U vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda se protekla dva dana vodila rasprava o Ukrajini u kojoj su se do kraja ove godine trebale provesti točke dogovorene Sporazumom iz Minska, ali se do sada ništa značajno nije dogodilo. Naprotiv, na istoku Ukrajine na liniji razgraničenja s Donjeckom i Luganskom Narodnom Republikom traje neka vrsta rata tihog intenziteta, odnosno primirja koje se neprestano narušava kako bi se stvorio dojam da su Ukrajina i Rusija, kako tvrdi Kijev,  još uvijek u ratu.

Na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u petak je ruski predstavnik  Vitalij Čurkin upozorio "kako je Kijev taj koji sabotira mogući kompromis s istokom Ukrajine".

Što se tiče "rata s Rusijom" ili "ruske agresije", kako to zovu u Kijevu i nekim zapadnim prijestolnicama, ranije je predsjednik Donjeg doma ruskog parlamenta, Sergej Nariškin, tijekom sastanka sa skupinom francuskih zastupnika izjavio "kako bi rat između Rusije i Ukrajine trajao tri ili četiri dana", prenose RIA Novosti.

"Situacija u Ukrajini, naravno, daleko je od stabilne, a željeli bi naglasiti da Rusija nije strana u sukobu, kao i da ruske vojne jedinice nisu na teritoriju Donbasa, kako manijakalno i uporno ponavljaju vladari Kijeva. Oni su i dalje šire laži da je Ukrajina je u ratu s Rusijom ", rekao je Nariškin, misleći na brojne navode o navodnoj prisutnosti ruskih vojnika na ukrajinskom teritoriju.

"Mislim da svaka razumna osoba shvaća kako država s populacijom od 40 milijuna ljudi, gospodarstvom u bankrotu, vojskom u rasulu i korumpiranim političkim vodstvom, te koju potresa duboka društvena i politička kriza, ne ratuje protiv Rusije. Koliko bi taj rat mogao trajati? Možda tri ili četiri dana, najviše pet. Činjenica je da Kijev vodi rat protiv vlastitog naroda", rekao je Nariškin.

Kako god bilo, Sporazum iz Minska nije implementiran, što znači da je istoku Ukrajine žarište gdje svakog trenutka mogu eskalirati sukobi većeg intenziteta.

Na sjednici Vijeća sigurnosti u petak je Vitalij Čurkin izjavio  da je Rusija vrlo zabrinuta zbog nespremnosti Kijeva, a što prešutno odobravaju SAD, da provede Sporazum iz Minska ili da barem pokrene dijalog s predstavnicima istočnim regija Ukrajine.

"Zabrinuti smo jer su napetosti u istočnoj Ukrajini od prošlog mjeseca ponovno u porastu. Ove informacije potvrđuje i misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju", izjavio je Čurkin ne sastanku Vijeća sigurnosti UN-a posvećenom ukrajinskoj krizi, prenosi TASS.

Čurkin je istaknuo kako, umjesto da postupa u skladu sa sporazumom, Kijev nastavlja borbu za vlast koja, kako je rekao, "izgleda kao svađa  između razbojnika". Osim toga, Vitalij Čurkin je osudio provokacije ukrajinske vlade koja je opet rasporedila teško oružje u Donbasu, unatoč činjenici da se sporazumom obvezala da to neće činiti.

Dok se vojni dio sporazuma manje ili više drži pod kontrolom, problem je što Kijev i dalje odbija bilo kakav izravan politički dijalog s vlastima samoproglašenih republika u Donjecku i Lugansku.

"Kompromis je nešto što Kijev očito ne želi. Istovremeno, ukrajinska vlada još uvijek vodi svoju neprijateljsku retoriku i nastavlja vojne pripreme. Kijev svjesno sabotira mirovni proces i odvraća pozornost međunarodne zajednice kako bi sakrio nedostatke vlastite politike", zaključio je Čurkin i za kraj dodao "kako je za oko 70 posto kršenja primirja u regiji Donjeck kriva ukrajinska strana".

Službena agencija Donjecke Narodne Republike DAN tjednim upozorava na kretanje jedinica teške vojne opreme na liniji razgraničenja i na neprekidna kršenja primirja, prije svega na granatiranja gradskih četvrti Donjecka, Gorlovke, a jučer po prvi put od ljeta ove godine i Dokučajevska.

