Zima, zima ….


Ovako sam prošle godine uživala u snijegu pa možda će netko i ove.

E, ovo je zima! Pa iako nekima baš i nije po volji, vjerujem da je zdravija od onog "mrljavog" vremena koje imamo zadnjih godina u ovo vrijeme. Jer kada je "debeli" minus kod nas, to obično znači manje nametnika na usjevima, rahliju i plodniju zemlju, i ljepše i toplije ljeto. Neki će reći :"Nekad bilo!" ali možda bude i ovaj put. Baš danas rekoh kolegici, koja ne podnosi ove hladnoće, da misli na to koliko će se obradovati proljeću ove godine! Ja volim i zimu ( dok god možemo financirati grijanje da nam je toplo) i volim sva godišnja doba i baš onakva kakva bi trebala biti. Zimu hladnu i sa snijegom, proljeće promjenjivo s puno sunca i pljuskovima, ljeto vruće a jesen toplu, bogatu i kolorističnu ali naravno sa sve hladnijim i kišovitijim danima. Inače sam pobornik "konkretnih" situacija. Vrijeme je nešto na što ne možemo utjecati, uvjetno rečeno, jer znamo da smo za promjene i mi dobrim dijelom krivi, ali u životu  možemo.

Drago mi je što smo grad koji već godinama razdvaja otpad i koji će taj sustav, nadam se, samo unapređivati. Ali pitam se kako se sve mjeri uspješnost jednoga grada?! Da li je to time kakve uvjete prijevoza imaju školarci i radnici? Da li je to vrstama aktivnosti kojima se djeca i mladi ali i stariji, mogu baviti u slobodno vrijeme?! Da li je to kvalitetom i kvantitetom kulturnih događanja u gradu?! Da li je to asfaltiranjem prigradskih naselja s 2 cm asfalta koji drži jednu zimu?! Da li je to broj zaposlenih u nekom periodu?! Da li je to broj iseljenih u tom periodu ?! Da li je to zaduženost grada u nekom periodu?! Možda visina plaće vodećih ljudi za sve "uspješno" odrađeno u gradu?! Ili Broj projekata od kojih se grad razvija a za koje su uspješno povučena sredstva EU a u čemu je grad pomogao?! Uspješan rad dviju Brodskih poslovnih zona?! Što?

Već znate da ja volim Brod, ali mislim da Brod može, vrijedi i zaslužuje puno više. Pišem ponukana problemima koje imaju oni koji hoće pošteno da rade a koči ih baš sve. Pa još pored zakona i nerealnih zahtijeva i bezbroj propisa, rijetko tko nije uz to naišao na probleme tamo gdje to nije ni očekivao, u svom gradu. Zar nije svima u interesu živjeti u gradu sretnih ljudi a ne samo nekolicine sretnih ( oni možda tako misle) i većine razočaranih ili nesretnih!? Ja sam valjda totalni utopist i idealist ali još vjerujem da pomoći i usrećiti nekoga vrijedi više nego usrećiti samo sebe i da zadovoljni ljudi šire zdraviju i bolju energiju i time idu naprijed.

Pa da bi vi bili barem malo zadovoljniji a ja da vas bar malo usrećim predlažem vam, za ovaj zimski i, kažu, snježni vikend, slijedeće:

Buhtle sa slaninom


Naravno da je ovo jako kalorično ali to je pravo zimsko jelo, a o liniji i zdravlju valja brinuti cijele godine, zar ne?!

Po ovom receptu možete praviti buhtle i sa sirom, slane, kao i slatke sa pekmezom ili nuttelom, samo kod njih u tijesto dodate 100 g šećera i limunove korice po želji.

Jednostavno.

SASTOJCI:

500g brašna

1 kocka kvasca (40g)

1/4 mlakog mlijeka

1 dl mineralne vode

60g šećera

1 prstohvat soli

1 jaje

1 veća glavica luka

250 g slanine sjeckane na kockice

papar

PRIPREMA:

Prosijati brašno u zdjelu, u sredini napraviti rupu i ubaciti germu u komadićima, malo šećera posuti preko germe. Preliti kvasac toplim mlijekom i pustiti da se otopi.

Ostali šećer, sol, mineralnu i jaje rasporediti po rubu brašna. Sve sastojke umijesiti, s nastavkom za tijesto iz sredine prema van, u glatko tijesto .

Tijesto ostaviti na toplom dok se volumen ne udvostruči, oko 30-40 minuta. Za to vrijeme sitno nasjeckajte luk i pržite na malo ulja. Ohladite i pomiiešajte sa slaninom. Popaprite. Tijesto još jednom premijesiti, razvaljati na radnoj površini kocku. Razvaljajte na debljinu do 1 cm i pravite kvadrate, na svaki stavite žlicu slanine, zamotajte i dobro spojite rubove. Premažite uljem i stavite na nauljen dublji  lim. Ostavite poklopljene dok ne udvostruče volumen. Pecite u zagrijanoj pećnici na 180°c oko 1 h. Najbolje prijaju tople, ali i hladne isti dan.

Varivo od leće


Ovo je za one koji su malo na dijeti, ili samo čiste organizam, poslije blagdana.

Povoljno i zdravo, varivo koje bi trebalo jesti najmanje jednom tjedno. Ovaj recept je bez mesa, izvrstan je za vegetarijance, one koji poste ili čisto da malo očistite organizam.

Vrlo jednostavno.

SASTOJCI:

200 g leće

2 mrkve

1 glavica luka

2-3 krumpira

malo tijesta ( po želji )

ulje

maslinovo ulje

vegeta

sol i papar

PRIPREMA:

Leću isperite, ako je svježa, ne treba ju ostavljati preko noći da nabubri, ako je stara, treba. U krajevima gdje se češće jede, obično je fina i mekana, uvijek stiže nova i svježa.

Luk očistite, isjeckajte na kockice i pržite na malo ulja. Mrkvu ogulite i isto isjeckajte, kratko pržite s lukom pa dodajte leću i oko 2 l vode ( ako je nabubrila preko noći, malo manje ), dodajte malo vegete, soli i kuhajte dok leća ne omekša. Krumpire isjeckajte isto na kockice, dodajte pred kraj, da se dobro skuha, poveže juhu škrobom. Na kraju po želji, možete dodati malo tijesta.

Gotovo jelo popaprite, a kad naspete u tanjur, prelijte sa žlicom dobrog maslinovog ulja. Uz dobar kruh sa cjelovitim sjemenkama imate zdrav i ukusan obrok