Pri najnovijem posjetu Volodimira Zelenskog SAD-u, Ukrajini je odobren novi paket vojne pomoći, vrijedan 7.9 milijardi dolara, koji uključuje protuzračnu obranu, bespilotne letjelice, projektile dugog dometa i obuku za ukrajinske pilote. Ipak, Washington se pritom nije odvažila odobriti ono što Ukrajina najviše traži – dozvole za lansiranje zapadnih dalekometnih projektila na Rusiju.
Doduše, ovakva odluka se mogla nazrijeti već unatrag desetak dana, kada je Vladimir Putin upozorio da bi dopuštanje Ukrajini da napadne ruski teritorij s takvim arsenalom značilo izravno uključivanje NATO-a i zapadnih zemalja u sukob što bi, prema njegovim riječima, promijenilo narav sukobDa, a predsjednik ruske Državne dume, Vjačeslav Volodin, izvijestio: “Ako se takvi napadi dogode, odgovor će biti snažan i adekvatan. Rusija ima sredstva za odmazdu, a jače oružje je već spremno.”
Već dan nakon se u Bijeloj kući mogla primijetiti opća uznemirenost zbog ovih upozorenja iz Moskve. “Kažem da šutiš dok ja ne progovorim, u redu?” nervozno je odgovorio Joe Biden novinaru koji ga je pitao što misli o izjavi ruskog predsjednika. Nakon drugog novinarovog pokušaja, predsjednik SAD-a je ponovio: “Morate biti tihi!”, dodavši kako “ne razmišlja puno o Vladimiru Putinu”. Svakako, ova konferencija je upriličena povodom Bidenova sastanka s britanskim premijerom Keirom Starmerom, na kojem je tema bila treba li dopustiti Kijevu da koristi zapadne projektile za gađanje ciljeva u Rusiji.
Nova doktrina
Ipak, kako ukrajinski zapadni saveznici već dvije i pol godine uvijek iznova podižu ljestvicu eskalacije, dozvoljavajući Kijevu ono što su su prethodno obećali da neće, Kremlj je procijenio da je vrijeme za nešto konkretnije sigurnosne korake. Stoga, Putin je u srijedu je predstavio nove promjene u nuklearnoj doktrini svoje zemlje, istaknuvši da će napad na Rusiju od strane nenuklearne države, uz potporu nuklearne sile, biti smatran zajedničkom agresijom. Ovaj stav se posebno odnosi na napade koje Ukrajina provodi koristeći oružje i obavještajne podatke iz NATO-a.
Nije jasno impliciraju li Putinove izjave da bi takav napad mogao automatski rezultirati nuklearnim odgovorom, ali predložena doktrina svakako omogućava upotrebu takvog oružja kao reakciju na konvencionalne napade koji predstavljaju “kritičnu prijetnju ruskom suverenitetu”. Inače, aktualna ruska nuklearna doktrina dozvoljava upotrebu nuklearnog oružja “kao odgovor na upotrebu nuklearnog i drugih vrsta oružja za masovno uništenje protiv nje i/ili njezinih saveznika, kao i u slučaju agresije na Rusku Federaciju uz korištenje konvencionalnog oružja kada je ugroženo samo postojanje države”.
Prema informacijama TASS-a, nova strategija također dozvoljava upotrebu nuklearnog oružja kao odgovor na “agresiju” prema Rusiji i Bjelorusiji, kao i u slučaju da Rusija sazna za planirane masovne zračne napade na svoj teritorij. Ruski medij prenosi da “pouzdane informacije o masovnom polijetanju strateških ili taktičkih zrakoplova prema Rusiji ili lansiranju krstarećih projektila, bespilotnih letjelica, hipersoničnog oružja prema njezinom teritoriju mogu se protumačiti kao dovoljan razlog za nuklearni odgovor Moskve”.
Putinova reakcija
Međutim, da Moskva nije odaslala jasne signale da ne blefira – iako mnogi “proukrajinci” kao da jedva čekaju da se ovo dokaže i djelima tj. pritiskom velikog crvenog gumba – već smo svi zajedno mogli biti (bivši) dio općeg nuklearnog rata. Naime, 11. rujna su američki državni tajnik Antony Blinken i britanski ministar vanjskih poslova Davida Lammy posjetili Ukrajinu, gdje su poručili da su se spremni prilagoditi potrebama Ukrajine. “Suština je sljedeća: želimo da Ukrajina pobijedi”, rekao je Blinken nakon sastanka sa Zelenskim.