Osim toga, jučer je u Lugansku ubijen zapovjednik 6. odvojene kozačke pukovnije Narodne milicije LNR, Pavel Dremov.

"Danas, oko 13.20 je u Prvomajsku u napadu na službeno vozilo poginuo naš drug, zapovjednik 6. odvojene kozačke pukovnije Pavel Dremov. Ubijen je i njegov vozač, Pinčuk Leonid. Napad na vozilo se dogodio na ulazu u benzinsku postaju. Trenutno Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo državne sigurnosti provode istragu, ali je već jasno da je ovaj napad nastavak terorističkih aktivnosti na području LNR obavještajnih agencija Ukrajine", jučer je novinarima rekao zamjenik načelnika stožera Narodne milicije LNR, pukovnik Igor Jašenko.

"Ako se sjećate, nakon eksplozije televizijskog tornja u Rovenki smo pozvali sve građane da budu oprezni i upitali predstavnike misije OESS-a da ispitaju zločine koje na području LNR provode ukrajinske sigurnosne snage", rekao je pukovnik Igor Jašenko, podsjetivši na teroristički čin miniranja radijskog i televizijskog odašiljača LNR u Rovenki 9. prosinca, kao i na miniranje dva kolosijeka željezničke pruge kod sela Novodarijevka 11 prosinca.

Novi obrat – Joe Biden traži od Kijeva da Ukrajina bude "savez država"

Kako se čini, neprovođenje odredbi Sporazuma iz Minska i stalne napetosti, kršenja primirja, sabotaže i diverzije istok Ukrajine kao da guraju u nove sukobe. Ključni dio sporazum je federalizacija zemlje i dodjela posebnog statusa NRD i NRL, li se čini da Kijev to želi izbjeći pod svaku cijenu, što znači da bi Ukrajina i dalje ostala duboko centralizirana zemlja.

Međutim, sada je predsjednik Ukrajine Petro Porošenko u velikim poteškoćama. Naime, došlo je do neočekivanog obrata i  američki potpredsjednik Joe Biden je tijekom svog govora u ukrajinskom parlamentu prije nekoliko dana najavio stvaranje "Sjedinjenih Država Ukrajine", te je predložio da se usvoji nova verzija ustava koji Ukrajinu u stvari pretvara u federaciju, prenosi portal Ukraina.ru.

"Važno je da budete samostalna, neovisna država koja će svoje probleme rješavati sama, imati svoj vlastiti obrazovni sustav, vladu u okviru jedinstvenog ustava", rekao je Biden.

Dodao je da je ustavna reforma "vrlo važno za budućnost Ukrajine u Europi." Osim toga, prema američkom potpredsjedniku, svi narodi moraju imati pravo na vlastiti suverenitet.

"Agresori diljem svijeta moraju shvatiti da ne mogu koristiti tenkove da ugase snove naroda. Kažemo da svi narodi moraju imati pravo na vlastiti suverenitet. To je to i točka", rekao je Biden i Ukrajini obećao potporu Zapada, prenosi Censor.net.

Međutim, nije se osvrnuo na činjenicu da je Ukrajina zapravo pod potpunom kontrolom Sjedinjenih Država. Osim toga, Biden je odbio priznati suverenitet naroda Krima koji je glasovao za pristupanje Ruskoj Federaciji.

"Sjedinjene Države ne priznaju i nikada neće priznati rusku aneksiju Krima", naglasio je Biden 8. prosinca u svom govoru u Vrhovnoj Radi Ukrajine.

U Kijevu ne žele priznati da je američki potpredsjednik mislio na federalizaciju zemlje, nego da je "pogriješio u odabiru riječi".

"Biden nije govorio o federalizaciji Ukrajine i on podržava Porošenkov pristup u provedbi Sporazuma iz Minska, a govoreći o situaciji u okupiranom Donbasu, američki potpredsjednik Joseph Biden nije mislio na federalizaciju Ukrajine, nego davanje autonomije toj regiji", rekao je Jurij Lucenko, čelnik parlamentarne šef frakcije "Blok Porošenko", prenosi ukrajinski Censor.net.

"Gospodin Biden je visoko cijenjen američki političar, ali čak i da je koristio krive riječi u odnosu na ukrajinsku stvarnosti, to ne znači da je protiv suverene ukrajinske države", rekao je Lucenko i napomenuo da će njegova frakcija mirovni proces iskoristiti za vraćanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, ali je u isto vrijeme naglasio da je  "Blok Porošenko" protiv federalizacije zemlje.

