Najnoviji trendovi u najvećem svjetskom gospodarstvu izazivaju probleme i nedoumice o njegovoj stabilnosti i čvrstoći, nakon što nije uspjelo zabilježiti gospodarski rast od preko 3% godišnje još od 2005. godine. Dobit američkih tvrtki za četvrto tromjesečje 2015. godine je bila najniža od krize 2009. godine i čini se da pogoršanje globalne ekonomije i jačanje američkog dolara samo stvaraju probleme.
Usporavanje američkog gospodarstva
Zbog smanjene kupovne moći potrošača je zabilježeno usporavanje američkog gospodarstva, koje je imalo relativno umjeren rast od 2,2% u odnosu na 3% u prethodnom tromjesečju.
Prema izvješću istraživačkog društva Gartner, kompaniji Apple iPhone je prodaja pala 4,4% po prvi put u posljednjih nekoliko godina.
Osim toga, najveći svjetski maloprodajni lanac, Walmart, izvijestio je o padu kvartalnih dobiti, te daje negativne prognoze prodaje, predviđa pad cijena prehrambenih proizvoda i pad potražnje za odjeću. Njegove dionice su pale za više od 3%, prenosi Reuters .
U međuvremenu je u posljednjem tromjesečju 2015. godine američki bruto domaći proizvod porastao tek za 0,7%, čime je godišnju kumulativnu stopu ostavio na 2,4%,prenosi agencija EFE .
Što čeka američko gospodarstvo?
Prvo, inflacija je jedna od najvećih prijetnji Sjedinjenim Državama, koja je 2015. zaključena na 0,7%, što je druga najniža stopa u posljednjih 50 godina. Cijela gospodarska situacija bi mogla prisiliti FED da odustane od planova za povećanje stope u 2016. tri ili četiri puta. Rezultat posljednjeg sastanka Federalnog odbora za otvoreno tržište je bio održavati brzinu zbog usporavanja kineskog gospodarstva, promjenjivosti globalnih financijskih tržišta i neizvjesnosti u američkom gospodarstvu.
Međutim, SAD u najboljem slučaju, kasne s podizanjem kamatnih stopa, čime su neznatno promijenile trend jačanja dolara. Prema predviđanjima rejting agencije Moody , američki BDP će rasti 2,3% u 2016. i 2,5% u 2017. U odnosu na FED, Moody očekuje da će postupno nastaviti podizanje kamatnih stopa, te da će one na kraju 2017. godine biti oko 1,75%. U ovim okolnostima se SAD i dalje zadužuju i zanimljiva je usporedba s drugim zemljama koje čine isto ili slično, ali i onima koje slijede potpuno suprotan trend.
Američki dug u odnosu na BDP?
Američka platforma Howmuch.net je napravila grafički prikaz zemalja i njihovog duga u odnosu na BDP. Dakle, zemlje koje imaju relativno velik dug u odnosu na njihovu ekonomsku moć.
Kada neka zemlja doživljava sporiji gospodarski rast, vlada ima manje poreznih prihoda i stoga mora posuditi novac koji joj služi za pružanje osnovnih usluga. Sva posuđena sredstva se akumuliraju kao javni dug, koji na kraju mora biti vraćen. Taj dug nije nužno loša stvar i sasvim je normalno da zemlje posuđuju novac, ali ako on postane prevelik, ekonomsko blagostanje neke zemlje će se naći u opasnosti ako temeljni razlozi za zaduživanje ne budu riješeni.
Jedan od načina za usporedbu razine duga između zemalja je omjer duga i BDP-a. Omjer ukupnog duga zemlje u njezinu bruto domaćem proizvodu (BDP) je dug koji se mjeri u dolarima i BDP koji se mjeri u vrijednosti dobara i usluga proizvedenih tijekom godine.
Dakle, vrlo jednostavno, što je veća razlika svake godine, zemlja će teže isplaćivati svoj dug. Na primjer, zemlja s omjerom duga u BDP-u od 100% teoretski može isplatiti svoj dug u godinu dana, ali realno, zemlja će samo 5-10% svog BDP-a dati na otplatu duga, tako da će taj proces u stvari potrajati oko 10 godina, jer se dug u svakom slučaju mora platiti.
