Hrvatska rapidno gubi stanovništvo, a velikom većinom odlaze ljudi u naponu radne snage koji imaju vještine koje lako mogu unovčiti u inozemstvu i naći posao.
Što je još gore za demografsku sliku zemlje, odlaze cijele obitelji i Hrvatska već bilježi alarmantan pad broja novorođene djece. Svi se slažu da bi ta kriza trebala biti tema broj jedan, no dok političari govore o primjerice „stvaranju uvjeta za povećanje plaća“, ne govore o tome da bi to moralo značiti smanjivanje potrošnje države, što bi značilo manje zaposlenih u državnoj upravi, manje službenih automobila, tajnika i tajnica, savjetnika i savjetnica, reorganizaciju teritorijalnog ustroja zemlje, efikasnije pravosuđe, te reformu školstva. Sve prekrupni zalogaji, a o stanju u tom segmentu svjedoči i nedavna dramatična ostavka državnog tajnika za demografiju, dr. Marina Strmote, izvedena teatralno pred kamerama. Što god mislili o njegovom potezu, on pokazuje da je stanje u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku – očajno.
„Imam osjećaj da je jedna cijela generacija nestala. Neće imati tko raditi, jednom kad mi odemo u mirovinu“, kaže za Deutsche Welle Nikola Kovačević, vlasnik automehaničarskog servisa Rubor u Zapruđu, u Novom Zagrebu.
Taj poduzetni četrdesettrogodišnjak godinama muku muči s pronalaženjem radne snage, mada nudi pristojnu plaću i uvjete. Odlazak liječnika već je postao opće mjesto, o čemu je Deutsche Welle već pisao, kao i odlazak građevinaca, no zemlji sve više nedostaje stručnjaka i majstora svih vrsta, automehaničara, kuhara, konobara.
„Oglašavam se na MojPosao, preko Facebook-stranice i preko Zavoda za zapošljavanje. Preko burze su mi znali poslati imena i po sedam ljudi koji su trebali doći na razgovor, pa se nije pojavio nijedan“, priča Kovačević.
„Jednom su mi se preko burze javila dvojica. Jedan nije došao na razgovor, a drugi je došao samo po potvrdu da je bio na razgovoru kako bi zadržao status nezaposlene osobe radi zdravstvenog osiguranja, a novac zarađuje radeći u fušu“, kaže Kovačević kojemu se znalo dogoditi i da se novi ljudi jednostavno ne pojave na dan kada trebaju početi raditi.
Nedavno je pravu medijsku senzaciju izazvao oglas jednog zadarskog građevinskog poduzetnika koji je napisao da traži astronaute i psihijatre za rad na mješalici. U razgovoru za DW pojašnjava kako je oglas objavio frustriran činjenicom da mu se na oglase za majstore zidare, armirače i drugo javljaju ljudi koji ne znaju raditi.
„Kad čuju za dnevnicu od 400 kuna svi znaju sve, a ne znaju. Sve što je valjalo otišlo je vanka“, kaže taj Zadranin koji ipak nije htio imenom izaći u javnost jer je, kaže, imao ionako dovoljno problema s viralnom objavom na Facebooku.
Kaže i da mu se znaju žaliti ljudi koji su otišli u inozemstvo da spavaju po osmorica u sobi, bez kuhinje i rade od jutra do sutra. Kad oduzmu najam sobe i troškove, ispadne im plaća kao u Hrvatskoj. No, on ih ne prima natrag, kaže.
„Ako si mi otiša, ja te više ne primam, to je dišpet.“
Još uvijek traži ljude jer mora odbijati poslove zato što nema radnika. Pozdravlja Vladinu najavu pojačanog lova na rad na crno.
„Danas je bolje biti ilegalan, nego legalan. Ako dođe inspektor, ilegalac samo kaže ja neću razgovarati s vama, pokupi se i ode s gradilišta. Ja moram postaviti ploču na gradilište s imenom investitora i izvođača radova i ako nešto ne valja, inspektor odmah piše kazne.“
Za to vrijeme grupe radnika iz Bosne i Hercegovine nude građevinske usluge u oglasnicima, bez firme, bez OIB-a, bez poreza, dodaje.
