U novom sazivu Sabora bit će ultrakonzervativaca, ali i političara snažnih proustaških sentimenata: Neovisno o tome tko će sastaviti vladu, zanimljivost parlamentarnih utakmica jamče neki igrači s liste Domoljubne koalicije, koji bez udruživanja s HDZ-om vjerojatno ne bi vidjeli sabornicu iznutra
Bez obzira na to koja će koalicija skupiti dovoljno zastupničkih potpisa i sastaviti vladu, sastav novog Sabora ukazuje na to da će parlamentarne utakmice biti izuzetno zanimljive. To jamče igrači s liste Domoljubne koalicije: Ivan Tepeš iz HSP-a Ante Starčević koji je dobio 1557, HČSP-ovac Luka Podrug sa 5102 i Ladislav Ilčić iz HRAST-a sa 2930 preferencijalnih glasova, a koji bez udruživanja s HDZ-om vjerojatno ne bi vidjeli sabornicu iznutra. HDZ-ovo skretanje udesno s političke ih margine dovodi na veliku pozornicu.
Tako će u novom sazivu Sabora svoje političke ideje nesmetano širiti osoba (Luka Podrug) koja svake godine obilježava dan uspostave NDH, pa je tako 2006. javno poručila simpatizerima te tvorevine: ‘Čestitam vam 10. travnja, dan uspostave NDH, dan koji svaki normalan Hrvat poštuje i slavi, jer je to dan koji se uspoređuje s rođendanom djeteta.’ Političar koji smatra da je od ‘fašizma gori samo antifašizam’ i da su partizani Split ‘oslobodili od slobode i hrvatstva’ već će sutra nastupati sa saborske govornice, baš kao i pravaš Ivan Tepeš, koji u emisiji ekstremnog desničara Velimira Bujanca izjavljuje da u ustaškom pozdravu ‘Za dom spremni’ ne vidi ništa loše. ‘To je pozdrav koji su nosili vojnici HOS-a, tada sam bio dijete, koji su me branili od petokrake majora Šljivančanina’, kazao je Tepeš, pohvalivši se kako je kao 11-godišnjak 1991. u školu dolazio s jaknom na čijem je rukavu bio ušiven znak HOS-a s ustaškim pozdravom. Tepeš je ljetos tražio smjenu Milorada Pupovca s mjesta predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku, jer je izjavio da Hrvatska nije trebala protjerati 250.000 Srba. Na stranačkom skupu grmio je pak da ‘Hrvatska ne može biti filijala Londona i britanskih konzervativaca koji su preko Bruxellesa pokušali rasturiti pravaštvo’ i da s Velikom Britanijom neće surađivati jer su ‘oni 1918. ugurali Hrvatsku u Jugoslaviju’, a ‘1945. izručili na Bleiburgu hrvatske vojnike i civile koljačima partizanima’.
Predsjednik HRAST-a Ladislav Ilčić barem ne gaji proustaške sentimente, njegovo je polje ultrakonzervativizam. Zapamćen je po kampanji protiv istospolnih zajednica, abortusa, umjetne oplodnje i masturbacije. ‘Riskirat ću i reći da nikad nisam masturbirao. Neki će misliti da sam luđak, ali mislim da zbog toga nisam freak’, izjavio je 2011. kao predsjednik udruge GROZD tijekom TV debate s predstavnikom Zagreb Pridea Markom Jurčićem. Iz tog dijela spektra dolazi i Goran Dodig, splitski psihijatar i bivši liberal, koji se početkom 2000-ih istaknuo osebujnim shvaćanjem demokratskih procesa: ‘Hrvatska je danas više okupirana nego 1991. Zašto? Zato što je narod izabrao vlast koju i kakvu nije želio.’ U intervjuu ‘Glasu Koncila’ osvrnuo se i na fenomen globalizacije, koji smatra velikim zlom jer dovodi ‘do destrukcije duha’. Destrukciju duha i morala uočio je i u TV sadržajima: ‘A onda nije čudno da otac navečer gleda političku emisiju i psuje, majka erotski film, a djeca na internetu pornografiju.’ Uloga žene u društvu posebno brine uglednog liječnika jer žena, po njemu, nije stvorena i za obitelj i za ganjanje karijere: ‘Želim reći da je žena puno vrjednija i da ju je Bog stvorio za puno važnije zadaće negoli one koje joj je namijenio onaj dio čovječanstva za koji je ona samo sredstvo za stjecanje materijalnih dobara.’