Ova karta uspoređuje omjere duga i BDP-a glavnih svjetskih gospodarstava. Veličina svake zemlje na karti predstavlja razinu duga i njegov omjer u odnosu na BDP.
Tako da crvene zemlje imaju negativne stope rasta (-5% do 0%), dok zelene zemlje imaju vrlo visoke stope rasta više od 5%.
Zemlje s višim omjerima duga u BDP-u su Japan (230%), Grčka (177%), Libanon (134%), Jamajka (133%), Italija (132%), Portugal (130%), Capo Verde (114,22%), Irska (109,70%), Cipar (107,50%), Belgija (106,50%) i SAD (102,98%). Te zemlje, osim Libanona i Irske, također imaju niske ili negativne stope rasta BDP-a, što nije dobra vijest za njihove ekonomske izglede.
Grčka je već u financijskoj krizi zbog nemogućnosti isplate svog duga, ali i druge zemlje s visokom razinom duga i niskom stopom gospodarskog rasta se suočavaju s ozbiljnim rizicima, na primjer, Italija i Cipar.
Zanimljivo je da zemlje s najnižim dugom o odnosu na BDP, a to su Saudijska Arabija, Nigerija, UAE i Rusija, svi imaju velike nacionalizirane prirodne resurse, prije svega naftu i prirodni plin, ali i industrije.
Proizvodnja nafte i plina daje ovim zemljama relativno stabilan izvor prihoda, što znači da ne moraju posuđivati sredstva za plaćanje državnih službi.
Valja napomenuti da prema MMF-u ne postoji nikakav jednostavan prag nesigurnog duga u omjeru BDP-a. No, MMF je ustvrdio da su zemlje s visokom razinom duga osjetljivije na kolaps u vrijeme ekonomskih potresa.
SAD je 2014. godini bila 6. najzaduženija nacija u smislu duga i BDP-a, a 2015. godine 11. na ljestvici.
To nije nužno velika vijest za Amerikance, jer je njihov omjer duga i BDP-a zapravo povećan na 103% u odnosu na 101,5% u 2014. SAD su pale na ljestvici ne zato što su isplatile svoje dugove, nego zato što su se druge zemlje više zadužile.
Javni dug Sjedinjenih Država je sada oko 18 400 milijardi dolara i dalje raste. Državni deficiti su bili rijetki prije 1975. Do tada se omjer duga i BDP-a kretao oko nule, uz neke manje deficite koji su se pojavljivali tu i tamo. No, nakon 1975. godine, američki državni deficit je postao pravilo. Začudo, deficit vlade je sada daleko veći nego što je bio za vrijeme Prvog svjetskog rata, kada je javni dug o omjeru BDP-a iznosio 17%, ili u Drugom svjetskom ratu, kada je bio 27%, a u vrijeme Korejskog rata tek 1,7%. Posljednji put je vlada ostvarivala višak između 1998. i 2001. godine.
Unatoč činjenici da SAD imaju prilično zdravu stopu rasta BDP-a, nema kraja rastu deficita.
Mnoge zemlje, uključujući SAD, koje imaju neodržive razine duga, moraju pronaći održivi model ostvarivanja prihoda ili rezati javnu potrošnju.
Moguće je i kombiniranje jednog i drugog, ali umjesto jačanja gospodarskog rasta, je poznati model kojeg primjenjuju zemlje bogatog Zapada – rezanje javne potrošnje oštrim mjerama štednje sve do potpunog urušavanja gospodarstava pojedinih zemalja. Grčka nije izolirani slučaj, nego prva u nizu zemalja koje su se našle s neodrživim dugom i gospodarstvom u rasulu.
Dakle, kako god bilo, manji dug, nacionalizirani prirodni i strateški resursi i industrije jamče sigurnost.Ne uvijek i pod svaku cijenu enormno bogatstvo, ali sigurnost i stabilnost svakako da.