"Kako sam ja razumio, Biden podržava pristup predsjednika Porošenka i proces koji se provodi u okviru Sporazuma iz Minska", rekao je Lucenko, a na pitanje novinara da pojasni Bidenove riječi , koji nije govorio o autonomiji, čelnik "Bloka Porošenko" je rekao "kako o tome što je rekao Biden pitaju glasnogovornika američkog potpredsjednika, jer to nije njegova funkcija".

Zanimljivo, ali portal Dosje Kijev piše kako su svi ukrajinski mediji ignorirali riječi Bidena o federalizaciji, a zastupnici u Vrhovnoj Radi su se ponašali kao da se ništa nije dogodilo.

Kijevski politički analitičar Iskander Hisamov je za Dosje Kijev rekao: "Biden je pozvao Ukrajinu da razmisli o federalnoj strukturi s velikom autonomijom regija. On je naveo uspješan primjer Sjedinjenih Država. Treba napomenuti da ne samo Biden, nego cijela Europa odavno govore da se ne treba bojati federacije, jer  to može biti rješenje za sve teške probleme koje je ukrajinski vodstvo samo stvorilo."

Naravno, teško da riječi Bidena imati učinka, jer su svi ukrajinski mediji i dužnosnici lukavo prešutjeli ovaj dio, zbog kojeg je Biden možda i došao ovdje. Pozornost medija i političara je usmjerena na ništa - na riječi podrške, korupciju i tako dalje, ali gotovo nitko nije spomenuo federalizaciju i očito je da se o ova tema pokušava ušutkati",  izjavio je Iskander Hisamov.

"Američki potpredsjednik Joe Biden je u Vrhovnoj Radi govorio o stvaranju "autonomnih država", shvativši da je federalizacija u ovoj fazi spas za ukrajinski državni projekt", rekao je kijevski politički analitičar Sergej Tolstoj, vodeći istraživač na Institutu svjetskog gospodarstva i međunarodnih odnosa Nacionalne akademije znanosti Ukrajine.

Nekoliko vodećih ukrajinskih analitičara i akademika je izjavilo da kako je jasno što je Biden mislio kada je govorio o savezu nezavisnih autonomnih država s jednom vladom i jednim stavom,  vlade pod jednim ustavom, dok prebjeg iz Janukovičeve stranke, a sada partner oligarha Igora Kolomoiskog, Vitalij Homutjinik, smatra "kako je to bio loš prijevod izjave, tako da je teško razumjeti što je Biden uopće mislio".

Posebno je zanimljivo što je Censor.net prvo objavio, a onda s You Tubea uklonio integralnu verziju govora američkog potpredsjednika i sada možete naći samo skraćeni dio od tridesetak minuta u kojem nema dijela o "Sjedinjenim Ukrajinskim Državama".

Situacija u Donbasu izmiče kontroli

U međuvremenu, situacija u Donbasu izmiče kontroli, iako je oštro pogoršanje situacije na bojišnici u Donbasu ostalo gotovo nezapaženo zbog sirijske krize i upada turske vojske u Irak.

Naime, posljednjih nekoliko dana se događa upravo ono čega su se mnogi bojali ove jeseni i intenzitet malih sukoba u najopasnijim područjima fronta je narastao toliko se situacija postupno izmiče kontroli, piše analitičar Evgenij Krutikov.

Najviše napada ukrajinskih snaga se tradicionalni bilježi sjeverno od Donjecka, a do već deset dana traju sukobi od zračne luke Donjeck do sela Peski i Gorlovke. Ukrajinska strana se u ključnim područjima koristi minobacačima, teškim strojnicama i borbenim oklopnim vozilima.

Početni sukobi u  neutralnoj zoni postupno prerastaju u borbe na širokoj skali, osim što se za sada ne koristi teška mehanizacija i tenkovi. Jednako tako, vraćanje na liniju razdvajanja teškog oružja zabranjenog Sporazumom iz Minsk teče ubrzanim tempom. Na crtu razdvajanja ukrajinske snage su već vratile stare haubice i sustave "Grad", što samo potvrđuje beskorisnost starog oblika nadzora. Misija OESS-a je prestala bilježiti svaku eksploziju i ograničila se na davanje općenitih izjava, ali je zamjenik šefa misije, Alexander Hug, ipak bio prisiljen priznati očigledno povećanje broja ukrajinskih vojnika u nekoliko područja.

