Caleb Maupin, politički analitičar i aktivist iz New Yorka, za New Eastern Outlook je analizirao govor kojeg je na raspravnom Klubu Valdai nedavno u Sočiju održao Jack Ma, milijarder i utemeljitelj tvrtke Alibaba.
Izvršni direktor i milijarder jedne od najpoznatijih tvrtki na svijetu je u svom govoru ponovio riječi i slogane Karla Marxa, Vladimira Lenjina i Mao Ce Tunga. Možda je nekome to teško razumjeti, ali se čini da kineska zvijezda u usponu vrlo ozbiljno shvaća plansku ekonomiju i duboko je prožet ideologijom vladajuće Komunističke partije Kine. Njegov govora je bio u marksističkom tonu i pun tehnološkog optimizma.
Oni koju ga otvore od Komunističkog manifesta očekuju da će pronaći savršeni svjetski projekt. Međutim, malo je napisano o tome koliko je Karl Marx bio povezan s prirodom budućeg svijeta. Nasuprot tome, u fokusu Marxovih spisa su filozofski koncepti koje je skovao, dijalektički i historijski materijalizam. U biti, marksizam je razumijevanje svjetske povijesti potaknutom borbom da se unaprijedi životni standard i da se stvore napredni načini proizvodnje.
Obraćajući se gostima raspravnog Kluba Valdai ovog mjeseca, Jack Ma je oštro kritizirao one koji su na rođenje interneta gledali sa strahom. Rekao je “gdje se drugi brinu, mi ćemo pronaći načine kako riješiti njihovu zabrinutost”. Podsjetio je javnost i na mnoge strahove koji su pratili izum automobila.
“Što imamo više mašte i kreativnosti, bit će nam puno bolje”, rekao je Jack Ma, gotovo isto što je u vrijeme industrijske revolucije iz 19. stoljeća govorio Marx.
Iako je kritizirao kapitalizam, Marx je pozdravljao industrijsku i društvenu revoluciju koje su uništile feudalizam. U kraju feudalizma je Marx vidio rađanje industrijske radničke klase ili ”proletarijata”, a velike izume je smatrao kao veliki skok naprijed.
Jack Ma je upozorio javnost i o opasnostima koje sa sobom nosi tehnološki napredak, ali i da je nakon Prvog i Drugog svjetskog rata došlo do velikih tehnoloških skokova.
Ukazao je i na razumijevanje koncepta hiperprodukcije i pada stope profita, što sadrže Marxova djela. U stvari, i Prvom i Drugom svjetskom ratu su prethodili ekonomski zastoj i depresija, teška i duga razdoblja, što je bio izravni rezultat tehnološkog napretka. U “Kapitalu” Marx objašnjava da vlasnici tvornica i poduzeća uvijek pokušavaju revolucionirati sredstva za proizvodnju, kako bi se roba proizvodila što efikasnije. Međutim, u ovom procesu, da bi proizvodnja bila jeftinija i učinkovitija, smanjuje se kupovna moć radnika. Na kraju, obilje stvoreno tehnološkim napretkom stvara masovno siromaštvo.
Marksisti diljem svijeta opisuju politički razvoj koji je na kraju doveo do svjetskih ratova, a oni su bili odgovor na ekonomsku krizu koju je stvorila hiperprodukcija.
Ipak, unatoč upozorenju, čini se da su rezultati informacijske revolucije potencijalno drugačiji. Godine 1848. je Marx naglasio da je industrijska revolucija radnike svela da “dodatke strojevima”. 2017. Jack Ma upozorava kako smo od nekih ljudi napravili strojeve, a od nekih strojeva smo stvorili ljude.
Ali on tvrdi da se obrazovanjem sve može potpuno promijeniti, jer čovječanstvo svjedoči nastanku Data Tehnologije (DT), koja mijenja informatiku (IT).
Jack Ma kaže da DT može eliminirati ono što zovemo ”glupim poslovima” u kojima ljudi potiskuju inteligenciju. U novom gospodarstvu je ljudska kreativnost usmjerena na ono što strojevi ne mogu činiti, jer “stroj ne može imati dušu”.