Javni dug u odnosu na BDP i gospodarski rast, od zemalja u recesiji (crveno) do onih s rastom preko 5% (zeleno) – Podaci su iz 2014. godine:
Kao što ste primijetili, na ovoj grafici nema Hrvatske, iako bi je trebalo biti, prije svega zbog visokog duga, najave rezova javne potrošnje i odricanja suvereniteta nad strateškim sektorima gospodarstva.
Naime, Europska komisija je u studenom objavila "Jesenske prognoze" prema kojima se za 2015. godinu očekivao rast gospodarstva od 1,1 posto, potaknut jačom potražnjom iz inozemstva, odnosno potražnjom od glavnih vanjskotrgovinskih partnera, te jačanjem domaće potrošnje. No, izgleda da je ostvaren nešto veći rast i prema procjenama je bio 1,5%. Rast bi u 2017. godini trebao ubrzati na "čak" 1,7 posto.
Iz Europske komisije upozoravaju da Hrvatska treba ojačati temelje svog gospodarstva i to kroz "provođenje strukturnih reformi" i smanjenje vrlo visokog javnog duga, koji bi, ako se ne poduzmu konkretne mjere, do 2017. mogao narasti na 93 posto BDP-a. Europska komisija prognoze objavljuje tri puta godišnje, na proljeće, jesen i zimu, a one se koriste u postupcima nadzora ekonomskih politika zemalja članica EU.
U izvješću se navodi da je na rast gospodarstva u trećem kvartalu pozitivno utjecala dobra turistička sezona, no do kraja godine se očekivalo usporavanje ekonomske aktivnosti, prije svega zbog parlamentarnih izbora. Europska komisija ne očekuje značajnije pozitivne efekte na potrošnju zbog odluke o konverziji kredita u švicarskim francima, jer su kućanstva i dalje pod pritiskom da smanjuju svoju zaduženost.
Očekuje se nastavak rasta izvoza, koji bi u sljedeće dvije godine trebao rasti po stopama od 4,9 i 5,6 posto, zahvaljujući jačanju veza s trgovačkim partnerima zbog ulaska u Europsku uniju i jačanja ekonomija najvažnijih izvoznih partnera.
Deficit opće države ove godine trebao bi iznositi 4,7 posto, dok se u 2017. očekuje manjak od 4,1 posto, što je prilično tmurna perspektiva.
Eurobirokrati ne vide problem u nesposobnim hrvatskim vladama koje ne uspijevaju osigurati stabilan rast, nego su "rizik za ostvarenje prognoziranih stopa rasta gospodarstva, još uvijek nedefinirane mjere fiskalne konsolidacije, te gubici banaka zbog konverzije kredita u švicarskim francima, zbog čega bi se mogao smanjiti kapacitet bankarskog sektora za financiranje".
U Bruxellesu zaboravljaju da su se banke u Hrvatskoj već jednom sanirale novcem poreznih obveznika, pa možda misle da je to model na kojega su Hrvati navikli i da će ga prihvaćati kada god bude trebalo.
Usprkos tome što se prognozira rast gospodarstva, Hrvatska i dalje zaostaje za Europskom unijom. Prema prognozama očekuje se da će rast realnog BDP-a eurozone iznositi 1,6 posto 2015., 1,8 posto 2016. i 1,9 posto 2017. Na razini Europske unije se očekuje rast realnog BDP-a s 1,9 posto prošle godine na 2 posto 2016. i 2,1 posto 2017. Što se tiče usporedivih zemalja, najveći rast prošle godine je predviđen za Češku i to 4,3 posto, Poljsku i Rumunjsku od 3,5 posto, Mađarska 2,9 posto, a Slovenija 2,6 posto.
