Zapadna politika prema Rusiji pod pokroviteljstvom Washingtona dovela je do trenutne krize, ako se konfrontacije nastave, Europa će oslabiti i postati nevažna, upozorio je bivši sovjetski vođa, Mihael Gorbačov.Govoreći povodom dvadeset i pete obljetnice rušenja Berlinskog zida u Berlinu, pozvao je zapadne vođe da pokušaju ublažiti napetosti, te da se susretnu s Rusijom na pola puta kako bi premostile novonastali jaz.
Gorbačov je rekao kako su "Vođe zapadnog svijeta, nakon završetka Hladnog rata, opijeni euforijom i trijumfom, uveli anti-Ruske politike koje su na koncu dovele do trenutne krize".
"Iskoristivši slabljenje Rusije i manjak protuteže, preuzeli su monopol nad svjetskom dominacijom i vodstvom. Odbili su voditi se oprezom na koji su ih mnogi ovdje prisutni upozoravali. Događaji u posljednjih nekoliko mjeseci posljedica su kratkovidne politike kojom se pokušava nametnuti volja jednoga ne uzevši u obzir i ignorirajući interese partnera", rekao je Gorbačov.
Bivši sovjetski vođa naveo je i primjere takvih politika: proširivanje NATO saveza, uvođenje protu raketnog štita, vojna intervencija u Jugoslaviji i Iraku, podržavanje odcjepljenja Kosova, odnos prema krizi u Siriji i druge. Ukrajinska kriza "Žulj je koji se pretvara u krvareću ranu", rekao je.Europa je ta koja trpi najveću štetu u trenutnoj situaciji.
"Umjesto da se pretvori u vođu koji donosi političke promjene, Europa je postala arena političkih preokreta, natjecanja za sfere utjecaja i na koncu vojnog sukoba. Posljedica toga je njezino slabljenje dok drugi centri moći i utjecaja zadobivaju momentum. Ako se to nastavi, Europa će polagano izgubiti jak glas u svijetu političkih pitanja i polako postati nevažna", kaže Gorbačov.
Ono što se sada mora napraviti jest stišavanje zapadne anti-ruske retorike i potražiti točke usklađivanja odnosa. "Moje iskustvo iz osamdesetih godina prošlog stoljeća govori mi da se mnogo teži i naizgled nerješivi sukobi mogu izgladiti ako postoji politička volja i ako su prioriteti pravilno postavljeni", rekao je.
Pokušao je uvjeriti okupljene kako je Rusija spremna učiniti svoj dio po tom pitanju, a kao primjer naveo je govor ruskog predsjednika Putina na forumu Vladai.
"Unatoč oštrih kritika upućenih zapadu, posebice SAD-u, u njegovom govoru vidim želju da se pronađe put prema smirivanju napetosti, te u konačnici izgradi osnova za partnerstvo", rekao je Gorbačov.
Prema Gorbačovu Ukrajina je mjesto trenutnog sukoba između Rusije i zapada, ali može postati i središte pomirbe. Pozvao je sukobljene strane da udruže snage i pomognu Ukrajini da prevlada posljedice građanskog rata s kojim je suočena.
Dugoročno gledano europskom sigurnosnom sustavu potrebna je reforma jer se proširivanjem NATO saveza i trenutnim obrambenim politikama EU-a ne uspijevaju dobiti pozitivni rezultati. To će zahtijevati popravke unutar Organizacije za europsku sigurnost i suradnju koja se u trenutnom obliku ne može nositi sa zadatkom koji joj je postavljen.
"Da je jedan takav sigurnosni mehanizam stvoren najgori scenariji sukoba u Ukrajini mogli su biti preokrenuti", rekao je Gorbačov.
Gorbačov je rekao kako su "Vođe zapadnog svijeta, nakon završetka Hladnog rata, opijeni euforijom i trijumfom, uveli anti-Ruske politike koje su na koncu dovele do trenutne krize".
"Iskoristivši slabljenje Rusije i manjak protuteže, preuzeli su monopol nad svjetskom dominacijom i vodstvom. Odbili su voditi se oprezom na koji su ih mnogi ovdje prisutni upozoravali. Događaji u posljednjih nekoliko mjeseci posljedica su kratkovidne politike kojom se pokušava nametnuti volja jednoga ne uzevši u obzir i ignorirajući interese partnera", rekao je Gorbačov.
Bivši sovjetski vođa naveo je i primjere takvih politika: proširivanje NATO saveza, uvođenje protu raketnog štita, vojna intervencija u Jugoslaviji i Iraku, podržavanje odcjepljenja Kosova, odnos prema krizi u Siriji i druge. Ukrajinska kriza "Žulj je koji se pretvara u krvareću ranu", rekao je.Europa je ta koja trpi najveću štetu u trenutnoj situaciji.
"Umjesto da se pretvori u vođu koji donosi političke promjene, Europa je postala arena političkih preokreta, natjecanja za sfere utjecaja i na koncu vojnog sukoba. Posljedica toga je njezino slabljenje dok drugi centri moći i utjecaja zadobivaju momentum. Ako se to nastavi, Europa će polagano izgubiti jak glas u svijetu političkih pitanja i polako postati nevažna", kaže Gorbačov.
Ono što se sada mora napraviti jest stišavanje zapadne anti-ruske retorike i potražiti točke usklađivanja odnosa. "Moje iskustvo iz osamdesetih godina prošlog stoljeća govori mi da se mnogo teži i naizgled nerješivi sukobi mogu izgladiti ako postoji politička volja i ako su prioriteti pravilno postavljeni", rekao je.
Pokušao je uvjeriti okupljene kako je Rusija spremna učiniti svoj dio po tom pitanju, a kao primjer naveo je govor ruskog predsjednika Putina na forumu Vladai.
"Unatoč oštrih kritika upućenih zapadu, posebice SAD-u, u njegovom govoru vidim želju da se pronađe put prema smirivanju napetosti, te u konačnici izgradi osnova za partnerstvo", rekao je Gorbačov.
Prema Gorbačovu Ukrajina je mjesto trenutnog sukoba između Rusije i zapada, ali može postati i središte pomirbe. Pozvao je sukobljene strane da udruže snage i pomognu Ukrajini da prevlada posljedice građanskog rata s kojim je suočena.
Dugoročno gledano europskom sigurnosnom sustavu potrebna je reforma jer se proširivanjem NATO saveza i trenutnim obrambenim politikama EU-a ne uspijevaju dobiti pozitivni rezultati. To će zahtijevati popravke unutar Organizacije za europsku sigurnost i suradnju koja se u trenutnom obliku ne može nositi sa zadatkom koji joj je postavljen.
"Da je jedan takav sigurnosni mehanizam stvoren najgori scenariji sukoba u Ukrajini mogli su biti preokrenuti", rekao je Gorbačov.