Na naš upit o ovoj temi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) nije odgovorio, no kabinet ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića jest. Ministar se pohvalio rekordno niskom nezaposlenošću, te povećanjem zaposlenosti, posljedicama rasta BDP-a, gospodarskog oporavka, porezne reforme i turističke sezone. Za mjere obrazovanja nezaposlenih osoba za zanimanja koja nedostaju na tržištu rada Vlada je osigurala 200 milijuna kuna, a HZZ pokušava nezaposlene usmjeriti prema turizmu u kojem vlada velika nestašica radnika, napisali su dalje iz Ministarstva. Osim toga Vlada je povećala kvote za zapošljavanje stranaca u zanimanjima koja imaju nedostatak radnika. Dozvoljeno je zapošljavanje 22.000 stranih radnika: u graditeljstvu (10.770), turizmu (4.660) te brodogradnji (1.408), a ove je godine prvi put dozvoljen uvoz radne snage za pomoćna zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu.
Hrvatska udruga poslodavaca podržava povećanje kvota za uvoz strane radne snage, no naglašava da je to vatrogasna mjera kojom se pokušava premostiti problem nedostatka kvalificirane radne snage.
„HUP smatra da je potreban sveobuhvatan i sustavan pristup smanjenju troškova poslovanja, smanjenju parafiskalnih nameta i svih drugih opterećenja koja otežavaju svaki daljnji gospodarski rast. Za dugoročno rješenje problema zapošljavanja nužno je provesti sveobuhvatnu reformu obrazovanja koja je ključna za restrukturiranje cijelog sustava koji bi trebao pratiti potrebe gospodarstva“, odgovaraju iz Udruge poslodavaca
Drugim riječima, treba napraviti više i bolje. A koliko su vladine mjere polovične svjedoči voditelj jednog restorana u Zagrebu. On na topli obrok koji bi dao svojim djelatnicima mora platiti sva davanja jer je to plaća u naravi, dok za sezonce na moru nije. Vladina mjera, naime, ne vrijedi za Zagreb u kojem je prošlo ljeto ugostiteljima bilo nemoguće naći radnike.
„Ja želim radniku dati topli obrok, ali sam kažnjen ako to učinim. Ne mogu to provesti ni kao reprezentaciju, ali ako unajmim jahtu na tjedan dana i pravim se da sam poveo poslovnog partnera, to mi se priznaje kao trošak u stopostotnom iznosu.“
Posebno je besmislena mjera kojom je država odlučila dati olakšicu na doprinose poslodavcu koji je radnika držao godinu dana na minimalcu.
„Ja sam kažnjen jer sam ljudima davao veću plaću i pri tome je isplaćivao po zakonu, sa svim davanjima“, zaključuje taj naš sugovornik.
seebiz
Što je još gore za demografsku sliku zemlje, odlaze cijele obitelji i Hrvatska već bilježi alarmantan pad broja novorođene djece. Svi se slažu da bi ta kriza trebala biti tema broj jedan, no dok političari govore o primjerice „stvaranju uvjeta za povećanje plaća“, ne govore o tome da bi to moralo značiti smanjivanje potrošnje države, što bi značilo manje zaposlenih u državnoj upravi, manje službenih automobila, tajnika i tajnica, savjetnika i savjetnica, reorganizaciju teritorijalnog ustroja zemlje, efikasnije pravosuđe, te reformu školstva. Sve prekrupni zalogaji, a o stanju u tom segmentu svjedoči i nedavna dramatična ostavka državnog tajnika za demografiju, dr. Marina Strmote, izvedena teatralno pred kamerama. Što god mislili o njegovom potezu, on pokazuje da je stanje u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku – očajno.
„Imam osjećaj da je jedna cijela generacija nestala. Neće imati tko raditi, jednom kad mi odemo u mirovinu“, kaže za Deutsche Welle Nikola Kovačević, vlasnik automehaničarskog servisa Rubor u Zapruđu, u Novom Zagrebu.
Taj poduzetni četrdesettrogodišnjak godinama muku muči s pronalaženjem radne snage, mada nudi pristojnu plaću i uvjete. Odlazak liječnika već je postao opće mjesto, o čemu je Deutsche Welle već pisao, kao i odlazak građevinaca, no zemlji sve više nedostaje stručnjaka i majstora svih vrsta, automehaničara, kuhara, konobara.
„Oglašavam se na MojPosao, preko Facebook-stranice i preko Zavoda za zapošljavanje. Preko burze su mi znali poslati imena i po sedam ljudi koji su trebali doći na razgovor, pa se nije pojavio nijedan“, priča Kovačević.
„Jednom su mi se preko burze javila dvojica. Jedan nije došao na razgovor, a drugi je došao samo po potvrdu da je bio na razgovoru kako bi zadržao status nezaposlene osobe radi zdravstvenog osiguranja, a novac zarađuje radeći u fušu“, kaže Kovačević kojemu se znalo dogoditi i da se novi ljudi jednostavno ne pojave na dan kada trebaju početi raditi.
