Interpelacijom kojom će u Saboru zatražiti raspravu o odgovornosti Vlade, prvenstveno ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, u dodjeli koncesija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu, ORaH Mirele Holy počinje kampanju "Reci NE nafti u Jadranu, reci DA održivom razvoju" kojom će, kaže Holy, građanima nastojati dati što više informacija o ovom, za Vladu trenutačno najvažnijem gospodarskom projektu. Nekadašnja ministrica zaštite okoliša je uvjerena kako ovdje nije riječ o čistim poslovima, štoviše, smatra da se radi o veleizdaji.
- Vladin posao s norveškim Spectrumom doista se može smatrati veleizdajom. Odgovorne države svoje strateške energetske podatke ne ustupaju privatnim tvrtkama, koje će s njima dalje komercijalno raspolagati. Spectrumu je, bez natječaja, Vlada dala posao 2D seizmičkog snimanja Jadrana kao alibi da bi im, u stvari, mogla ustupiti seizmičke podatke koje je INA Naftaplin s partnerima dobio na temelju desetljeća istraživanja, i na čiju je izradu tada državna kompanija potrošila oko milijardu dolara. Spectrum s tim podacima sad može slobodno trgovati, jer mu je to Vlada omogućila. U projekt su zato ugurali Ministarstvo znanosti koje je od Spectruma zatražilo »znanstveno« istraživanje, za koje nije trebalo biti natječaja, a zapravo je riječ o istraživanju koje treba poslužiti komercijalnoj djelatnosti, prodaji podataka koncesionarima.O tome sam prvi put progovorila u listopadu 2013. Od siječnja 2014., kad je Vlada napokon odgovorila na moje pitanje o Spectrumu, počele su mi se javljati druge multi-client tvrtke koje su bile zgrožene time što Vlada nije provela javni natječaj, jer se za ovakve poslove uvijek provodi natječaj. Mislim da su neke od tih kompanija čak uputile pritužbu Europskoj komisiji, kaže Holy u razgovoru za Novi list.Teško je, međutim, oteti se dojmu da u Hrvatskoj malo koji energetski projekt može dobiti zeleno svjetlo javnosti. Mi bi se grijali uz otvorene prozore, do kioska odlazili u autima, imali upaljene žarulje po cijeli dan, ali energiju ne bi proizvodili u vlastitom dvorištu, već bi je radije jako skupo uvozili.
- Možda kad govorimo o nekim projektima, primjerice o nuklearki, termoelektranama na ugljen, to ne nailazi na razumijevanje javnosti. To je razumljivo kad se radi o potencijalno opasnim projektima. Ali kad su u pitanju obnovljivi izvori energije, to baš i nije tako.
Ali mi se protivimo i hidroelektranama, glasamo i protiv vjetroelektrana jer nam "nagrđuju krajobraz", "previše buče" itd.
- Očito da neki projekti nisu bili dovoljno kvalitetno prezentirani javnosti. Općenito kod nas ne postoji prava želja investitora i tijela javne vlasti da kvalitetno informiraju građane o koristima i mogućim štetama nekog projekta. Ne postoji projekt koji ne utječe na okoliš, neki to čine više od drugih, no zato je potrebno detaljno proučiti i izvagati je li utjecaj nečeg na okoliš veći od njegove očekivane
- Možda kad govorimo o nekim projektima, primjerice o nuklearki, termoelektranama na ugljen, to ne nailazi na razumijevanje javnosti. To je razumljivo kad se radi o potencijalno opasnim projektima. Ali kad su u pitanju obnovljivi izvori energije, to baš i nije tako.
Ali mi se protivimo i hidroelektranama, glasamo i protiv vjetroelektrana jer nam "nagrđuju krajobraz", "previše buče" itd.
- Očito da neki projekti nisu bili dovoljno kvalitetno prezentirani javnosti. Općenito kod nas ne postoji prava želja investitora i tijela javne vlasti da kvalitetno informiraju građane o koristima i mogućim štetama nekog projekta. Ne postoji projekt koji ne utječe na okoliš, neki to čine više od drugih, no zato je potrebno detaljno proučiti i izvagati je li utjecaj nečeg na okoliš veći od njegove očekivane
