Na nedavnoj večeri i druženju sa starim, provjerenim prijateljima, i pored zaista nesvakidašnjih novosti koje su se nakupile, i uz pokušaje započinjanja novih razmišljnja i tema, nismo se nas četvero ni za milimetar pomaknuli izvan kruga shematiziranih ustaljenosti i ponavljajućih razgovora. Priče o našoj djeci i unucima, zabrinutost oko bolesti, sjećanja na mladost i bolju prošlost, anegdote o dalekim rođacima i zaboravljenim školskim, žal za našim roditeljima koji su u mnogočemu bili u pravu i koji svojim zapovijedima i iz grobova i nadalje upravljaju našim životima – opet su prevladali. U jednom trenutku, upravo na tragu činjenice kako se sve mijenja, kako sve prolazi, kanio sam da se zajednički prisjetimo što je sve to nestalo u skodnevnoj i javnoj upotrebi od šezdesetih godina prošlog stoljeća, koji sve predmeti, uređaji i tehnički pomagači u kućanstvu, društvu, kulturi? Što je ostalo u prošlosti od koje smo? Ali, ne! Nije mi se posrećilo. Nastavili smo s ugodnim prežvakavanjem nepokretnosti.
Ipak, odlučio sam ne odustati tek tako, od nabrojanja ponečeg što je zastarjelo, iščezlo iz upotrebe, palo u zaborav, iskorijenjeno. Zato ovaj članak. Nestajanje iz upotrebe mnogihh predmeta i uređaja može se definirati kao tiho, ali neizbježno povlačenje stvari u vrijem koje je prošlo, gdje gube svoju funkcionalnost u svakodnevnom životu. To je proces u kojem tehnologija, uslijed napretka i promjena u društvenim potrebama, postaje zastarjela i nepotrebna. Predmeti koji su nekoć bili neizostavan dio svakodnevice sada postaju muzejski eksponati, stvarajući povremenu nostalgiju, ali i podsjetnike na to kako su naši preci živjeli, a donedavno i mi sami.
Ovo nestajanje često nije rezultat neuspjeha tih uređaja, već prirodne evolucije i napretka koji otvara put novim, efikasnijim i sofisticiranijim alternativama. Razmišljajući o tome, to je poput zaborava, poput pomalo zloslutnog šuma koji dolazi sa svitanjem novih tehnologija, kad stari uređaji prepuštaju mjesto nečemu što se čini čudesnijim i bržim.
U svom vremenu, bili su simboli napretka i nevjerojatnih mogućnosti, a danas su tek nečije sjećanje na “doba koje je nekada bilo”. No, to je prirodni ciklus. I nije sve to nužno loše; napredak donosi nova rješenja, ali ostavlja i tragove prošlih inovacija, naslijeđe koje nikada ne nestaje potpuno.
Navest ću neke, bez ikakvog reda prema funkcijama ili vremenu kada su dominirali, uz konzultacije s Mrežom.
Mehanički mlinci za kavu – danas su ih zamijenili električni mlinci i aparati za kavu u kapsulama.
Fenjeri i petrolejke – korišteni su kao glavno osvjetljenje prije širenja električne mreže.
Pisaće mašine – zamijenjene su računalima i printerima.
Gramofonske ploče (do 2000-ih kao mainstream medij) – CD-ovi i streaming servisi potisnuli su ih, iako su danas popularni među kolekcionarima.
Dijaprojektori i filmske vrpce – koristili su se u školama i kućama prije dolaska VHS-a i digitalnih medija.
Kasetofoni i audio kazete – nekada glavni medij za snimanje i slušanje glazbe, nestali s pojavom CD-a i MP3-a.
Jukebox aparati – nekad česti u kafićima i barovima, zamijenili su ih digitalni glazbeni sustavi.
Rotacijski telefoni – zamijenjeni su tipkarskim telefonima i pametnim telefonima.
Telegrami – nekada jedini način brze pisane komunikacije, nestali s pojavom e-maila i mobilnih poruka.
CRT televizori – veliki, teški televizori s katodnom cijevi nestali su dolaskom LCD-a i OLED-a.
Kondukteri u tramvajima i autobusima – nekada su prodavali karte, ali su ih zamijenili automatski sustavi naplate.
Ručne mašine za mljevenje mesa – zamijenile su ih električne mesoreznice i gotovi mljeveni proizvodi.
Stara glačala na ugljen ili vruće ploče – prije električnih glačala koristila su se teška metalna glačala koja su se zagrijavala na štednjaku.
Bakreni kotlovi za kuhanje veša – u njima se rublje kuhano pralo prije deterdženata i perilica rublja.
CB radio stanice za kućnu upotrebu – prije mobilnih telefona koristili su ih vozači kamiona i entuzijasti za komunikaciju na daljinu.
Diskete (floppy diskovi) – nekada standard za pohranu podataka, danas ih zamjenjuju USB stickovi i cloud pohrana.