Nedavno je pravu medijsku senzaciju izazvao oglas jednog zadarskog građevinskog poduzetnika koji je napisao da traži astronaute i psihijatre za rad na mješalici. U razgovoru za DW pojašnjava kako je oglas objavio frustriran činjenicom da mu se na oglase za majstore zidare, armirače i drugo javljaju ljudi koji ne znaju raditi.
„Kad čuju za dnevnicu od 400 kuna svi znaju sve, a ne znaju. Sve što je valjalo otišlo je vanka“, kaže taj Zadranin koji ipak nije htio imenom izaći u javnost jer je, kaže, imao ionako dovoljno problema s viralnom objavom na Facebooku.
Kaže i da mu se znaju žaliti ljudi koji su otišli u inozemstvo da spavaju po osmorica u sobi, bez kuhinje i rade od jutra do sutra. Kad oduzmu najam sobe i troškove, ispadne im plaća kao u Hrvatskoj. No, on ih ne prima natrag, kaže.
„Ako si mi otiša, ja te više ne primam, to je dišpet.“
Još uvijek traži ljude jer mora odbijati poslove zato što nema radnika. Pozdravlja Vladinu najavu pojačanog lova na rad na crno.
„Danas je bolje biti ilegalan, nego legalan. Ako dođe inspektor, ilegalac samo kaže ja neću razgovarati s vama, pokupi se i ode s gradilišta. Ja moram postaviti ploču na gradilište s imenom investitora i izvođača radova i ako nešto ne valja, inspektor odmah piše kazne.“
Za to vrijeme grupe radnika iz Bosne i Hercegovine nude građevinske usluge u oglasnicima, bez firme, bez OIB-a, bez poreza, dodaje.
Na naš upit o ovoj temi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) nije odgovorio, no kabinet ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića jest. Ministar se pohvalio rekordno niskom nezaposlenošću, te povećanjem zaposlenosti, posljedicama rasta BDP-a, gospodarskog oporavka, porezne reforme i turističke sezone. Za mjere obrazovanja nezaposlenih osoba za zanimanja koja nedostaju na tržištu rada Vlada je osigurala 200 milijuna kuna, a HZZ pokušava nezaposlene usmjeriti prema turizmu u kojem vlada velika nestašica radnika, napisali su dalje iz Ministarstva. Osim toga Vlada je povećala kvote za zapošljavanje stranaca u zanimanjima koja imaju nedostatak radnika. Dozvoljeno je zapošljavanje 22.000 stranih radnika: u graditeljstvu (10.770), turizmu (4.660) te brodogradnji (1.408), a ove je godine prvi put dozvoljen uvoz radne snage za pomoćna zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu.
Hrvatska udruga poslodavaca podržava povećanje kvota za uvoz strane radne snage, no naglašava da je to vatrogasna mjera kojom se pokušava premostiti problem nedostatka kvalificirane radne snage.
„HUP smatra da je potreban sveobuhvatan i sustavan pristup smanjenju troškova poslovanja, smanjenju parafiskalnih nameta i svih drugih opterećenja koja otežavaju svaki daljnji gospodarski rast. Za dugoročno rješenje problema zapošljavanja nužno je provesti sveobuhvatnu reformu obrazovanja koja je ključna za restrukturiranje cijelog sustava koji bi trebao pratiti potrebe gospodarstva“, odgovaraju iz Udruge poslodavaca
Drugim riječima, treba napraviti više i bolje. A koliko su vladine mjere polovične svjedoči voditelj jednog restorana u Zagrebu. On na topli obrok koji bi dao svojim djelatnicima mora platiti sva davanja jer je to plaća u naravi, dok za sezonce na moru nije. Vladina mjera, naime, ne vrijedi za Zagreb u kojem je prošlo ljeto ugostiteljima bilo nemoguće naći radnike.
„Ja želim radniku dati topli obrok, ali sam kažnjen ako to učinim. Ne mogu to provesti ni kao reprezentaciju, ali ako unajmim jahtu na tjedan dana i pravim se da sam poveo poslovnog partnera, to mi se priznaje kao trošak u stopostotnom iznosu.“
Posebno je besmislena mjera kojom je država odlučila dati olakšicu na doprinose poslodavcu koji je radnika držao godinu dana na minimalcu.
„Ja sam kažnjen jer sam ljudima davao veću plaću i pri tome je isplaćivao po zakonu, sa svim davanjima“, zaključuje taj naš sugovornik.
seebiz
