Neočekivana odluka o renacionalizaciji Ine urušila je povjerenje građana u Vladu RH, ali nije naštetila rejtingu premijera Andreja Plenkovića, niti njegove stranke, sugeriraju rezultati redovitog mjesečnog istraživanja CRO Demoskop (HRT), kojeg je agencija Promocija plus provela u razdoblju od 2. do 5. siječnja.

Naime, u ovomjesečnom istraživanju čak 60,1 posto ispitanika kazalo je kako vjeruju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, što je porast od 4,9 postotnih bodova s obzirom na prosinac, kada je istu stvar tvrdilo 55,2 posto birača. Istovremeno je 27,8 posto birača izjavilo kako vjeruju da zemlja ide u dobrom smjeru, što je pad od 4,5 postotnih bodova s obzirom na 32,3 posto birača koji su smjer kretanja zemlje podržavali u prosincu.

Pala je i potpora radu Vlade; s 63,4 posto u prosincu na 56,8 posto u siječnju. Udio birača koji podržava rad Vlade u mjesec dana tako je pao za 6,6 postotnih bodova. Neznatno je smanjena i prosječna ocjena koju birači daju Plenkovićevoj vladi: 2,62 u prosincu na 2,60 u ovomjesečnom istraživanju Promocije plus. Opravdano se može pretpostaviti da je povjerenje građana u Vladu RH palo upravo zbog odluke o kupnji MOL-ovog udjela u Ini, što građani – njih 25 posto – smatraju najvažnijim događajem u zadnjih mjesec dana.

Opet problemi zbog Ine


Još jednom se tako Ina pokazala vrućim političkim krumpirom. Zbog ove su kompanije, odnosno zakulisnih radnji koje je tradicionalno okružuju, već prijevremeno skončale dvije hrvatske vlade: Ivo Sanader je “završio svoju dionicu” netom nakon što je Inu isporučio u ruke Mađarima, a vlada Tihomira Oreškovića zbog repova koji se i dalje vuku za Tomislavom Karamarkom ekspresno je pala praktički i prije nego je uopće profunkcionirala. I ovog puta su previranja oko Ine izazvala ne samo pad povjerenja građana u Vladinu sposobnost da štiti nacionalne interese RH, već i trzavice unutar vladajuće koalicije, u režiji utjecajnog MOST-ovog saborskog zastupnika Mire Bulja (Index.hr).

Da se većina građana protivi predloženom modelu preuzimanja MOL-ovog paketa dionica Ine kroz djelomičnu privatizaciju HEP-a, pokazalo je i istraživanje koje je Promocija plus provela za RTL. U njemu se čak 52,2 posto ispitanika izjasnilo protiv opisane transakcije, dok Plenkovićevu vladu u njenoj namjeri podržava tek 33 posto građana. Više od trećine građana koji se protive renacionalizaciji Ine kroz prodaju udjela u HEP-u, njih 36,9 posto, strahuju od gubitka HEP-a, dok 25 posto birača iz iste skupine smatraju da se radi o populizmu. Dodatnih 11,2 posto misli da je Ina u lošem stanju, a njih 10,1 posto da će MOL za svoje dionice tražiti preveliku cijenu.

Plenkovićev HDZ nema pravu oporbu


No, zanimljivo je da zbivanja oko Ine nisu uspjela naštetiti rejtingu stranaka vladajuće koalicije. Upravo suprotno; popularnost HDZ-a je s obzirom na istraživanje u prosincu porasla za 1,2 postotna boda (s 31,3 posto na 32,5 posto), a MOST-a nezavisnih lista za 0,1 posto (s 8,7 na 8,8 posto).

Rastao je i osobni rejting premijera Plenkovića, koji je i dalje najpopularniji političar u državi. Pozitivcem ga smatra 23,9 posto birača, što je porast od 0,3 postotna boda u zadnjih mjesec dana. Preokrenut je tako trend s obzirom na istraživanje iz prosinca, kada je Plenkovićev osobni rejting zabilježio blagi pad prvi put otkad je preuzeo vlast.

Bernardić nije po volji biračima ljevice


Rezultati istraživanja sugeriraju i da je HDZ-ova snaga barem djelomično rezultat postupnog urušavanja najveće oporbene stranke. Jer, iako je osobna popularnost novog SDP-ovog lidera Davora Bernardića u porastu, rejting stranke nastavlja svoj kontinuirani pad. SDP početkom siječnja podržava 0,5 posto birača manje nego prije mjesec dana (s 25,2 na 24,7 posto), dok je Bernardićev osobni rejting porastao za 2,5 posto (pozitivcem ga smatra 7,3 posto birača, naspram 4,8 posto iz prosinca).

Bernardićev rast popularnosti lako se može objasniti činjenicom da mu je pozicija predsjednika stranke donijela povećanu vidljivost među širom javnosti, čime je posredno postao i najpopularniji političar među najtvrdokornijim SDP-ovim biračima. A takvih je, pokazuje CRO Demoskop, iz mjeseca u mjesec sve manje. Ako se opisani trend nastavi do lokalnih izbora, SDP će morati vrlo skoro početi razmišljati o novim unutarstranačkim izborima.

Živi zid koristi slabost SDP-a


A kako SDP postupno gubi imidž glavne opozicije HDZ-u, tako raste rejting tzv. protestnih opcija. Ilustrira to primjer Živog zida, kojem je popularnost naglo počela padati paralelno s lansiranjem saborskog showa Ivana Pernara, ali zadnja dva mjeseca opet bilježe blagi rast. U zadnjih mjesec dana rejting im je porastao s 4,5 na 4,7 posto, a za istih 0,2 posto porasli su i u prosinačkom istraživanju s obzirom na studeni.

I dalje je to osjetno manje nego početkom listopada 2016. godine, kada je Živi zid mogao računati na podršku 5,4 posto birača. No, svakako je zanimljivo zabilježiti činjenicu da je rejting Živog zida ponovo počeo rasti netom nakon što je SDP 26. studenog prošle godine izabrao Bernardića za svog novog predsjednika.

faktograf