Platforma za javna i zajednička dobra Ne damo naše održala je danas konferenciju na kojoj je poručeno kako su javna poduzeća javno dobro, a ne stranački plijen.
Inicijativa je nastala iz inicijative Ne damo naše autoceste, koja se uspješno borila protiv monetizacije Hrvatskih autocesta, a najavljuju da će imati svoju ulogu u obrani javnih i zajedničkih dobara i u idućem periodu.
"Pokrenuli smo akciju usmjerenu na ukazivanje problema političkog kadroviranja i jednostranačke kontrole javnih poduzeća. Polijepili smo nekoliko plakata u Metkoviću i Zagrebu, ne bi li u ta dva grada iz kojih se danas vlada, upozorili na opasnosti koje se pokazuju očite i u tehničkim raspravama – opasnosti da se i dalje poliitčki kadrovira i da se naša javna poduzeća tretira kao stranački plijen", rekao je danas Teodor Celakoski iz Prava na grad.
Celakoski je istaknuo kako se u posljednje vrijeme puno govori o stručnosti i javnim natječajima, ali ničemu više od toga. "Smatramo da su javni natječaji minimum, a da nam zapravo trebaju modeli javne i društvene kontrole, ne samo upravljanja, nego i raspolaganja našim javnim i zajedničkim dobrima. Natječaji za menadžment su samo minimum onoga što nam je potrebno – potrebno nam je javna i društvena kontrola tim poduzećima, budući da su to naši resursi, nešto što moramo zadržati, nešto što ne može postati stranački plijen, niti klijentelistički plijen pojedinaca ili korporativnih interesa", objasnio je Celakoski.
Upravljanje javnim poduzećima kao javnim dobrom svakako mora biti transparentno i podložno svim vrstama javnih natječaja, ali uz to i podložno široj društvenoj i javnoj kontroli.
Celakoski tvrdi da vlastodršci već 25 godina smatraju da zato što su pobijedili na izborima imaju mandat za pljačku javnih dobara. "Ne pristajemo na to. Društvena
klima je takva da se želi ići korak dalje, ali to je nedopustivo. Nudimo ovoj vladi mogućnost da unaprijedi ukupno upravljanje i nadzor nad svim tvrtkama. Bojimo se da nam se nudi jedan model u kojem se nominalno, kao smokvin list, govori o stručnosti i stručnom menadžmentu, dok će nam se zapravo ponovno podvaliti ista stvar – jednostranačka kontrola, netransparentnost, kilijentelistički interesti, i u konačnici – privatizacija", poručio je.
Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić upitao se zašto smo uopće došli u situaciju u kojoj se traži opravdanje da se sve može rasprodavati.
"To je posljedica lošeg upravljanja državnom imovinom, a upravljanje je loše zato što se politički kadrovira i izbjegava struka. Ne daje se prilika onima koji su najkvalitetniji, već podobnima. Tim modelom su Hrvatske autoceste pred očima nadzornog odbora i skupštine opljačkane preko menadžmenta", rekao je Stanić.
Predrag Sekulić, predsjednik sindikata Nova Solidarnost, govorio je o situaciji u INA-i. "INA je možda najbolji primjer kako politika može upropastiti javno dobro. Sigurno je da bi sve bilo bolje da je postojala kontrola od strane šireg društva, koje bi bilo korektiv i upozoravalo na određene zamke i propuste. Mi smo klasičan primjer loše privatizacije kroz sve vidove političke vlasti i kroz sve političke opcije", reko je Sekulić, napomenuvši kako INA nije vlasništvo niti jedne političke opcije, već je javno dobro i to treba ostati.
"Očekujem od Vlade da se drži svojih predizbornih obećanja o pružanju mogućnosti da se uprave i nadzorni odbori biraju javnim putem, uz širu društvenu kontrolu. Nadam se da će se upravljačka prava u slučaju INA-e, vratiti Republici Hrvatskoj. Javnost i građani trebaju osvijestiti da su javna dobra i njihova dobra, a ne samo dobra zaposlenih u javnim poduzećima. Njihovo je pravo da se kroz ovakve inicijative 'upletu' i da im se omogući suodlučivanje o javnim dobrima. Hrvatske autoceste su najbolji primjer za to, a nadam se da će to sutra biti i INA", zaključio je Sekulić.
Osvrnuvši se na trenutnu situaciju u INA-i, Sekulić je rekao kako je trenutno mala grupa radnika dobila otkaze, dok je ostatak razmješten na druga radna mjesta. Siguran je da ća se takva rošada nastaviti, a cilj je zapravo onemogućiti ispravan i siguran rad rafinerije.
Svoje stavove danas je iznio i Denis Geto, predsjednik TEHNOS-a, strukovnog sindikata radnika HEP-a. "Javnih natječaja mora biti, ali nije dovoljno da se o njima odlučuje samo u pojedinim ministarstvima, već je potrebno da o tome odlučuje i javnost. Mi iz TEHNOS-a smo se priključili ovoj inicijativi zato što nam je već dosta političkih kadrova u HEP-u i spremni smo, ukoliko se takvo kadroviranje nastavi, ići i puno dalje – ako treba i blokiranjem samog HEP-a", poručio je Geto.
h-alter