Slično Karl Marxu, Jack Ma nije protivnik globalizacije. Nasuprot tome, kao i Marx 1800-ih, Ma pozdravlja napredak svjetskog gospodarstva kao korak naprijed, govoreći “gdje se zaustavlja trgovina, prestaje svijet”.
Međutim, iako Ma ne kritizira globalizaciju kao koncept, on kritizira neravnotežu svjetskog gospodarstva. Opisuje nepravednu prirodu svjetskog tržišta i navodi ”kako je samo 20% zemalja uspješno, a 80% ih to nije”.
U tom dijeli se izravno suprotstavlja pripovijedanju globalizacije koju žele neoliberali. “Globalni jug” nije bogat u trgovanju s Europom i Sjedinjenim Američkim Državama. Slobodne tržišne reforme i prodor Svjetske banke i MMF-a ničim ne “razvijaju” nerazvijene zemlje.
Trgovinske politike koje promoviraju zapadne vođe nemaju nikakvog učinka, kako tvrde Milton Friedman i Jeffrey Sachs.
Po njegovim riječima, svjetsko gospodarstvo je slično onome kojeg je Vladimir Lenjin artikulirao prije Oktobarske revolucije. To je svjetonazor oprema kojem najbogatije zemlje svijeta manipuliraju podacima u njihovu korist, tako da one čine prvih 20% obogaćenih monopolom, a 80% zemalja ostaju siromašne i postaju slabije, kao potrošački robovi. To je zapravo Lenjinov koncept u kojem je “imperijalizam najviši stadij kapitalizma”.
Jack Ma se ne protivi globalizaciji, nego inzistira na toma da ona mora promijeniti strukturu. Prema njegovim riječima, “ne trebamo G20, već G200”.
Maove riječi prate dio o kineskoj vanjskoj politici i inicijativi ”Novog puta svile” koja će iskorijeniti siromašne zemlje s ulaganjima u infrastrukturu. Kina nastavlja širiti svoju prisutnost u nerazvijenom svijetu, ali istovremeno stvara poslovne partnere s projektima izgradnje visokobrzinskih željeznica i vlakova, bolnica i obrazovnim programima. Kako ove siromašne zemlje postaju bogatije i Kina postaje bogatija, više od bilo koje ”tržišne ekonomije”.
Ovaj pobjednički model globalizacije je u suprotnosti s monopolom Londona i Wall Streeta, što je više nego očito. Međutim, Jack Ma tvrdi da je multipolarnost dobrodošla i umjesto sukoba bi zemlje trebale raditi zajedno kako bi riješile globalne probleme.
“Neprijatelj bi svima trebao biti siromaštvo”, objasnio je.
”Povijest ide dalje, s tobom ili bez tebe”
”Tehnološke revolucije su opasne, ali ih nitko ne može zaustaviti!”, upozorava Jack Ma i kaže da ljudi, osim što moraju biti svjesni povijesti, moraju u njoj i sudjelovati.
”Mladi ljudi ne žele biti samo informirani, oni žele biti i uključeni”, kaže Ma i dodaje kako je to posljedica razvoja tehnologije, bez obzira na naše strahove.
Podsjetio je na esej Mao Ce Tunga ”Izvješće o seljačkom pokretu u provinciji Hunan”. U ovom eseju je Mao upozorio da su se kineski seljaci pobunili protiv vlasnika i da su ih kineski komunisti morali voditi, kako ne bi bili ”prevladani”.
Mao je napisao: “Kada se narodi kreću, možete se oduprijeti, možete ih pratiti gestikuliranjem i kritiziranjem ili možete stati na čelo.”
Ova teza vodstvom Komunističke partije Kine iz toga vremena sadrži mnoge Maove najpoznatije citate. Mao je upozorio čitatelje da napredak i skokovi mogu biti nepredvidivi, govoreći kako “jedna jedina iskra može zapaliti preriju”. Mao Ce je s istim optimističnim, ali opreznim tonom, pisao ove riječi 1926. godine, kao što Jacka Ma čini danas. Kina je nekada bila siromašno poljoprivredno društvo, ali je s političkom organizacijom koju je izgradio Mao, sa svim njezinim pogreškama i manama, postala drugo gospodarstvo na svijetu.
