"Ponos domovine": Kako se kolokvijalno naziva treća gardijska brigada? Koja je skladba obilježila početak karijere Marka Perkovića Thompsona? Kako se popularno zvao ručni bacač raketa M80 često korišten u Domovinskom ratu? ...? Za aktualnu vladu se može štošta reći, ali da nije dovoljno napravila za promociju tkz. vrijednosti Domovinskog rata, apsolutno nije istina. Zbog tvrdnje da udžbenici povijesti marginaliziraju posljednji rat, ministar Željko Jovanović nedavno je uputio pismo predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku u kojem ga, s pravom, demantira. Uz to, predsjedniku HDZ-a ministar je poslao i dva paketa udžbenika povijesti za osnovnu i srednju školu. Uz činjenicu da se poglavlja koja obrađuju tu temu doista nalaze u udžbenicima završnih razreda osnovnih i srednjih škola, Jovanovićevo ministarstvo poslalo je poruku svim profesorima i nastavnicima koji se dvoje na koji način da pristupe toj problematičnoj temi. Tako je na jednom od posljednjih seminara o Domovinskom ratu Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, dao naputak nastavnicima povijesti prema kojem se Domovinski rat ne može interpretirati, već on treba biti obrađen u skladu sa službenom verzijom zapisanoj u saborskoj Deklaraciji o Domovinskom ratu.
Osim što još uvijek brani dokument u kojem stoji da je Hrvatska isključivo vodila obrambeni rat, a što je prošle godine poljuljala nepravomoćna presuda haaškog suda bosansko-hercegovačkoj šestorki, razmišljanje o "vrijednostima Domovinskog rata" kod Kukuriku koalicije ide toliko daleko da je zapravo odabrano kao jedan od kriterija prilikom sastavljanja aktualne Vlade. Tako su nas čelo najznačajnijih ratnih resora, Ministarstva branitelja i Ministarstva obrane, postavljeni svojevrsni light heroji posljednjeg rata. Njih dvojica, naravno, muškarci, u hrvatskoj kolektivnoj svijesti ostali su zapamćeni kao hrabri ratnici i svojevrsni mučenici (primjerice, ministar Predrag Matić pretrpio je užas srpskih logora), ali, u okvirima ratnog promišljanja, dovoljno staloženi da tijekom borbi nisu posezali za nedopuštenim sredstvima koja se kose s međunarodnim pravilima ratovanja.
Jednom kada su zasjeli na čelne pozicije, Matić i Kotromanović učinili su mnogo da uglancaju ratni imidž vlade na čelu s premijerom Milanovićem, koji se svojevremeno hvalio da mu je za vrijeme ratnih godina glavna preokupacija bio studij prava i igranje nekakve društvene igre u sigurnosti zagrebačkih stanova kolega sa studija. Osim što su zaslužni za premijerova druženja s oslobođenim Antom Gotovinom, dvojica ministara pomno su uveli reda u "problematičnu" ratnu birokraciju. Za početak, objavili su Registar branitelja, čime su prvi odvojili domovinsko žito od kukolja, a istodobno su nastavili s provođenjem aktivnosti prethodnih vlada koje im jamče da neće izgubiti ni potporu najglasnijeg dijela braniteljske populacije. Stavimo li na stranu svojevrsni sukob sa Stožerom za obranu hrvatskog Vukovara, vidjet ćemo da je Vlada naklonost ratnih galamdžija još jednom kupila izdašnim financiranjem iz proračuna njihovih problematičnih udruga.
Matićevo ministarstvo svoj obol dalo je i prilikom kreiranja novih zakonskih rješenja. Tako se u novom Zakonu u elektroničkim medijima umalo našla odredba prema kojoj je jedan od kriterija za sufinanciranje medija iz Fonda za poticanje pluralizma trebao biti njihovo "promicanje vrijednosti Domovinskog rata" i to sukladno Deklaraciji o Domovinskom ratu. Nakon javne rasprave, kriteriji je naposljetku ublažen, pa se sada radi o "povijesno vjerodostojnom prikazivanju Domovinskoga rata".
