Zašto novi Ovršni zakon (OZ) neće biti usvojen ni ove godine, iako je od 2014. u neprekidnoj blokadi 300.000 kućanstava?
HDZ čeka vrijeme bliže izborima, pa i vrijeme predsjedničkih izbora, ne bi li tako sebi pojačao PR-marketing. Pretpostavljam da će u skladu s time ponuditi neka rješenja koja će biti bolja od sadašnjih, ali ni blizu pravih koja nudi opozicija. Do blokada je došlo zbog represivnoga OZ-a koji je na snazi. Njime su povećani troškovi ovrha te je vjerovnicima i onima koji u njihovo ime i za njihov račun ovršuju omogućena serijska zarada na dugovima. Pritom dužnik dok je živ neće stići do otplate glavnice, nego će beskrajno dugo plaćati troškove ovrha FINA-i, javnim bilježnicima i odvjetnicima te zatezne kamate vjerovniku.
Tvrdi se da donošenje nacrta novog zakona nije jednostavan proces koji se može odviti u kratkom roku?
Izrada zakona vrlo je jednostavan proces za ljude koji znaju pisati, znaju što hoće, shvaćaju zakone koje treba mijenjati i imaju viziju i volju da stvari mijenjaju. Međutim, često između najave i početka rada neke radne skupine prolaze mjeseci i godine, a da se ne napravi ništa. U današnje digitalno doba članovi skupine uopće ne moraju stalno sjediti zajedno, nego mogu izmjenjivati dokumente i raspravljati putem e-pošte, a tek finiširanje mogu obaviti uživo.
Što je potrebno učiniti da bi Ovršni zakon bio efikasan i ekonomičan?
Puno puta sam nabrajao realne promjene koje bi znatno olakšale položaj dužnika i onemogućile serijsku proizvodnju novca na dugovima. One su: prebaciti ovrhe na sudove na slovenski način, za što je potrebna adekvatna elektronička infrastruktura, te maknuti javne bilježnike iz postupka. Velikim pravnim osobama u smislu prihoda, npr. iznad tri milijuna kuna godišnje, odrediti da ukoliko unajmljuju odvjetnike za pokretanje ovrha, te odvjetnike moraju sami i plaćati. Zatezne kamate ograničiti na visinu glavnice na koju se naplaćuju i propisati apsolutni rok zastare. Zabraniti ovrhu jedine nekretnine na kojoj nema založnoga prava, osim kada je to potrebno zbog socijalnih i humanih razloga, kada je ovršenik taj koji zanemaruje svoje zakonske obveze, kao npr. u slučaju alimentacije. I odrediti maksimalni iznos troška ovrhe.
Upozorili ste i da je neustavno ovršavanje cijele plaće dužnicima.
Člankom 21. izmjena OZ-a propisano je ograničenje ovrhe na primanjima koja su ispodprosječna. Ta izmjena odnosi se na članak 173. stavak 2. i ona je prema završnim odredbama izmjena zakona retroaktivna te se zbog toga primjenjuje i na izjave o zapljeni cijele plaće, koje u skladu s time nisu primjenjive pa se ispodprosječne plaće ne smiju ni u kojem slučaju cijele ovršiti. S druge strane, stavak prvi govori o prosječnim i iznadprosječnim primanjima, i taj stavak nije retroaktivan. Pa su onda ljudi koji imaju samo za jednu kunu veću plaću od ispodprosječne u opasnosti da im se ovrši cijela plaća, ako su prije lipnja 2008. potpisali izjavu kojom se to omogućuje.
Zbog toga je potrebno hitno staviti u raspravu Konačni prijedlog zakona o dopuni Ovršnog zakona, koji je na dnevnome redu aktualne sjednice u Saboru, i kojim se to pitanje rješava za sva primanja retroaktivno. Nažalost, čak se događa i to da ispodprosječna primanja budu cijela ovršena, jer postoji nepoznavanje zakona u sustavu, a ministar Bošnjaković zasad odbija dati priopćenje Ministarstva pravosuđa kojim bi nedvojbeno naložio kako se mora postupati. U skladu s time je i Udruga Franak poslala otvoreno pismo ministru Bošnjakoviću i predsjedniku Sabora Jandrokoviću, od kojih traži promptno postupanje u skladu s njihovim ovlastima radi konačnog rješenja toga relativno maloga problema, jer se odnosi na manji broj naših građana koji trpe nečiju samovolju i trpe primjenu neustavnih zakonskih odredaba.
