Ljeto
Čekali i dočekali, ali ne onako kako bi željeli. Ovo naglo zagrijavanje najbolje opisuje moja prva automatska reakcija preksinoć kada su polaznice došle na slikanje s vinom. Pozdravim se i odmah im rekoh :“ Torbe i jakne možete zakačiti tu na vješalicu“, zatim smo prasnule u smijeh, jer su pola njih došle u majicama bez rukava. No doslovno u prošli petak su neke nosile jaknice i veste! Bilo je hladno sjediti vani iza 21h.
Od prekučer se to promijenilo, dišemo na škrge, ne što ne bi podnijeli temperaturu, već što vlaga u zraku ne da da se lako diše i propisno znoji. Prenagla je ovo promjena, kažu da ćemo se na to morati navikavati, što je tu je.
Djeca su završila školu, nekima još ostaje stres oko upisa, ali one redovne obveze djece su završile. Ferije je razlog za veselje, ali je prouzročilo dijelom i ogromne gužve u prometu koje stalno spominju na radiju. No da lakše prebrodimo sve ovo, za početak nešto što nas hidrira.
Danas ćemo o povrću i voću.
Krastavac
Počela je sezona krastavaca, većina ih voli iako ih neki izbjegavaju jer im teško 'padaju na stomak'. Naravno, to ima i svoj razlog. Ali da ponovimo gradivo.
U biti spadaju u voće, ali je opće prihvaćeno da su povrće. Pripadaju istoj lozi kao tikvice, bundave, dinje i lubenice. Porijelom su iz Indije no poznati su toliko dugo i ovdje da se može reći da su i domaći.
Krastavci su smatrani povrćem koje osim vode i nema neka ljekovita svojstva. No studije su pokazale sasvim suprotne rezultate. Kako se kaže da svaki dan treba pojesti jednu jabuku, tako bi se mogao pojesti i jedan krastavac.
Sadrži različite antioksidanse, flavoide, slobodne radikale i druge supstance koje čuvaju srce, mozak, djeluju protuupalono, sprječavaju neke vrste raka, poboljšavaju probavu, hidratiziraju....
Hidratiziraju iznutra i izvana, jer sadrže preko 95% vode. Koriste se u kozmetici, a znate da kolut krastavca na čelu hladi, na očima odmara oči i malo ublaži podočnjake, sok krastavca čisti kožu od akni.
Iznutra hidratizira i dobar je i na tašte i navečer pred spavanje. Stomak može boljeti ako pijete vodu nakon konzumacije krastavca, tada dolazi do reakcije koja izaziva i nadutost i neugodne smetnje. Ako možete, izbjegavajte vodu odmah nakon krastavaca.
Postoje dvije glavne skupine ovog povrća, oni salatni i krastavci za kiseljenje. Razlika je u kori, salatni imaju deblju koru, ali i u sjemenkama, krupnije su.
Krastavci kao i tikvice suprotno uvriježenom mišljenu da su bolji manji, ranije ubrani, u stvari zeleniji, bolje je kupovati zrele, znači veće ( ne kada krenu žutjeti i prerasli su), potpuno zrele. Oni imaju sva svojstva krastavca koja su gore navedena. Zeleno je zeleno. Jednostavno kao i kod svega ostaloga, iznimno nekih sorti povrća.
Maline
Znam da ćete odmah reći koliko su skupe. To ne mogu promijeniti i iskreno, sama ih ne kupujem puno. Samo ako je dobra cijena ili smrznute na akciji. Tako ih i koristim. Za neke fine torte i kolače, povremeno i povremeno za zobene za doručak. Šaka smrznutih. To sve ne znači da se ne trebamo podsjetiti koliko su maline zdrave i koliko mogu pozitivno utjecati na naše zdravlje.
Maline sadrže puno antioksidansa, od onih koji čuvaju organizam od upala, do drugih koji čuvaju protiv raka, pa i oni koji usporavaju starenje. Jedan od njih se skoro jedino i isključivo nalazi u malinama elagitanin i po tome su posebne. On spriječava rak.
Pune su vitamina C, 44% dnevneo potrebne doze dobijete u 100 g voća. Također imaju ketone koji veže masnoće u organizmu i regulira razinu šećera pa se koristi u preparatima za mršavljenje i preporuka je konzumirati ih ako želite vitkiju liniju i ostati zdravi. Sadrže i puno vlakana pa sve to ima dodatno smisla.
Kada sve ovo pročitete, uz to znate koliko su osjetljive, možda i nisu toliko skupe kako mi mislimo. Treba posložiti pripritete, pokušati konzumirati što više zdravih namirnica. Smrznute imaju 99% ovih svih nutrijenata, pa po malo jedite svako malo, bar jednom tjedno u sezoni, ponekad i zimi.
Recepti danas su prilagođeni vremenu, bez pečenja, brzo i jednostavno.
Najbolji tzaziki koji sam pravila i nepečeni kolač s malinama
Tzatziki umak
Osvježavajući umak koji može stajati u hladnjaku par dana. Kopar ( o njemu ćemo možda već idući puta!) i češnjak daju onu poznatu aromu, ali i ostali sastojci čine arome potpunim. Dobro rashlađen ukusan je samo s malo kruha, ali idealan uz roštilj, meso, povrće sa žara ili u sendvič.
SASTOJCI:
3 žlice maslinovog ulja
1 žlica limunovog soka
2 režnja češnjaka
1/2 žličice soli
300 ml grčkog jogurta
1 veći krastavac
1 mala žličica kopra
PRIPREMA:
Pomiješaj ulje, limunov sok, sol, protisnuti češnjak i papar. Dodaj jogurt i dobro pomiješaj. Krastavce oguli, izvadi sjemenke, sitno ga naribaj. Posoli pa pusti da krastavci puste vodu. Ocijedi ih i ubaci u jogurt. Kopar nasjeckaj pa sve umiješaj u umak. Može i začin za tzaziki ako imate, sad povremeno bude u dućanima pa probajte.
Tiramisu s malinama
Kada je vruće, a i kad nije, brzi i kremasti desert je nešto čemu se teško odoli. Probajte ovaj i samo mjenjajte voće po želji. Naravno, umjesto biskvita možete staviti piškote ili druge kekse, a po želji dodati i neki voćni ili kremasti liker.
Jednostavno:
Za četiri osobe:
SASTOJCI:
250 g malina
3 lista želatine
1 bisvitno tijesto debljine 1 cm
250 g mascarpone-a
2 žlice svijetlog meda ( bagrem )
3 žumanjka
3 bjelanjka
2 žlice šećera
200 ml vrhnja za šlag
nekoliko puslica
Listići badema ili pistacije za ukras
PRIPREMA:
Očistite maline i štapnim mikserom izgnječite 75g malina. Želatinu omekšajte. Od biskvita izrežite okruglim kalupom ili čašom 4 kruga i stavite ih na dno čaša za serviranje, cca 125 ml. Umutite žumanjke i med, dodajte mascarpone i izjednačite. 5 žlica pirea od malina ugrijte i u njemu otopite želatinu. Umutite u masu sa mascarponeom. Bjelanjke umutite u čvrstu pjenu s malo soli, dodajte šećer i umutite. Vrhnje za šlag također umutite u čvrsti šlag. Obje mase polako umiješajte u masu s malinama. Slažite naizmjenično na biskvit voće i kremu i izlomljene puslice, ukrasite po želji.