Podsjetimo, prognoze za Hrvatsku su u 2017. godini gospodarski rast od "čak" 1,7 posto, a bez poduzimanja konkretnih mjera će javni dug u odnosu na BDP 2017. narasti na 93 posto. Prema podacima HNB-a, krajem listopada prošle godine dug je javni dug, ili dug opće države koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države, iznosio 283,8 milijardi kuna ili 85,5 posto procijenjenog BDP-a za 2015. godinu, a tome dodajte gospodarski rast od 1,5 do 2 posto, te prema tim podacima na spisku gore navedenih zemalja smjestite Hrvatsku u odgovarajuće društvo.
altermainstreaminfo
Usporavanje američkog gospodarstva
Zbog smanjene kupovne moći potrošača je zabilježeno usporavanje američkog gospodarstva, koje je imalo relativno umjeren rast od 2,2% u odnosu na 3% u prethodnom tromjesečju.
Prema izvješću istraživačkog društva Gartner, kompaniji Apple iPhone je prodaja pala 4,4% po prvi put u posljednjih nekoliko godina.
Osim toga, najveći svjetski maloprodajni lanac, Walmart, izvijestio je o padu kvartalnih dobiti, te daje negativne prognoze prodaje, predviđa pad cijena prehrambenih proizvoda i pad potražnje za odjeću. Njegove dionice su pale za više od 3%, prenosi Reuters .
U međuvremenu je u posljednjem tromjesečju 2015. godine američki bruto domaći proizvod porastao tek za 0,7%, čime je godišnju kumulativnu stopu ostavio na 2,4%,prenosi agencija EFE .
Što čeka američko gospodarstvo?
Prvo, inflacija je jedna od najvećih prijetnji Sjedinjenim Državama, koja je 2015. zaključena na 0,7%, što je druga najniža stopa u posljednjih 50 godina. Cijela gospodarska situacija bi mogla prisiliti FED da odustane od planova za povećanje stope u 2016. tri ili četiri puta. Rezultat posljednjeg sastanka Federalnog odbora za otvoreno tržište je bio održavati brzinu zbog usporavanja kineskog gospodarstva, promjenjivosti globalnih financijskih tržišta i neizvjesnosti u američkom gospodarstvu.
Međutim, SAD u najboljem slučaju, kasne s podizanjem kamatnih stopa, čime su neznatno promijenile trend jačanja dolara. Prema predviđanjima rejting agencije Moody , američki BDP će rasti 2,3% u 2016. i 2,5% u 2017. U odnosu na FED, Moody očekuje da će postupno nastaviti podizanje kamatnih stopa, te da će one na kraju 2017. godine biti oko 1,75%. U ovim okolnostima se SAD i dalje zadužuju i zanimljiva je usporedba s drugim zemljama koje čine isto ili slično, ali i onima koje slijede potpuno suprotan trend.
Američki dug u odnosu na BDP?
Američka platforma Howmuch.net je napravila grafički prikaz zemalja i njihovog duga u odnosu na BDP. Dakle, zemlje koje imaju relativno velik dug u odnosu na njihovu ekonomsku moć.
Kada neka zemlja doživljava sporiji gospodarski rast, vlada ima manje poreznih prihoda i stoga mora posuditi novac koji joj služi za pružanje osnovnih usluga. Sva posuđena sredstva se akumuliraju kao javni dug, koji na kraju mora biti vraćen. Taj dug nije nužno loša stvar i sasvim je normalno da zemlje posuđuju novac, ali ako on postane prevelik, ekonomsko blagostanje neke zemlje će se naći u opasnosti ako temeljni razlozi za zaduživanje ne budu riješeni.
Jedan od načina za usporedbu razine duga između zemalja je omjer duga i BDP-a. Omjer ukupnog duga zemlje u njezinu bruto domaćem proizvodu (BDP) je dug koji se mjeri u dolarima i BDP koji se mjeri u vrijednosti dobara i usluga proizvedenih tijekom godine.
Dakle, vrlo jednostavno, što je veća razlika svake godine, zemlja će teže isplaćivati svoj dug. Na primjer, zemlja s omjerom duga u BDP-u od 100% teoretski može isplatiti svoj dug u godinu dana, ali realno, zemlja će samo 5-10% svog BDP-a dati na otplatu duga, tako da će taj proces u stvari potrajati oko 10 godina, jer se dug u svakom slučaju mora platiti.