S Ilčićem i Dodigom vjerojatno se slaže i karlovački gradonačelnik Damir Jelić, koji je Zakon o umjetnoj oplodnji 2012. nazvao ‘najvećom tragedijom hrvatskog naroda nakon Jasenovca i Bleiburga’. Štoviše, taj je Zakon, smatra Jelić, ‘još podmukliji, jer nikada nećemo doznati koliko je ljudskih života uništeno’. Iličiću omiljena tema, homoseksualnost, nije mrska ni Jeliću, koji to doživljava kao pedagoški problem: ‘Da je netko u obitelji gej, pitao bih se gdje sam pogriješio u odgoju.’ Jelić se također proslavio i konfabulacijom o ‘muškom abortusu’, koja nikome nije bila jasna, pa mu je stranka naložila da neko vrijeme zašuti.
Osim Ilčića, Dodiga i Jelića, čiji će istupi svakako obogatiti parlamentarne rasprave na svjetonazorske teme, Domoljubna koalicija u Sabor uvodi i predsjednika Udruge specijalne policije Vukovarsko-srijemske županije Stevu Culeja. Riječ je o bivšem specijalcu iz Jarmine, čiji je brat na svirep način ubijen u Borovu Selu 1991. Culej je iskočio na političku pozornicu za vukovarskih prosvjeda protiv ćirilice, kada je optužen i uvjetno osuđen zbog huškanja drugih na skidanje i razbijanje službenih ploča s ćiriličnim natpisima. Pored toga, godinama u Borovu Selu organizira mimohod na dan ubojstva 12 redarstvenika i bori se da se krivci za taj ratni zločin privedu pravdi. Iako javno voli reći kako protiv Srba nema ništa, stanovnike Borova Sela optužuje da štite ubojice i da nedolaskom na mimohod izražavaju nepoštovanje prema hrvatskoj državi, pa im je 2. svibnja 2014. i javno zaprijetio u Bujančevoj emisiji: ‘Mi nismo ušli tamo kao što smo ušli u Bljesku i Oluji, u mnogim mjestima koje smo oslobodili i hvala Bogu što nismo ušli tamo, jer kao katolik ne volim i ne bi bilo lijepo da smo ušli tamo na taj način. Poznavajući sebe, poznavajući sve one koje sam ja vodio, nikako ne bi bilo dobro. Pa neka bar budu zahvalni za to što se i njima nije dogodila ona sudbina koja je zadesila mnoga pobunjena područja.’ Uoči pobune dijela vojnih veterana, koja je kulminirala neredima na zagrebačkom Markovu trgu i ulaskom u istoimenu crkvu, u kojoj je i sam prenoćio, poručivao je vlastima da se ‘u Zagreb spremaju ići specijalci, koji će biti u prvim redovima na Markovom trgu’.
Iz redova HV-a u Sabor je s HDZ-ove liste za dijasporu ušao general Željko Glasnović, koji se biračima obratio spotom u kojem se zalaže za lustraciju i detitoizaciju. ‘Nezamislivo je da u Saboru sjedi osam pripadnika manjina, koji imaju pravo veta’, poručuje Glasnović, čiju će poruku zacijelo podržati i HDZ-ov HSLS-ovac Darinko Kosor.
