Od rada se ne obolijeva“, odgovorio je Milan Kujundžić, ministar zdravstva na novinarski upit što će duži ostanak u svijetu rada značiti za zdravstveni sustav.
Dodao je pritom i da „puno puta ljudi kažu – dok sam radio bio sam dobro, a čim sam otišao u mirovinu dohvatile su me bolesti“. Ministar zdravstva, komentirajući referendumsku inicijativu „67 je previše“, dodao je i kako se s etičkog i biološkog aspekta može raspravljati o tome može li čovjek raditi do 65 ili 67 godine, „međutim svjetski trendovi dolaze i u Hrvatsku, sve smo starija populacija i trebat će razmišljati o pomicanju dobne granice do kada se radi”.
Izjava ministra zdravstva „od rada se ne obolijeva“ nije točna. Neki su poslovi opasniji od drugih pa se od njih i obolijeva što se može provjeriti uvidom u, primjerice, registar profesionalnih bolesti ili registar radnika oboljelih od bolesti izazvanih azbestom. Te podatke, kao i one o ozljedama na radu, prikuplja, analizira i objavljuje Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR).
Profesionalne bolesti definirane su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju i to kao bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima. Podataka za prošlu godinu još nema, ali u 2017. godini registrirana su 172 slučaja profesionalnih bolesti te je došlo do njihova blagog porasta u odnosu na 2016. godinu.
„U osmogodišnjem razdoblju ukupan broj profesionalnih bolesti raste od 238 u 2010. godini, do maksimalnih 488 u 2011., slijedi postupni pad kroz slijedećih par godina do ukupno 113 u 2015. godini, da bi se u 2016. ponovno pratio lagani porast broja na 153 slučaja te u 2017. na 172 slučaja“, navodi se u registru.
U ta172 slučaja uključene su i profesionalne bolesti, odnosno oboljenja uzrokovana azbestom. Kada bi se profesionalne bolesti promatrale bez onih uzrokovanih azbestom, kako navodi HZZZSR, tada je razvidno da je njihov broj znatno manji i da su u ukupnom broju profesionalnih bolesti zastupljene u ispod polovičnom broju. Primjerice, udio profesionalnih bolesti koje nisu izazvane azbestom u 2012. godini iznosi 23 posto, u 2013. godini 35 posto, u 2014. i 2015. godini 37 posto, u 2016. godini 35.95 posto, da bi u 2017. taj udio porastao na 48 posto.
„Izuzevši iz razmatranja profesionalne bolesti uzrokovane izloženošću azbestnim vlaknima, mora se reći da je broj preostalih profesionalnih bolesti u razdoblju od 2013. do 2016. godine padao, a 2017. godine je nastupio značajni porast s 55 slučajeva na 83, što je približno 50-postotno povećanje broja profesionalnih bolesti u odnosu na prethodno kalendarsko razdoblje“, navodi HZZZSR. Što se tiče profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom, u 2017. godini registrirano je 89 novih.
Kada se gledaju profesionalne bolesti koje nisu izazvane izloženošću štetnom azbestu, zadnji podaci govore da je najveći pojedinačni broj bolesti, njih 30, posljedica „sindroma prenaprezanja uzrokovanih kumulativnom traumom“, odnosno ponavljajućim pokretima, pritiskom, vibracijom, primjenom sile, nefiziološkim položajem.
Od profesionalnih bolesti najčešće obolijevaju radnici sa srednjom stručnom spremnom. Prosječna dob radnika koji obolijevaju od profesionalnih bolesti pada, pa je tako u 2017. godini iznosila 47,81 godinu, dok je godinu dana ranije bila 59,42, a u 2015. godini 59,55 godina.
Prosječna dob u trenutku dijagnosticiranja i priznavanja profesionalne bolesti je visoka, a „iako bi se uzrok tome mogao tražiti u sve boljim radnim uvjetima u kojima sve kasnije nastaju oštećenja zdravlja, na jednaki ga način treba potražiti u potrebi za održanjem egzistencije te sve težom mogućnošću zapošljavanja s preostalom radnom sposobnošću iz čega proizlazi potreba za zadržavanjem radnog odnosa pod svaku cijenu, čak i u slučaju bolesti“, ističe HZZZSR. Dodaje i kako se još jedan bitni uzrok ovakve situacije nalazi u činjenici da liječnici obiteljske medicine, kao i liječnici drugih specijalnosti, često ne pomišljaju da je riječ o promjenama zdravlja uzrokovanim radom na pojedinom radnom mjestu.
faktograf
Dodao je pritom i da „puno puta ljudi kažu – dok sam radio bio sam dobro, a čim sam otišao u mirovinu dohvatile su me bolesti“. Ministar zdravstva, komentirajući referendumsku inicijativu „67 je previše“, dodao je i kako se s etičkog i biološkog aspekta može raspravljati o tome može li čovjek raditi do 65 ili 67 godine, „međutim svjetski trendovi dolaze i u Hrvatsku, sve smo starija populacija i trebat će razmišljati o pomicanju dobne granice do kada se radi”.
