanima, a 10% muškaraca smatra da smo katolička država i da je to u redu. Jedna žena misli da druge vjerske zajednice imaju veća prava od katolika a druga da trebaju zajedno raditi. Oko 60% zna da su neke bliskoistočne zemlje vjerske. Mladi misle da se previše miješa ali porazno je to što osobe do 22 godine ( njih 20%) nije znalo što je sekularna država što znači da u školi ta tema nije ni bila.
Nije im poznato niti što stoji u Ustavu ( čl, 41.), niti na pr. da u Italiji ili Španjolskoj kao zemljama s većinskim katoličkim pučanstvom se ne dira u sekularnost te da nemaju vjeronauk u školama i nipošto se ne miješaju u ljudska ( i ženska ) prava koja imaju po ustavu i zakonima.
Teolog Šarčević kaže da se treba pokušati preseliti u državu gdje nije katolička vjera jedina ili većinska i odmah bi svima bilo jasno zašto treba zagovarati sekularizam. Na žalost, kod nas se razgovor o tome sveo na optužbe da se odmah radi protiv Crkve i vjere i tako je ta tema postala nepoželjna i nemoguća. Zato u nastavku, kao zaključak, razmišljanja poznatih teologa na ovu temu.
"Hrvatsku je netko proglasio katoličkom državom. Tu našu oblandu katoličke zemlje teško da se može skinuti. Ja mislim da mi trebamo - barem mi iz Crkve – ići drugim putem . Trebamo ići putem prave vjere. Ne mogu svetinje izliječiti političke pa čak i nacionalne nepravde koje su se dogodile. Nama valja pravno regulirati stvari, jer svetinje ne mogu niti biti amblem i glavna oznaka nacionalnog identiteta. To se po sebi ne isključuje, ali ne može univerzalno stati u partikularno, kaže Šarčević. Na kraju parade, dakle, pitanje hrvatske sekularnosti ipak će morati rješavati pravnici, a ne svojim prepucavanjima zagovornici lijevih i desnih političkih opcija." ( citat iz http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Sekularnost-hrvatske-drzave-Problem-od-kojeg-bjeze-i-lijevi-i-desni, frnjevačkog teologa Šarčevića)
Da Hrvatska nije sekularna država – u to sumnje nema sociolog religije Ivica Maštruko, koji je bio hrvatski veleposlanik u Vatikanu." Već početkom devedesetih godina stvorena je atmosfera u kojoj je u političkim strukturama općenito prihvaćen stav da je Hrvatska prvenstveno katolička država. Postalo je pomalo iritantno da se u ovoj zemlji javno blagosilja sve, od otvorenja objekata različite namjene i vrste do sportskih manifestacija, događaja i zbivanja koja niti imaju religijski karakter, niti imaju kakve veze s crkvenim strukturama. Prema tome, bez obzira na Ustav, smatram da je svjetovni karakter države ovdje izgubljen, kaže Maštruko." ( citat iz http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Sekularnost-hrvatske-drzave-Problem-od-kojeg-bjeze-i-lijevi-i-desni,)
Jozefina Birindžić, Predsjednica SDFŽ BPŽ