Glasači u većem broju nisu prihvatili HDZ-ovu kombinatoriku, pokazavši da biračko tijelo ipak nije toliko konzervativno i da je bila pogreška liste natrpavati marginalcima poput Tepeša, Podruga ili Ilčića. Ne uspije li formirati vladu, najveću bi cijenu te pogreške trebao platiti šef HDZ-a Tomislav Karamarko, kojeg mnogi u stranci krive za nedovoljno dobar izborni rezultat.
portalnovosti
Bez obzira na to koja će koalicija skupiti dovoljno zastupničkih potpisa i sastaviti vladu, sastav novog Sabora ukazuje na to da će parlamentarne utakmice biti izuzetno zanimljive. To jamče igrači s liste Domoljubne koalicije: Ivan Tepeš iz HSP-a Ante Starčević koji je dobio 1557, HČSP-ovac Luka Podrug sa 5102 i Ladislav Ilčić iz HRAST-a sa 2930 preferencijalnih glasova, a koji bez udruživanja s HDZ-om vjerojatno ne bi vidjeli sabornicu iznutra. HDZ-ovo skretanje udesno s političke ih margine dovodi na veliku pozornicu.
Tako će u novom sazivu Sabora svoje političke ideje nesmetano širiti osoba (Luka Podrug) koja svake godine obilježava dan uspostave NDH, pa je tako 2006. javno poručila simpatizerima te tvorevine: ‘Čestitam vam 10. travnja, dan uspostave NDH, dan koji svaki normalan Hrvat poštuje i slavi, jer je to dan koji se uspoređuje s rođendanom djeteta.’ Političar koji smatra da je od ‘fašizma gori samo antifašizam’ i da su partizani Split ‘oslobodili od slobode i hrvatstva’ već će sutra nastupati sa saborske govornice, baš kao i pravaš Ivan Tepeš, koji u emisiji ekstremnog desničara Velimira Bujanca izjavljuje da u ustaškom pozdravu ‘Za dom spremni’ ne vidi ništa loše. ‘To je pozdrav koji su nosili vojnici HOS-a, tada sam bio dijete, koji su me branili od petokrake majora Šljivančanina’, kazao je Tepeš, pohvalivši se kako je kao 11-godišnjak 1991. u školu dolazio s jaknom na čijem je rukavu bio ušiven znak HOS-a s ustaškim pozdravom. Tepeš je ljetos tražio smjenu Milorada Pupovca s mjesta predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku, jer je izjavio da Hrvatska nije trebala protjerati 250.000 Srba. Na stranačkom skupu grmio je pak da ‘Hrvatska ne može biti filijala Londona i britanskih konzervativaca koji su preko Bruxellesa pokušali rasturiti pravaštvo’ i da s Velikom Britanijom neće surađivati jer su ‘oni 1918. ugurali Hrvatsku u Jugoslaviju’, a ‘1945. izručili na Bleiburgu hrvatske vojnike i civile koljačima partizanima’.
Glasači u većem broju nisu prihvatili HDZ-ovu kombinatoriku, pokazavši da biračko tijelo ipak nije toliko konzervativno i da je bila pogreška liste natrpavati marginalcima poput Tepeša, Podruga ili Ilčića
Predsjednik HRAST-a Ladislav Ilčić barem ne gaji proustaške sentimente, njegovo je polje ultrakonzervativizam. Zapamćen je po kampanji protiv istospolnih zajednica, abortusa, umjetne oplodnje i masturbacije. ‘Riskirat ću i reći da nikad nisam masturbirao. Neki će misliti da sam luđak, ali mislim da zbog toga nisam freak’, izjavio je 2011. kao predsjednik udruge GROZD tijekom TV debate s predstavnikom Zagreb Pridea Markom Jurčićem. Iz tog dijela spektra dolazi i Goran Dodig, splitski psihijatar i bivši liberal, koji se početkom 2000-ih istaknuo osebujnim shvaćanjem demokratskih procesa: ‘Hrvatska je danas više okupirana nego 1991. Zašto? Zato što je narod izabrao vlast koju i kakvu nije želio.’ U intervjuu ‘Glasu Koncila’ osvrnuo se i na fenomen globalizacije, koji smatra velikim zlom jer dovodi ‘do destrukcije duha’. Destrukciju duha i morala uočio je i u TV sadržajima: ‘A onda nije čudno da otac navečer gleda političku emisiju i psuje, majka erotski film, a djeca na internetu pornografiju.’ Uloga žene u društvu posebno brine uglednog liječnika jer žena, po njemu, nije stvorena i za obitelj i za ganjanje karijere: ‘Želim reći da je žena puno vrjednija i da ju je Bog stvorio za puno važnije zadaće negoli one koje joj je namijenio onaj dio čovječanstva za koji je ona samo sredstvo za stjecanje materijalnih dobara.’