Od ”self-made man” milijardera bi se očekivalo da bude zbunjen uplitanjem vlade u gospodarske poslove, ali Jacka Ma vjeruje suprotno. Na raspravi u Sočiju je pohvalio napore Komunističke partije Kine, baš u vrijeme kada se u Pekingu održavao povijesni 19. nacionalni kongres KPK.
Govorio je o tome kako je antikorupcijska kampanja koju je pokrenuo Xi Jinping dobra odluka koja je ”pomogla da se očisti poslovno okruženje i napravila od Kine povoljnog okruženje za bilo kakvu djelatnost”.
Ipak, oni koji pojednostavljuju razumijevanje marksističke ideologije, reći će da milijarder poput Jacka Ma s njom ima nešto zajedničko. To su isti oni koji se smiju na tvrdnju da je Kina socijalistička, a ima toliko privatnih tvrtki i bogatih ljudi.
No, Deng Xiaoping je izjavio ”kako siromaštvo nije socijalizam i da je slava obogatiti se”. Ove su riječi jednostavno eho razumijevanja Marxovog historijskog materijalizma. Povijest napreduje kroz inovacije i ljudske ideje, ali kad se pojavio kapitalizam, trend iracionalnog profita je spriječio napredovanje.
“Socijalizam s kineskim obilježjima”, kojeg je na nedavnom kongresu kao ključnu točku pojasnio kineski predsjednik Xi Jinping, razvio se u gospodarstvo koje je 700 milijuna ljudi izvuklo iz siromaštva. U 21. stoljeću u Kini svaki dan jedan čovjek postaje milijunaš. Da, bogatstvo je veličanstveno, ali ovo bogatstvo u Kini nije stvorilo iracionalnu pohlepu i sebičnost. Kineski put do većeg bogatstva i prosperiteta se ostvaruje na discipliniran način, na čelu s jakom političkom organizacijom koja brine da rast znači prosperitet naroda, a ne samo nekolicine bogatih na vrhu piramide.
logično
Izvršni direktor i milijarder jedne od najpoznatijih tvrtki na svijetu je u svom govoru ponovio riječi i slogane Karla Marxa, Vladimira Lenjina i Mao Ce Tunga. Možda je nekome to teško razumjeti, ali se čini da kineska zvijezda u usponu vrlo ozbiljno shvaća plansku ekonomiju i duboko je prožet ideologijom vladajuće Komunističke partije Kine. Njegov govora je bio u marksističkom tonu i pun tehnološkog optimizma.
Historijski materijalizam
Oni koju ga otvore od Komunističkog manifesta očekuju da će pronaći savršeni svjetski projekt. Međutim, malo je napisano o tome koliko je Karl Marx bio povezan s prirodom budućeg svijeta. Nasuprot tome, u fokusu Marxovih spisa su filozofski koncepti koje je skovao, dijalektički i historijski materijalizam. U biti, marksizam je razumijevanje svjetske povijesti potaknutom borbom da se unaprijedi životni standard i da se stvore napredni načini proizvodnje.
Kina radnik
Obraćajući se gostima raspravnog Kluba Valdai ovog mjeseca, Jack Ma je oštro kritizirao one koji su na rođenje interneta gledali sa strahom. Rekao je “gdje se drugi brinu, mi ćemo pronaći načine kako riješiti njihovu zabrinutost”. Podsjetio je javnost i na mnoge strahove koji su pratili izum automobila.
“Što imamo više mašte i kreativnosti, bit će nam puno bolje”, rekao je Jack Ma, gotovo isto što je u vrijeme industrijske revolucije iz 19. stoljeća govorio Marx.
Iako je kritizirao kapitalizam, Marx je pozdravljao industrijsku i društvenu revoluciju koje su uništile feudalizam. U kraju feudalizma je Marx vidio rađanje industrijske radničke klase ili ”proletarijata”, a velike izume je smatrao kao veliki skok naprijed.