Novog pogoršanje situacije nije samo po sebi značajno samo zbog oštrog porasta broja napada, nego i sve kraćim vremenskim razmacima između njih. Okršaji i napadi na naselja su sada svakodnevni, što se nije zabilježilo duže vremena. U Zajcevu je školska zgrada granatirana u 9 sati, kada su djeca već bila u učionicama, a na neka se sela pucalo svaki sat s nekoliko "tehničkih" povremenih hitaca. Ukrajincima. od kojih mnogi pojma nemaju gdje se to selo nalazi, ukrajinski mediji su prenijeli "kako je OESS potvrdio da su teroristi ti koji su izvršili napad na školu u Zajcevu". Dobro, ukrajinska agencija Unian ipak nije napisala da su "teroristi u Donbasu granatirali školu koju pohađaju njihova djeca kako bi ih kaznili zbog loših ocjena", iako ni to ne bi čudilo.

Lokalne snage uzvraćaju vatru, ali  selektivno, što opet iritira mještane. U nekim mjestima, na primjer u Pantelejmonovki, borci NRD su morali pitati stanovništvo da ne luta po selu jer mine lete okolo. S lokalnim smislom za humor, mještani su im uzvratili pitanjem "da li barem mogu hodati ako uzmu kišobran sa sobom"? Stanovnici sjevernog dijela regije Donjeck koji je u susjedstvu zračne luke, sela Peski i Spartak, te Staromihailovke, već duže vrijeme žive u podrumima.

Taktika ukrajinskih snaga se nije promijenila. Ukrajinski strana polako "vrši pritisak" na neutralno područje, uključujući i nekoliko manjih naselja nad kojima nijedna strana nema punu kontrolu. Dakle, čini sve što je protivno Sporazumu iz Minska, a njegov politički dio se ne mora iznova spominjati, jer je sve objašnjeno u prvom dijelu. Jedini "demilitarizirani teritorij", na koji je tako ponosan OESS, jest selo Širokino na Azovskom moru. No, zato se bilježe postoje sukobi koji su predvidljivo pomaknuti na sjever u stepe trokuta Kominternovo - Sartana - Pavlopolj. Tako je sada Pavlopolj postao glavno naselje koje redovito posjećuje misija za monitoring OESS-a, ali se i tamo primjećuje nova koncentracija dijelova ukrajinskih snaga, uključujući tešku artiljeriju i tenkove.

Ono što se trenutno događa u Donbasu je vrlo opasno, jer takvi višednevni sukobi sa prodorima u "neutralno područje" obično u određenim dijelovima završe kao klaonica. Pogotovo ako se dvije strane u borbi utvrde u nekom brdu, uzvisini ili zaseoku, kao što je ljetos bilo u Marinki, Novoj Laspi i gotovo u pravilu na području zračne luke Donjeck. No, intenzitet napada u tim područjima je mnogo manji od "sjevernog luka", što je i logično. Naime, vjerojatno je ljetna "mala ofenziva" ukrajinskih snaga u tim područjima bila izviđanje snage protivnika, ali je završila loše po ukrajinsku stranu.

Također je lako objasniti maksimalni pritisak na "sjeverni luka". Cestom Donjeck - Gorlovka lokalne snage prolaze kroz opasni u blizini ukrajinskih snaga.

Kijev nikad nije napustio staru ideju da smanji i presiječe opskrbne linije Donjecka i onda pokuša odsjeći Donjeck, pa čak izvršiti proboj na tom području velikom silom. Međutim, za provedbu tog plana je potrebno testirati obranu vojske Narodne Republike Donjeck, ne samo prednje linije, nego i sustav opskrbe, pristup bojišnici i mogućnost dovlačenja pojačanja, komunikacije, zapovjedne sustave, te opskrbu streljivom i gorivom. Sve što je potrebno da se na tom području pokrene žestok napad.

Ali se opet čini da proboj u ovom sektoru najmanje vjerojatan. Prvo, "sjeverni luk" je NRD najviše ojačala i tu su koncentrirane najsposobnije snage. Drugo, to je gotovo u cijelosti čvrsto urbano i industrijsko područje, gdje samo administrativne karte ponekad prepoznaju granice između većih gradova, ali se u praksi tamo između jedne tvornice i druge nalaze stambena područja. Treće, za proboj se u borbu mora uključiti barem jedna mehanizirana brigada, a to je već opći rat.