Izjava ministra zdravstva „od rada se ne obolijeva“ nije točna. Neki su poslovi opasniji od drugih pa se od njih i obolijeva što se može provjeriti uvidom u, primjerice, registar profesionalnih bolesti ili registar radnika oboljelih od bolesti izazvanih azbestom. Te podatke, kao i one o ozljedama na radu, prikuplja, analizira i objavljuje Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR).
Profesionalne bolesti definirane su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju i to kao bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima. Podataka za prošlu godinu još nema, ali u 2017. godini registrirana su 172 slučaja profesionalnih bolesti te je došlo do njihova blagog porasta u odnosu na 2016. godinu.
Raste broj profesionalnih oboljenja
„U osmogodišnjem razdoblju ukupan broj profesionalnih bolesti raste od 238 u 2010. godini, do maksimalnih 488 u 2011., slijedi postupni pad kroz slijedećih par godina do ukupno 113 u 2015. godini, da bi se u 2016. ponovno pratio lagani porast broja na 153 slučaja te u 2017. na 172 slučaja“, navodi se u registru.
U ta172 slučaja uključene su i profesionalne bolesti, odnosno oboljenja uzrokovana azbestom. Kada bi se profesionalne bolesti promatrale bez onih uzrokovanih azbestom, kako navodi HZZZSR, tada je razvidno da je njihov broj znatno manji i da su u ukupnom broju profesionalnih bolesti zastupljene u ispod polovičnom broju. Primjerice, udio profesionalnih bolesti koje nisu izazvane azbestom u 2012. godini iznosi 23 posto, u 2013. godini 35 posto, u 2014. i 2015. godini 37 posto, u 2016. godini 35.95 posto, da bi u 2017. taj udio porastao na 48 posto.
„Izuzevši iz razmatranja profesionalne bolesti uzrokovane izloženošću azbestnim vlaknima, mora se reći da je broj preostalih profesionalnih bolesti u razdoblju od 2013. do 2016. godine padao, a 2017. godine je nastupio značajni porast s 55 slučajeva na 83, što je približno 50-postotno povećanje broja profesionalnih bolesti u odnosu na prethodno kalendarsko razdoblje“, navodi HZZZSR. Što se tiče profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom, u 2017. godini registrirano je 89 novih.
Kada se gledaju profesionalne bolesti koje nisu izazvane izloženošću štetnom azbestu, zadnji podaci govore da je najveći pojedinačni broj bolesti, njih 30, posljedica „sindroma prenaprezanja uzrokovanih kumulativnom traumom“, odnosno ponavljajućim pokretima, pritiskom, vibracijom, primjenom sile, nefiziološkim položajem.
Od profesionalnih bolesti najčešće obolijevaju radnici sa srednjom stručnom spremnom. Prosječna dob radnika koji obolijevaju od profesionalnih bolesti pada, pa je tako u 2017. godini iznosila 47,81 godinu, dok je godinu dana ranije bila 59,42, a u 2015. godini 59,55 godina.
I bolesni rade, jer se boje otkaza
Prosječna dob u trenutku dijagnosticiranja i priznavanja profesionalne bolesti je visoka, a „iako bi se uzrok tome mogao tražiti u sve boljim radnim uvjetima u kojima sve kasnije nastaju oštećenja zdravlja, na jednaki ga način treba potražiti u potrebi za održanjem egzistencije te sve težom mogućnošću zapošljavanja s preostalom radnom sposobnošću iz čega proizlazi potreba za zadržavanjem radnog odnosa pod svaku cijenu, čak i u slučaju bolesti“, ističe HZZZSR. Dodaje i kako se još jedan bitni uzrok ovakve situacije nalazi u činjenici da liječnici obiteljske medicine, kao i liječnici drugih specijalnosti, često ne pomišljaju da je riječ o promjenama zdravlja uzrokovanim radom na pojedinom radnom mjestu.
faktograf