Nakon toga, pozornica je bila spremna da Starmer odleti u Washington i s Bidenom dogovori da Ukrajini daju dopuštenje da koristi Storm Shadow i ATACMS protiv ciljeva unutar Rusije. Srećom po svijet, Putin je brzo reagirao, objasnivši da je takvo što autocesta za Treći svjetski rat. “Unatoč pustoj priči o tome kako je Putin povukao crvene crte u prošlosti, a koje je Zapad onda prešao, činjenica je da se to nikada nije dogodilo. Naime, jedino što je Putin povlačio su bile lagane, ružičaste crte. Ovo sada je jasna crvena crta”, ukazao je politolog i stručnjak za međunarodne odnose John Mearsheimer o promjeni ruske nuklearne doktrine.
Na tiskovnoj konferenciji u Bijeloj kući tog istog dana, John Kirby, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost, je upitan je li Washington shvatio Putinovu poruku. Kirbyjev odgovor bio je znakovit na mnogo načina: “Teško je prihvatiti bilo što što izlazi iz Putinova lica na njegovu riječ. Ali ovo nije retorika koju već nismo čuli od njega, tako da tu stvarno nema puno novoga.” Ipak, dodao je da “kad, na primjer, Putin počne mahati nuklearnim mačem, Bijela kuća shvaća to ozbiljno i stalno prati tu vrstu aktivnosti”. “Očito se pokazao sposobnim za agresiju. Očito se pokazao sposobnim za eskalaciju u posljednje, sada već tri godine. Dakle, da, te komentare shvaćamo ozbiljno, ali to nije nešto što nismo čuli prije. Dakle, primamo to na znanje.”
Igranje s vatrom
Ipak, Moskva je, čini se, imala potrebu do kraja razjasniti svoje stavove o ozbiljnosti Putinova upozorenja. To je onda prepušteno ruskom veleposlaniku u Sjedinjenim Državama Anatoliju Antonovu koji je, govoreći ruskim medijima, rekao da je iznenađen što mnogi američki dužnosnici vjeruju u to da “ako dođe do sukoba, on se neće proširiti na područje Sjedinjenih Američkih Država”. “Stalno im pokušavam prenijeti jednu tezu da Amerikanci neće moći sjediti iza voda ovog oceana. Ovaj rat će se odraziti na sve, zato stalno govorimo – nemojte se igrati s ovom retorikom”, upozorio je Rus.
Konačno, poruke Kremlja su ipak privukle pozornost nekoliko bivših dužnosnika američke vlade, koji su pozvali Antonova radi pojašnjenja. “Jučerašnje izjave Vladimira Putina ovdje su vrlo pažljivo odvagane. Zvalo me nekoliko bivših dužnosnika tražeći objašnjenje što zapravo stoji iza tih izjava. Jednostavno sam odgovorio: ‘Nemojte se igrati s vatrom.’, izvijestio je veleposlanik.
Antonovljeve su riječi vjerojatno odjeknule kroz postojeće pozadinske komunikacijske kanale koje su koristili Ministarstvo obrane i CIA. Na kraju je poruka prošla – Biden je odustao od davanja dozvola Ukrajini koje je tražila.
Automatski odgovor
Većina Amerikanaca – niti građana svijeta – tog dana nije svjesna koliko su bili blizu buđenja u subotu ujutro, samo da bi shvatili da im je to bilo posljednje. Jer, da je Biden popustio Starmerovom pritisku (Britanci su, zajedno s Ukrajinom i nekoliko zemalja NATO-a, vjerovali da Putin blefira) i potpisao dopuštenje, Ukrajina je bila spremna pokrenuti udare na Rusiju te noći. Britanski vojnici raspoređeni u Ukrajini, potrebni za upravljanje Storm Shadowima, su već bili na licu mjesta, prema njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, koji je odbio poslati slično oružje Kijevu.
Rusija bi vjerojatno na to odgovorila konvencionalnim napadima na Kijev koristeći nova oružja, poput hipersonične bojeve glave Avangard, od kojih bi svaki zadao udarac ekvivalentan 26-28 tona eksploziva. Moskva bi također najvjerojatnije napala ciljeve NATO-a u Poljskoj i Rumunjskoj gdje se nalaze ukrajinski lovci. I, na kraju, Kremlj bi napao britanske vojne ciljeve, vjerojatno uključujući one na Britanskom otočju, smatra bivši UN-ov inspektor za oružja Scott Ritter.