Analogni televizijski prijemnici s antenama "zečje uši" – sada su ih zamijenili digitalni prijamnici i kabelska televizija.
Telefonske govornice s brojčanikom – nekada su bile na svakom koraku, a danas su gotovo u potpunosti nestale zbog mobilnih telefona.
Mehanički budilnici s ključem za navijanje – prije digitalnih satova i pametnih telefona koristili su se ovi glasni budilnici.
Drvene daske za pranje rublja – koristile su se za ručno pranje prije nego što su perilice rublja postale dostupne.
Metalne kutije za kruh s poklopcem – nekad su bile standard u svakoj kuhinji, a danas se kruh čuva u plastičnim ili papirnatim vrećicama.
Dječje igračke od lima na navijanje – danas su ih zamijenile plastične i elektronske igračke.
Knjige telefonskih brojeva (telefonski imenici) – nekada je svaka kuća imala debeli imenik, a danas se brojevi pretražuju digitalno.
Filmske kamere na 8 mm traku – koristile su se za obiteljske snimke prije pojave VHS kamera i digitalnih uređaja.
Parne lokomotive – nekada su bile glavna snaga željezničkog prometa, ali su ih zamijenili dizelski i električni vlakovi.
Mehanički taksimetri – prije digitalnih sustava, taksimetri su imali kazaljke i papirne ispisnice.
Avioni s propelerima u redovnom putničkom prometu – prije mlaznih aviona, putnički promet dominirali su avioni s propelerima poput DC-3.
Mehanički satovi na željezničkim postajama i javnim mjestima – nekada su ih ručno navijali zaposlenici, a danas su zamijenjeni digitalnim satovima i automatskim sustavima.
Stare tvorničke sirene – koristile su se za označavanje početka i kraja radnog vremena u tvornicama prije digitalnih satova i automatiziranih sustava.
Ručne računarske mašine – koristili su ih inženjeri i računovođe prije nego što su se pojavili kalkulatori i računala.
Nalivpera s tintarnicom – nekada standard u školama i uredima, zamijenjena su kemijskim olovkama i markerima.
Crne školske ploče s kredom – polako nestaju iz škola, zamijenjene bijelim pločama s markerima i pametnim ekranima.
Katodne svjetiljke i neonski natpisi u reklamama – LED ekrani i moderni svjetlosni paneli preuzeli su njihovu ulogu.
Ručni fotoaparati s filmom – iako još postoje među entuzijastima, digitalna fotografija ih je gotovo u potpunosti istisnula.
Sefovi s mehaničkim brojčanicima – danas se koriste digitalni sefovi s kodovima i biometrijskom zaštitom.
I šeširi i automobili i...
Napredak tehnologije i novih uređaja donosi praktičnost, brzinu i učinkovitost, ali to ne znači uvijek i bolju kvalitetu ili dugotrajnost. Mnogi stariji predmeti bili su robusniji, dugotrajniji i često izrađeni od kvalitetnijih materijala.
Nabrojat ću nekoliko primjera gdje su starije verzije bile jednako dobre ili čak bolje:
Kućanski aparati – Nekadašnje perilice rublja, hladnjaci i pećnice trajali su desetljećima, dok se današnji često kvare ubrzo nakon isteka jamstva.
Namještaj – Masivno drvo nekada je bilo standard, dok danas dominiraju jeftiniji materijali poput iverice i MDF-a.
Satovi – Mehanički satovi nekada su trajali generacijama, dok su mnogi moderni digitalni satovi potrošna roba.
Automobili – Stari modeli mogli su se popravljati jednostavno, dok moderni imaju toliko elektronike da često zahtijevaju skupe servise.
Odjeća i obuća – Nekada su se koristili kvalitetni prirodni materijali, dok danas dominira brza moda s jeftinim sintetikama.
Fotografija – Analogna fotografija imala je svoju estetiku i trajnost, dok digitalne slike ovise o tehnologiji koja se brzo mijenja.
Glazba – Vinili i magnetofoni imali su topliji zvuk, dok je digitalna kompresija često donijela gubitak kvalitete.
Alati – Ručni alati iz prošlosti, poput starih kliješta i odvijača, često su bili neuništivi, dok su danas mnogi napravljeni od slabijih materijala.
Pisanje – Nalivpera i pisaće mašine zahtijevale su više truda, ali su poticale pažljivije pisanje, dok tipkanje na ekranu ne daje isti osjećaj povezanosti s tekstom.
Igračke – Nekada su bile izrađene od drva i metala, dok su danas većinom plastika koja se brzo kvari.
Ipak, nove tehnologije donose i poboljšanja – medicina, komunikacija, računalna obrada podataka, brzina proizvodnje i pristupačnost informacija su neusporedivo napredovali. No, često se napredak događa nauštrb dugotrajnosti i kvalitete.
U nastavku o muzejima Do tada, u komentarima, nadopunite ovaj skromni popis onoga što je postalo dio prošlosti, što je zamijenjeno novi(ji)m.
______________________
