Osim što su Amerikanci nacija na psihoterapiji, pa valjda svaki drugi stanovnik ima svoga psihologa ili psihijatra, ujedno su i nacija na tabletama protiv bolova ili popularno painkillerima. Čini se da niti jedna država na ovom napaćenom planetu nema toliku brojku ovisnosti o ovakvim i sličnim medikamentima, što sugerira da je ovisnička epidemija dobrim dijelom uvjetovana društvenim i kulturnim prilikama. Kako jedna od sugovornica u djelu tumači: do sada su postojale tri velike epidemije ovisnosti o opioidima. Prva se odvijala tijekom Građanskoga rata, kada se za ublažavanja simptoma boli naveliko koristio heroin. Potom je tijekom i neposredno nakon rata u Vijetnamu po uporabi prevladao morfij. Posrijedi su granične i ratne situacije, pa povećano korištenje određenih lijekova toliko ne iznenađuje. U dvadeset i prvom stoljeću prevlast je preuzeo OxyContin, tableta čiji je kemijski spoj vrlo sličan onome heroina, a njegova raširena uporaba očito ima drugačije povode od onih ih prvih dviju pošasti.
Dokumentarna televizijska serija The Pharmacist, koju je radio The Cinemart za Netflix, nastoji u četiri epizode ocrtati tijek posljednje epidemije, a to čini na privatnoj i javnoj razini. U središtu razmatranja običan je američki građanin Dan Schneider, ljekarnik u lokalnoj apoteci Barney`s Pharmacy, pa se djelo poigrava poznatim konceptom običnoga čovjeka u neobičnoj situaciji. Dakle bezlični Dan, bezbojno uklopljen u svoje sveameričko okruženje, s ugodnim domom, brižnom suprugom te dvoje djece živi svoj mali i dosadni američki san u suburbiji New Orleansa (Saint Bernard Perish). To traje sve dok ga jedne noći ne probudi iznenadni dolazak policije, koja ga obavještava da mu je sin poginuo, odnosno da je ubijen dok je u susjednom kvartu kupovao heroin, koji je krajem devedesetih bio vrlo raširena droga u New Orleansu. Familija je shrvana jer je ostala bez voljenoga člana, no istodobno se roditelji pitaju kako se to moglo dogoditi upravo njima – pristojnoj i bogobojaznoj američkoj obitelji s dobro odgojenom djecom. Pitate se kakve veze Danova obiteljska tragedija ima s painkillerskom epidemijom? Prva epizoda u potpunosti je vezana uz sinovljevu smrt, a ima dva cilja.
Prvi je predstaviti protagonista kao dobru i požrtvovnu osobu, koju je sinovljeva sudbina potaknula da pokrene akciju koja će biti od velike društvene koristi. Posrijedi je nastojanje da se prebrodi proces žalovanja kroz angažman za zajednicu, prilikom čega se u razmatranje uvodi javna dimenzija. Drugi ima za cilj uvesti nas u Danovu metodologiju istraživanja. Naspram pasivne i neangažirane policije, protagonist je sam uspio otkriti identitet ubojice. Pritom do izražaja dolazi njegova opsesivnost te pozitivistička sklonost bilježenju, sistematiziranju i arhiviranju podataka. Da budem potpuno iskren, Dan je nesimpatičan i u svojoj opsesivnosti podosta naporan lik, a još je napornije inzistiranje autora, što graniči s patetikom, naglasiti tu američku potrebu da se nešto radi za zajednicu i opću dobrobit. Naravno, posrijedi su hvalevrijedne osobine, no njihovo neprestano nabijanje gledatelju pod nos unosi u njih dozu izvještačenosti, što odvraća pažnju od temeljnoga problema koji serija želi secirati.
Dan ubrzo otkriva, radeći u ljekarni, da se određeni lijek, konkretnije OxyContin, prepisuje pacijentima u neograničenim količinama te za dijagnoze koje ne iziskuju njegovu konzumaciju. To ga usmjerava na istragu koja posljedično otkriva postojanje medicinskih ordinacija čiji cilj nije da pomažu ljudima nego da zgrću novac na nemoralnoj prodaji recepata, što se u žargonu popularno naziva pill mill. Naš vrli protagonist svim silama tako nastoji stati na kraj jednoj liječnici sumnjiva morala, a pritom se upliće i u istragu koju vodi DEA, čime se njegova akcija promeće u borbu maloga čovjeka protiv sustava ili barem on tako misli.
Na stranu navijačke tendencije autorskoga tima te činjenice da prva epizoda predstavlja balast, iako su autori vjerovali da prvo trebaju iscrpno predstaviti čovjeka i njegovu pozadinu da bismo mogli razumjeti njegovu borbu, The Pharmacist ima pozitivnih elemenata. Posrijedi je rekonstruktivna dokumentarna serij, koja na temelju Danove priče te dokaza koje je sakupio, nastoji rekonstruirati njegovu istragu te njezine društvene i ekonomske implikacije. Posrijedi je konvencionalna forma razgovora s akterima događaja, a veliki je plus autorskoga tima što su uspjeli privoljeti i osumnjičenoga za ubojstvo Danova sina te pill mill doktoricu da svjedoče pred kamerama, čime su djelu ipak priskrbili određenu dozu objektivnosti i širine zahvata.
Najzanimljiviji aspekt serije otpada na povezivanje uličnoga dilanja te naoko legalnoga doznačavanja lijekova, jer je u konačnici efekt isti. Iako serija učinke ovisnosti sagledava kroz prizmu male južnjačke zajednice, izravno su podcrtani utjecaji američke kapitalističke gramzivosti, što je rezultat utjecaja multinacionalnih kompanija koje ne prezaju ni od čega da bi povećale profit. Primjerice, Purdue Pharma, koja je proizvela OxyContin, tvrdila je da je lijek siguran te da ne stvara ovisnost, a na kraju je htjela ući u poslovni poduhvat liječenja ovisnosti. S druge strane, možda bi Amerikancima trebalo objasniti da nije sve u krivici pohlepnih kapitalističkih koncerna. Naposljetku, oni ispunjavaju samo žudnje svojih konzumenata, a stvar je s tabletama takva da mnoge izazivaju ovisnost kada se konzumiraju u nekontroliranim količinama. A do neograničenih količinama možete doći u društvu u kojem se sve temelji na novcu, kompetitivnosti i povećanju profita.