Ova karta uspoređuje omjere duga i BDP-a glavnih svjetskih gospodarstava. Veličina svake zemlje na karti predstavlja razinu duga i njegov omjer u odnosu na BDP.
Tako da crvene zemlje imaju negativne stope rasta (-5% do 0%), dok zelene zemlje imaju vrlo visoke stope rasta više od 5%.
Zemlje s višim omjerima duga u BDP-u su Japan (230%), Grčka (177%), Libanon (134%), Jamajka (133%), Italija (132%), Portugal (130%), Capo Verde (114,22%), Irska (109,70%), Cipar (107,50%), Belgija (106,50%) i SAD (102,98%). Te zemlje, osim Libanona i Irske, također imaju niske ili negativne stope rasta BDP-a, što nije dobra vijest za njihove ekonomske izglede.
Grčka je već u financijskoj krizi zbog nemogućnosti isplate svog duga, ali i druge zemlje s visokom razinom duga i niskom stopom gospodarskog rasta se suočavaju s ozbiljnim rizicima, na primjer, Italija i Cipar.
Zanimljivo je da zemlje s najnižim dugom o odnosu na BDP, a to su Saudijska Arabija, Nigerija, UAE i Rusija, svi imaju velike nacionalizirane prirodne resurse, prije svega naftu i prirodni plin, ali i industrije.
Proizvodnja nafte i plina daje ovim zemljama relativno stabilan izvor prihoda, što znači da ne moraju posuđivati sredstva za plaćanje državnih službi.
Valja napomenuti da prema MMF-u ne postoji nikakav jednostavan prag nesigurnog duga u omjeru BDP-a. No, MMF je ustvrdio da su zemlje s visokom razinom duga osjetljivije na kolaps u vrijeme ekonomskih potresa.
SAD je 2014. godini bila 6. najzaduženija nacija u smislu duga i BDP-a, a 2015. godine 11. na ljestvici.
To nije nužno velika vijest za Amerikance, jer je njihov omjer duga i BDP-a zapravo povećan na 103% u odnosu na 101,5% u 2014. SAD su pale na ljestvici ne zato što su isplatile svoje dugove, nego zato što su se druge zemlje više zadužile.
Javni dug Sjedinjenih Država je sada oko 18 400 milijardi dolara i dalje raste. Državni deficiti su bili rijetki prije 1975. Do tada se omjer duga i BDP-a kretao oko nule, uz neke manje deficite koji su se pojavljivali tu i tamo. No, nakon 1975. godine, američki državni deficit je postao pravilo. Začudo, deficit vlade je sada daleko veći nego što je bio za vrijeme Prvog svjetskog rata, kada je javni dug o omjeru BDP-a iznosio 17%, ili u Drugom svjetskom ratu, kada je bio 27%, a u vrijeme Korejskog rata tek 1,7%. Posljednji put je vlada ostvarivala višak između 1998. i 2001. godine.
Unatoč činjenici da SAD imaju prilično zdravu stopu rasta BDP-a, nema kraja rastu deficita.
Mnoge zemlje, uključujući SAD, koje imaju neodržive razine duga, moraju pronaći održivi model ostvarivanja prihoda ili rezati javnu potrošnju.
Moguće je i kombiniranje jednog i drugog, ali umjesto jačanja gospodarskog rasta, je poznati model kojeg primjenjuju zemlje bogatog Zapada – rezanje javne potrošnje oštrim mjerama štednje sve do potpunog urušavanja gospodarstava pojedinih zemalja. Grčka nije izolirani slučaj, nego prva u nizu zemalja koje su se našle s neodrživim dugom i gospodarstvom u rasulu.
Dakle, kako god bilo, manji dug, nacionalizirani prirodni i strateški resursi i industrije jamče sigurnost.Ne uvijek i pod svaku cijenu enormno bogatstvo, ali sigurnost i stabilnost svakako da.
Javni dug u odnosu na BDP i gospodarski rast, od zemalja u recesiji (crveno) do onih s rastom preko 5% (zeleno) – Podaci su iz 2014. godine:
Kao što ste primijetili, na ovoj grafici nema Hrvatske, iako bi je trebalo biti, prije svega zbog visokog duga, najave rezova javne potrošnje i odricanja suvereniteta nad strateškim sektorima gospodarstva.