Kijev je trenutno u mogućnost s lokalnim snagama, manjim od bataljuna, ostvariti lokalne ciljeve, očistiti i zauzeti neutralnu zonu i podići uporišta, ali još treba vidjeti hoće li mu to poći za rukom. Naime, ova taktika dovodi do povećanja dnevnih gubitaka. Bolnice Džerzinska i Harkova primaju prosječno pet ranjenih dnevno. U isto vrijeme sve je veći broj "samoubojstava", a ključne borbene skupine ukrajinskih vojnika iscrpljuje rastezanje po neutralnoj zoni. No, postoje informacije da ukrajinske snage aktivno sudjeluju u razminiranju područja koja su same minirale ovo ljeti. To nije dobar znak, jer se to znači da je potrebno  otvoriti put napredovanje oklopnih vozila.

Osim toga, ukrajinski vojska je organizacijski "razasuta" preko cijelog fronta, što stvara probleme s upravljanjem. Izvorna je ideja bila da se poboljšati mobilnost borbenih skupina i njihovu vatrena moć. Naime, ukrajinski vojnici su podijeljeni u borbene skupine koje bi uz tenkove išle gotovo cik-cak u određenim područjima. Tri udarne grupe koje su tako nastale su brojem možda impresivne, ali je kontrola nad njima vrlo slaba i stoga su neučinkovite.

Očito je da ne postoji političke volje za obavljanje operacija velikih razmjera. To se barem moglo čuti iz govora američkog potpredsjednika Bidena, ali nitko ne može jamčiti o čemu je on s Porošenkom razgovarao nasamo.

U Kijevu i dalje kruže "ratne glasine" i da su stanovnici područja Donjecke i Luganske Narodne Republike, koji nastavljaju kontrolirati dio Ukrajine, svi u panici, jer su čuli da se u blizini koncentriraju snage ukrajinske vojske koje su očito predviđene za ofenzivu. Govori se o "hitnom napuštanju Donjecka, Gorlovke i Luganska", jer se "nakon Nove godine priprema nešto". U većini slučajeva, to su jednostavno terorizirajuće glasine, normalna pojava za ovu vrstu rata, no za njihovo širenje nije potreban "distribucijski lanac" mass-medija. Dovoljno je nekoliko desetaka "bakica s tržnice", uvjetno rečeno, pa da sve izgleda da je netko stvarno nešto vidio ili čuo.

Osim napete atmosfere je došlo i do prekida opskrbe NRD i LNR plinom i gorivom. Neke industrije su čak morale obustaviti rad, a u velikim gradovima su počele nestašice tople vode. Nedostatak goriva i maziva u civilnoj sferi se posebno osjeća u poljoprivredi. Borcima NRD ne manjka goriva, koji su opskrbljeni dovoljno čak do ljeta. Ali vojska ne ovisi o privatnoj ponudi, a problemi s gorivom i plinom u NRD i LNR  su nastali upravo zbog određenog sukoba među "gospodarskim subjektima", ako se oni mogu tako nazvati.

U tim sukobima, jer od prosinca ruski Gazprom više ne opskrbljuje NRD i LNR plinom, sudjeluju nezadovoljnici iz redova novih "ovlaštenih osoba za opskrbu". Ako se svemu doda žestoka antikorupcijska kampanja koju provodi lokalno Ministarstvo državne sigurnosti, logično je bilo očekivati ​​ovakve "nestašice". Sličan je primjer i oko ugljena ili vječnog problema oko humanitarne pomoći.

Dakle, prošli tjedan je ukrajinska vojska postupno eskalirala situaciju u najopasnijim dijelovima fronta, gotovo do točke vrenja. Možda se na neprijateljstva na širokoj skali Ukrajina može odlučiti samo uz podršku Sjedinjenih Država, ali isto tako lokalne borbe mogu prerasti u nešto mnogo opasnije, što se može dogoditi samo od sebe. Uz ovakvu situaciju se uvijek može očekivati ​​da će se stvari samo pogoršati, ali su u zapovjedništvu vojnih snaga u Donjecku i Lugansku su uvjereni kako u bilo kojem scenariju mogu pružiti adekvatan vojni odgovor.

altermainstreaminfo