S Ilčićem i Dodigom vjerojatno se slaže i karlovački gradonačelnik Damir Jelić, koji je Zakon o umjetnoj oplodnji 2012. nazvao ‘najvećom tragedijom hrvatskog naroda nakon Jasenovca i Bleiburga’. Štoviše, taj je Zakon, smatra Jelić, ‘još podmukliji, jer nikada nećemo doznati koliko je ljudskih života uništeno’. Iličiću omiljena tema, homoseksualnost, nije mrska ni Jeliću, koji to doživljava kao pedagoški problem: ‘Da je netko u obitelji gej, pitao bih se gdje sam pogriješio u odgoju.’ Jelić se također proslavio i konfabulacijom o ‘muškom abortusu’, koja nikome nije bila jasna, pa mu je stranka naložila da neko vrijeme zašuti.
Osim Ilčića, Dodiga i Jelića, čiji će istupi svakako obogatiti parlamentarne rasprave na svjetonazorske teme, Domoljubna koalicija u Sabor uvodi i predsjednika Udruge specijalne policije Vukovarsko-srijemske županije Stevu Culeja. Riječ je o bivšem specijalcu iz Jarmine, čiji je brat na svirep način ubijen u Borovu Selu 1991. Culej je iskočio na političku pozornicu za vukovarskih prosvjeda protiv ćirilice, kada je optužen i uvjetno osuđen zbog huškanja drugih na skidanje i razbijanje službenih ploča s ćiriličnim natpisima. Pored toga, godinama u Borovu Selu organizira mimohod na dan ubojstva 12 redarstvenika i bori se da se krivci za taj ratni zločin privedu pravdi. Iako javno voli reći kako protiv Srba nema ništa, stanovnike Borova Sela optužuje da štite ubojice i da nedolaskom na mimohod izražavaju nepoštovanje prema hrvatskoj državi, pa im je 2. svibnja 2014. i javno zaprijetio u Bujančevoj emisiji: ‘Mi nismo ušli tamo kao što smo ušli u Bljesku i Oluji, u mnogim mjestima koje smo oslobodili i hvala Bogu što nismo ušli tamo, jer kao katolik ne volim i ne bi bilo lijepo da smo ušli tamo na taj način. Poznavajući sebe, poznavajući sve one koje sam ja vodio, nikako ne bi bilo dobro. Pa neka bar budu zahvalni za to što se i njima nije dogodila ona sudbina koja je zadesila mnoga pobunjena područja.’ Uoči pobune dijela vojnih veterana, koja je kulminirala neredima na zagrebačkom Markovu trgu i ulaskom u istoimenu crkvu, u kojoj je i sam prenoćio, poručivao je vlastima da se ‘u Zagreb spremaju ići specijalci, koji će biti u prvim redovima na Markovom trgu’.
Iz redova HV-a u Sabor je s HDZ-ove liste za dijasporu ušao general Željko Glasnović, koji se biračima obratio spotom u kojem se zalaže za lustraciju i detitoizaciju. ‘Nezamislivo je da u Saboru sjedi osam pripadnika manjina, koji imaju pravo veta’, poručuje Glasnović, čiju će poruku zacijelo podržati i HDZ-ov HSLS-ovac Darinko Kosor.
Glasači u većem broju nisu prihvatili HDZ-ovu kombinatoriku, pokazavši da biračko tijelo ipak nije toliko konzervativno i da je bila pogreška liste natrpavati marginalcima poput Tepeša, Podruga ili Ilčića. Ne uspije li formirati vladu, najveću bi cijenu te pogreške trebao platiti šef HDZ-a Tomislav Karamarko, kojeg mnogi u stranci krive za nedovoljno dobar izborni rezultat.
portalnovosti