Takav rasplet bi onda potaknuo odmazdu NATO-a prema članku 5., korištenjem velikog broja NATO-ovog dalekometnog udarnog oružja usmjerenog na rusko zapovjedništvo i kontrolu, aerodrome i skladišta streljiva. Ruski odgovor bi onda najvjerojatnije uključivao lansiranje više Avangard konvencionalnih bojevih glava protiv NATO ciljeva, uključujući zračnu bazu Ramstein i sjedište NATO-a, kao i zračne baze iz kojih su pokrenuti napadi na Rusiju.
72 minute
“U ovom trenutku Sjedinjene Države, korištenjem planova nuklearnog uključivanja proizašlih iz nuklearnog stava koji naglašava preventivnu upotrebu nuklearnog oružja niske snage za ‘eskalaciju do deeskalacije’— tj. prisiljavanje Rusije na povlačenje kroz demonstraciju sposobnosti — ovlastile bi korištenje jedne ili više nuklearnih bojevih glava male snage protiv ruskih ciljeva na ruskom tlu. Ali ruska doktrina nema kapacitet za sudjelovanje u ograničenom nuklearnom ratu. Umjesto toga, Rusija bi odgovorila općom nuklearnom odmazdom usmjerenom na cijelu Europu i Sjedinjene Države. Sve američke strateške snage koje su preživjele ovaj napad bile bi ispaljene na Rusiju. I onda svi umremo. 72 minute. I kraj svijeta”, ističe Ritter, referirajući se na podatke iz knjige Annie Jacobsen “Nuklearni rat: Scenarij”.
Amerikanac nastavlja: “Bili smo jedan potez pera udaljen od ovog ishoda u petak, 13. rujna 2024. Ovo nije vježba. Ovo nije akademska vježba. Ovo je stvarni svijet. Ovo je život ili smrt. Ovo je vaša budućnost koju drži kao talac luđak u Kijevu, iza kojeg stoje luđaci u Europi. Pitanje je – što ćemo učiniti u vezi s tim?”
Inače, više od pet milijardi ljudi moglo bi umrijeti od gladi nakon sveobuhvatnog nuklearnog rata između SAD-a i Rusije, prema globalnoj studiji koju su proveli klimatski znanstvenici s Rutgersa. Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Food, predviđa dramatičan pad poljoprivredne proizvodnje kao posljedicu nuklearnih detonacija koje bi izazvale masivne požare i čađu u atmosferi, blokirajući sunčevu svjetlost.
Najgori scenarij
Studija, koju su vodili Lili Xia i Alan Robock s Odjela za znanosti o okolišu na Rutgersu, analizirala je učinke različitih nuklearnih scenarija, uključujući manji rat između Indije i Pakistana te veliki američko-ruski sukob. U najtežem scenariju, proizvodnja kalorija na globalnoj razini mogla bi pasti za 90 posto unutar tri do četiri godine. Čak bi i manji sukob doveo do globalnog smanjenja prinosa usjeva za sedam posto unutar pet godina.
Pad prinosa najviše bi pogodio zemlje na srednjim geografskim širinama, poput SAD-a i Rusije, koje su velike izvoznice hrane. To bi dovelo do nestašica hrane i katastrofalnog poremećaja globalnih tržišta, s posebno teškim posljedicama za zemlje koje ovise o uvozu, poput onih u Africi i na Bliskom istoku. U slučaju najvećeg ratnog scenarija, više od 75 posto svjetske populacije bilo bi suočeno s glađu u roku od dvije godine.
Istraživači su također proučavali mogućnosti smanjenja štete, poput korištenja usjeva namijenjenih stoci za prehranu ljudi i smanjenje bacanja hrane, ali su zaključili da bi te mjere bile nedovoljne u slučaju velikih nuklearnih sukoba.
Nema pobjednika
Robock, dobitnik nagrade Future of Life za otkrivanje i popularizaciju koncepta nuklearne zime, naglasio je kako su rezultati istraživanja jasan dokaz da nuklearni rat, bez obzira na opseg, predstavlja prijetnju globalnim prehrambenim sustavima i opstanku čovječanstva.
Istraživanje je provedeno u suradnji sa znanstvenicima iz cijelog svijeta, uključujući institucije poput NASA-inog Goddard Instituta za svemirske studije, Nacionalnog centra za istraživanje atmosfere i Sveučilišta Colorado Boulder.
