MINISTARSTVO obrazovanja objavilo je najnovije podatke o broju učenika u školama za školsku godinu 2020./2021. Kao i proteklih godina, i ove se godine smanjio broj učenika i na najnižoj je razini otkad postoje statistike.
Ove je školske godine tako u klupe, prema podacima Ministarstva, sjelo 455.819 učenika, što je 2090 manje nego lani, a čak 53.390 manje nego prije osam godina. Istovremeno raste broj razrednih odjela, kojih je sada preko 26.000, što znači da u prosjeku u jednom razredu sjedi 17 učenika.
Ove je školske godine u prve razrede osnovnih škola upisano 430 prvašića manje nego lani – ukupno 36.514 naspram prošlogodišnjih 36.949. U posljednjih osam godina ugasilo se 105 malih, područnih škola, pa je njihov broj danas 1115 naspram 1220.
U kojim županijama je najveći pad?
Najveći pad u proteklih osam godina bilježi Vukovarsko-srijemska županija, u kojoj se broj učenika smanjio za čak 6408 u zadnjih osam godina, odnosno za 27.2 posto. Slijedi Požeško-slavonska (26.1%), Brodsko-posavska (26.07%), Sisačko-moslavačka (22.3%) i Virovitičko-podravska (22.01%).
Dvije županije su u proteklih osam godina zabilježile blagi rast broja učenika, a to su Istarska (1.56%) i Grad Zagreb (1.58%).
U Hrvatskoj i najmanje rođenih otkad postoje statistike
U prvih sedam mjeseci ove godine rođeno je nešto više od 20 tisuća djece, dok je lani rođeno oko 35 tisuća. To je najmanji broj rođenih otkako se prate statistike.
I ovogodišnji srpanj sa samo 2930 rođenih oborio je rekord po najmanjem broju rođenih u tom mjesecu u posljednjih 140 godina.
O ovom problemu razgovarali smo početkom školske godine s profesorom s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marinom Strmotom. U razgovoru za Index Strmota je rekao kako se radi o već standardno očekivanom trendu koji je takav zadnjih 30 godina.
"Hrvatska nema cjelovitu strategiju za taj problem, a riječ je o problemu broj jedan u Hrvatskoj, no njime se nitko ozbiljno ne bavi. Najbolniji je udar ovaj pad broja djece te, iako je to očekivano, mi se svake godine iznova čudimo kako pada broj djece. Sve manje prvašića znači da smo nacija koja stari i izumire. Hoće li ikad doći strategija da se taj problem krene rješavati, pitanje je", rekao je za Index Strmota.
Navodi kako je do toga došlo zbog pada fertiliteta te iseljavanja.
"Cijela Europa stari, no neki dijelovi Europe su jače ekonomski razvijeni, pa se ondje i više ljudi doseljava pa nemaju toliki problem. No u Hrvatskoj je od početka 90-ih broj umrlih veći od broja živorođenih. To do danas nije zaustavljeno. Ovo nas apsolutno ne treba čuditi. Ovo je pad reprodukcije. To je čista matematika, imate veći broj umrlih od rođenih plus iseljavanje i dolazimo do pada broja djece", kazao nam je Strmota.