No, vratimo se u srž problema, odnosno na indoktrinaciju "cvijeta mladosti" koji će, zahvaljujući agilnosti ove vlade, još generacijama promicati "vrijednosti Domovinskog rata". Bez obzira na pojedine svojeglave profesore povijesti koji se možda odluče pregaziti spomenute naputke MZOS-a, neosporno je da će domovinska obuka školarac naposljetku ipak u najvećoj mjeri uroditi željenim plodom. I to ponajprije zahvaljujući uvođenju obavezne terenske nastave tijekom koje će "čuvati od zaborava sjećanje na Vukovar i Domovinski rat". Tako će se osmoškolci educirati o nedavnoj povijesti kroz posjete Vukovaru i najbližoj ratnoj lokaciji u njihovom kraju. U tu svrhu vlada je utukla milijune kuna u izgradnju Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar.
Da učenici ne bi imali prazan hod do izgradnje memorijalnog centra, pobrinula se udruga Ponos domovine. Zabrinuti zbog spoznaje "o vrlo oskudnom znanju mladih naraštaja vezanih uz Domovinski rat", članovi ove udruge odlučili su pokrenuti projekt kojim će ispraviti tu povijesnu nepravdu. "Osmislili smo sustavni ulazak u populaciju mladih naraštaja, srednjoškolaca višemjesečnim projektom pod nazivom Ponos Domovine! Riječ je o natjecanju u formi kviza za polaznike srednjoškolskih programa kojim se provjerava znanje vezano uz Domovinski rat i odgoj, Hrvatsku povijest i zemljopis, ekologiju, religiju, moral i etiku, energetsku učinkovitost i slično. Uz to, ne želeći zanemariti važnost sportskog duha i zajedništva, sastavni dio projekta je i sportsko natjecanje... U promociji pozitivnih vrijednosti projekta uključene su i osobe (promotori) koje svojim zalaganjem i iznadprosječnim rezultatima na svom području rada te obiteljskim životom mogu biti primjer natjecateljima. Ne smijemo smetnuti s uma kako je obitelj osnova i temelj ljudske zajednice, a time i države", stoji u službenom opisu projekta koji je poduprlo Ministarstvo obrane RH, Ministarstvo znanosti i Ministarstvo branitelja.
S obzirom da je cilj projekta natjecatelje educirati o osnovnim podacima vezanim za Hrvatsku, tim Ponosa domovine je uz "nesebičan trud i zalaganje velikog broja profesora" pripremio lekcije u elektronskom obliku. Nakon svake lekcije slijede pitanja koja će mladim omogućiti da se što bolje pripreme za natjecanje. Uz pitanja iz opće kulture, kao što je ono koji je filmski projekt Zagrebačke škole crtanog filma proglašen najboljim, ili povijesna jezgra kojeg grada se nalazi na popisu zaštićene kulturne baštine UNESCO-a, školarci će se podrobnije morati upoznati s detaljima koji se inače uče na satovima katoličkog vjeronauka. I to je tek uvod u čitav niz bizarnih pitanja: Na kojem festivalu je prvi put izvedena skladba Croatio, iz duše te ljubim? Kako se kolokvijalno naziva treća gardijska brigada? Koja je skladba obilježila početak karijere Marka Perkovića Thompsona? Kako se popularno zvao ručni bacač raketa M80 često korišten u Domovinskom ratu? Kojeg je datuma odigrana povijesna nogometna utakmica na maksimirskom stadionu između Dinama i Crvene zvezde? Za svakoga po nešto.
Narod koji ima ovako indoktriniranu omladinu ne treba se bojati za svoju budućnost. Kreiranu u skladu s vrijednostima zapisanima u Deklaraciji o Domovinskom ratu. Powered by Vlada Zorana Milanovića.
Izvor: h-alter