Jack Ma je upozorio javnost i o opasnostima koje sa sobom nosi tehnološki napredak, ali i da je nakon Prvog i Drugog svjetskog rata došlo do velikih tehnoloških skokova.
Ukazao je i na razumijevanje koncepta hiperprodukcije i pada stope profita, što sadrže Marxova djela. U stvari, i Prvom i Drugom svjetskom ratu su prethodili ekonomski zastoj i depresija, teška i duga razdoblja, što je bio izravni rezultat tehnološkog napretka. U “Kapitalu” Marx objašnjava da vlasnici tvornica i poduzeća uvijek pokušavaju revolucionirati sredstva za proizvodnju, kako bi se roba proizvodila što efikasnije. Međutim, u ovom procesu, da bi proizvodnja bila jeftinija i učinkovitija, smanjuje se kupovna moć radnika. Na kraju, obilje stvoreno tehnološkim napretkom stvara masovno siromaštvo.
Marksisti diljem svijeta opisuju politički razvoj koji je na kraju doveo do svjetskih ratova, a oni su bili odgovor na ekonomsku krizu koju je stvorila hiperprodukcija.
Ipak, unatoč upozorenju, čini se da su rezultati informacijske revolucije potencijalno drugačiji. Godine 1848. je Marx naglasio da je industrijska revolucija radnike svela da “dodatke strojevima”. 2017. Jack Ma upozorava kako smo od nekih ljudi napravili strojeve, a od nekih strojeva smo stvorili ljude.
Ali on tvrdi da se obrazovanjem sve može potpuno promijeniti, jer čovječanstvo svjedoči nastanku Data Tehnologije (DT), koja mijenja informatiku (IT).
Jack Ma kaže da DT može eliminirati ono što zovemo ”glupim poslovima” u kojima ljudi potiskuju inteligenciju. U novom gospodarstvu je ljudska kreativnost usmjerena na ono što strojevi ne mogu činiti, jer “stroj ne može imati dušu”.
“Ne trebamo G20, nego G200”
FOTO: Xi Jinping
Slično Karl Marxu, Jack Ma nije protivnik globalizacije. Nasuprot tome, kao i Marx 1800-ih, Ma pozdravlja napredak svjetskog gospodarstva kao korak naprijed, govoreći “gdje se zaustavlja trgovina, prestaje svijet”.
Međutim, iako Ma ne kritizira globalizaciju kao koncept, on kritizira neravnotežu svjetskog gospodarstva. Opisuje nepravednu prirodu svjetskog tržišta i navodi ”kako je samo 20% zemalja uspješno, a 80% ih to nije”.
U tom dijeli se izravno suprotstavlja pripovijedanju globalizacije koju žele neoliberali. “Globalni jug” nije bogat u trgovanju s Europom i Sjedinjenim Američkim Državama. Slobodne tržišne reforme i prodor Svjetske banke i MMF-a ničim ne “razvijaju” nerazvijene zemlje.
Trgovinske politike koje promoviraju zapadne vođe nemaju nikakvog učinka, kako tvrde Milton Friedman i Jeffrey Sachs.
Po njegovim riječima, svjetsko gospodarstvo je slično onome kojeg je Vladimir Lenjin artikulirao prije Oktobarske revolucije. To je svjetonazor oprema kojem najbogatije zemlje svijeta manipuliraju podacima u njihovu korist, tako da one čine prvih 20% obogaćenih monopolom, a 80% zemalja ostaju siromašne i postaju slabije, kao potrošački robovi. To je zapravo Lenjinov koncept u kojem je “imperijalizam najviši stadij kapitalizma”.
Jack Ma se ne protivi globalizaciji, nego inzistira na toma da ona mora promijeniti strukturu. Prema njegovim riječima, “ne trebamo G20, već G200”.
Maove riječi prate dio o kineskoj vanjskoj politici i inicijativi ”Novog puta svile” koja će iskorijeniti siromašne zemlje s ulaganjima u infrastrukturu. Kina nastavlja širiti svoju prisutnost u nerazvijenom svijetu, ali istovremeno stvara poslovne partnere s projektima izgradnje visokobrzinskih željeznica i vlakova, bolnica i obrazovnim programima. Kako ove siromašne zemlje postaju bogatije i Kina postaje bogatija, više od bilo koje ”tržišne ekonomije”.
