Cilj raspolaganja poljoprivrednim zemljištem mora biti i očuvanje života na selu, posebno na OPG-ima. Nužno je poticati udruživanje OPG-a radi poboljšanja i povećanja proizvodnje i očuvanja istih. Kod neposredne podjele zemlje OPG-ovi trebaju imati prednost, a nikako se ne smije dozvoliti da se nastave neke loše prakse pa da pojedinci uzmu sve.

Zbog toga treba ograničiti maksimalne površine koje pojedini proizvođač može dobiti od države, računajući i ranije dobivene u najam i kupljene površine državnog poljoprivrednog zemljišta.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije regionalno postavljen, a potrebno je uvažiti regionalne različitosti jer nikako nije isto nalazite li se u dolini Neretve ili u Slavoniji.

U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu problematično je to što se otvara manevarski prostor za manipulacije, posebno članak u kojem se iznimno državna zemlja može se dati u zakup, bez javnog poziva na deset godina, onima koji se bave stočarstvom.

Zbog mogućih manipulacija, HSS traži da se javno objavi popis onih koji nemaju dovoljno zemlje, zatim popis ukupnih površina zemlje koja će se dijeliti i gdje se te čestice nalaze te tko i koliko zemlje je dobio bez natječaja.