Naime, Europska komisija je u studenom objavila "Jesenske prognoze" prema kojima se za 2015. godinu očekivao rast gospodarstva od 1,1 posto, potaknut jačom potražnjom iz inozemstva, odnosno potražnjom od glavnih vanjskotrgovinskih partnera, te jačanjem domaće potrošnje. No, izgleda da je ostvaren nešto veći rast i prema procjenama je bio 1,5%. Rast bi u 2017. godini trebao ubrzati na "čak" 1,7 posto.
Iz Europske komisije upozoravaju da Hrvatska treba ojačati temelje svog gospodarstva i to kroz "provođenje strukturnih reformi" i smanjenje vrlo visokog javnog duga, koji bi, ako se ne poduzmu konkretne mjere, do 2017. mogao narasti na 93 posto BDP-a. Europska komisija prognoze objavljuje tri puta godišnje, na proljeće, jesen i zimu, a one se koriste u postupcima nadzora ekonomskih politika zemalja članica EU.
U izvješću se navodi da je na rast gospodarstva u trećem kvartalu pozitivno utjecala dobra turistička sezona, no do kraja godine se očekivalo usporavanje ekonomske aktivnosti, prije svega zbog parlamentarnih izbora. Europska komisija ne očekuje značajnije pozitivne efekte na potrošnju zbog odluke o konverziji kredita u švicarskim francima, jer su kućanstva i dalje pod pritiskom da smanjuju svoju zaduženost.
Očekuje se nastavak rasta izvoza, koji bi u sljedeće dvije godine trebao rasti po stopama od 4,9 i 5,6 posto, zahvaljujući jačanju veza s trgovačkim partnerima zbog ulaska u Europsku uniju i jačanja ekonomija najvažnijih izvoznih partnera.
Deficit opće države ove godine trebao bi iznositi 4,7 posto, dok se u 2017. očekuje manjak od 4,1 posto, što je prilično tmurna perspektiva.
Eurobirokrati ne vide problem u nesposobnim hrvatskim vladama koje ne uspijevaju osigurati stabilan rast, nego su "rizik za ostvarenje prognoziranih stopa rasta gospodarstva, još uvijek nedefinirane mjere fiskalne konsolidacije, te gubici banaka zbog konverzije kredita u švicarskim francima, zbog čega bi se mogao smanjiti kapacitet bankarskog sektora za financiranje".
U Bruxellesu zaboravljaju da su se banke u Hrvatskoj već jednom sanirale novcem poreznih obveznika, pa možda misle da je to model na kojega su Hrvati navikli i da će ga prihvaćati kada god bude trebalo.
Usprkos tome što se prognozira rast gospodarstva, Hrvatska i dalje zaostaje za Europskom unijom. Prema prognozama očekuje se da će rast realnog BDP-a eurozone iznositi 1,6 posto 2015., 1,8 posto 2016. i 1,9 posto 2017. Na razini Europske unije se očekuje rast realnog BDP-a s 1,9 posto prošle godine na 2 posto 2016. i 2,1 posto 2017. Što se tiče usporedivih zemalja, najveći rast prošle godine je predviđen za Češku i to 4,3 posto, Poljsku i Rumunjsku od 3,5 posto, Mađarska 2,9 posto, a Slovenija 2,6 posto.
Podsjetimo, prognoze za Hrvatsku su u 2017. godini gospodarski rast od "čak" 1,7 posto, a bez poduzimanja konkretnih mjera će javni dug u odnosu na BDP 2017. narasti na 93 posto. Prema podacima HNB-a, krajem listopada prošle godine dug je javni dug, ili dug opće države koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države, iznosio 283,8 milijardi kuna ili 85,5 posto procijenjenog BDP-a za 2015. godinu, a tome dodajte gospodarski rast od 1,5 do 2 posto, te prema tim podacima na spisku gore navedenih zemalja smjestite Hrvatsku u odgovarajuće društvo.
altermainstreaminfo