Ovaj pobjednički model globalizacije je u suprotnosti s monopolom Londona i Wall Streeta, što je više nego očito. Međutim, Jack Ma tvrdi da je multipolarnost dobrodošla i umjesto sukoba bi zemlje trebale raditi zajedno kako bi riješile globalne probleme.
“Neprijatelj bi svima trebao biti siromaštvo”, objasnio je.
”Povijest ide dalje, s tobom ili bez tebe”
”Tehnološke revolucije su opasne, ali ih nitko ne može zaustaviti!”, upozorava Jack Ma i kaže da ljudi, osim što moraju biti svjesni povijesti, moraju u njoj i sudjelovati.
”Mladi ljudi ne žele biti samo informirani, oni žele biti i uključeni”, kaže Ma i dodaje kako je to posljedica razvoja tehnologije, bez obzira na naše strahove.
Podsjetio je na esej Mao Ce Tunga ”Izvješće o seljačkom pokretu u provinciji Hunan”. U ovom eseju je Mao upozorio da su se kineski seljaci pobunili protiv vlasnika i da su ih kineski komunisti morali voditi, kako ne bi bili ”prevladani”.
Mao je napisao: “Kada se narodi kreću, možete se oduprijeti, možete ih pratiti gestikuliranjem i kritiziranjem ili možete stati na čelo.”
Ova teza vodstvom Komunističke partije Kine iz toga vremena sadrži mnoge Maove najpoznatije citate. Mao je upozorio čitatelje da napredak i skokovi mogu biti nepredvidivi, govoreći kako “jedna jedina iskra može zapaliti preriju”. Mao Ce je s istim optimističnim, ali opreznim tonom, pisao ove riječi 1926. godine, kao što Jacka Ma čini danas. Kina je nekada bila siromašno poljoprivredno društvo, ali je s političkom organizacijom koju je izgradio Mao, sa svim njezinim pogreškama i manama, postala drugo gospodarstvo na svijetu.
”Povoljno poslovno okruženje”
Od ”self-made man” milijardera bi se očekivalo da bude zbunjen uplitanjem vlade u gospodarske poslove, ali Jacka Ma vjeruje suprotno. Na raspravi u Sočiju je pohvalio napore Komunističke partije Kine, baš u vrijeme kada se u Pekingu održavao povijesni 19. nacionalni kongres KPK.
Govorio je o tome kako je antikorupcijska kampanja koju je pokrenuo Xi Jinping dobra odluka koja je ”pomogla da se očisti poslovno okruženje i napravila od Kine povoljnog okruženje za bilo kakvu djelatnost”.
Ipak, oni koji pojednostavljuju razumijevanje marksističke ideologije, reći će da milijarder poput Jacka Ma s njom ima nešto zajedničko. To su isti oni koji se smiju na tvrdnju da je Kina socijalistička, a ima toliko privatnih tvrtki i bogatih ljudi.
No, Deng Xiaoping je izjavio ”kako siromaštvo nije socijalizam i da je slava obogatiti se”. Ove su riječi jednostavno eho razumijevanja Marxovog historijskog materijalizma. Povijest napreduje kroz inovacije i ljudske ideje, ali kad se pojavio kapitalizam, trend iracionalnog profita je spriječio napredovanje.
“Socijalizam s kineskim obilježjima”, kojeg je na nedavnom kongresu kao ključnu točku pojasnio kineski predsjednik Xi Jinping, razvio se u gospodarstvo koje je 700 milijuna ljudi izvuklo iz siromaštva. U 21. stoljeću u Kini svaki dan jedan čovjek postaje milijunaš. Da, bogatstvo je veličanstveno, ali ovo bogatstvo u Kini nije stvorilo iracionalnu pohlepu i sebičnost. Kineski put do većeg bogatstva i prosperiteta se ostvaruje na discipliniran način, na čelu s jakom političkom organizacijom koja brine da rast znači prosperitet naroda, a ne samo nekolicine bogatih na vrhu piramide.
logično
