Počelo je dugo toplo ljeto za naše školarce. Mature su gotove, sada još upisi pa će neki imati dugo ljeto, neki će u potragu za poslom. Ovih dana se susrećemo baš s tom temom, odlasci mladih, kao i starijih, na zapad, u bolji život.
Pa nas bombardiraju s naslovima koji su, malo je reći, pesimistični. Iskreno, ja ne vidim razlog za to. Kada smo imali referendum za ulazak u EU, jedan od četiri najvažnija razloga za pristup, zbog kojeg je većina i zaokružila za, bio je otvaranje granica i mogućnost odlaska u druge zemlje. Sada kada to možemo i koristimo, to nije dobro. Ali, tko bi nama ugodio!
Mislim da se to potencira kao problem, a možda i ne bi trebao. Mladi koji odlaze, odlaze raditi i učiti. Rad nikada nije uništio čovjeka, rad oplemenjuje i gradi ličnost. Ako će naši mladi otići, naučiti raditi i osamostaliti se, biti sretni pa makar i ostali tamo, neka im je sa srećom. Ja vjerujem da će se dobar dio njih i vratiti. Živjela sam u Njemačkoj, naučila dobro jezik i vratila se 1998. kada kod nas nije bilo sjajno. Nikada se nismo pokajali. Zato mislim da znam o čemu pričam. Još su mladi danas u prednosti jer se brže i lakše putuje. U zemljama u koje naši ljudi idu postoji sigurnost zaposlenja, ali samo ako ste dobar radnik. Točno je da je tamo svaka minuta plaćena, ali i svaka je radna. Nećete se tamo prekinuti radeći, ali nema ni sjedenja"onako". Ako želite živjeti normalno, imati ugodan stan, auto i ponekad nešto obići, dobro su se potrudili da sve što zaradite, tako i potrošite. O kavama po kafićima i izlascima i sl., samo će vam se nasmijati. To se tamo ne radi. One rijetke prilike pokazat će vam zašto. Mladi, pravo mladi, izlaze kao i kod nas vikendom, ali to je i skupo i drugačije. Visokoobrazovani ljudi koji odu imaju više mogućnosti, puno bolje su plaćeni, ali i žrvanj koji ih tamo uhvati, tjera na rad i spavanje. Planira se obitelj, ogromni krediti za stanove ili kuće, jer se statusom ipak mora potvrditi kao i godišnjim na in mjestima. Naravno, to je lijepo, ali obitelj je na stand by, a glava u torbi, veći dio vremena. Možda nekome zvuči kao negativna reklama ali nije.
Za one koji stvarno vole svoj posao, žive za njega, to je raj. Ali za one koji rade da žive, baš i nije. Ipak, smatram da je dobro da svi idu van da vide kako se radi, da dio iskustava i radnih navika donesu nazad, tada će i kod nas biti bolje. Također, kada ovdje ne bude toliko nezaposlenih, oni koji sada plaćaju ljude samo minimalcem ili ispod minimalca, morat će promijeniti to, jer neće više biti tako lako naći drugoga radnika.
A da kod nas nije sve tako crno i da nekima ni njemačka ni engleska ne mogu pomoći, to sam kroz primjer saznala jučer. Sin jedne gospođe, situirani ljudi, odlučio je otići raditi sezonu na moru. Dobio je posao, za šankom u hotelu ( slučajno znam i mjesto i hotel, milina!) s vanjskom terasom direktno na plaži. Vratio se treći dan.
Mala plaća! 3,500.00kn, stan i hrana. Halooooo?
Na žalost, puno mladih je previše komotno, roditelji se ubijaju poslom, nije ni čudo da kukaju i psuju i državu i sve ostalo, ali često činimo istu grešku. Na zapadu su to lijepo riješili, kada završe školu, moraju naći posao i iseliti. Ako žele ostati, ako ima mjesta, učestvuju u troškovima za kućanstvo. Oni obično za djecu štede od rođenja, ali i to ne svi i češće je to za školovanje. Kada bi mi tako postupali, djeci dali za dva mjeseca životnih troškova i neka rade, ne bi tada uvozili radnu snagu za brodogradilišta, bauštele ili turizam. A često bi , naša pametna djeca, to mislim ozbiljno, pronašla način, neku finesu ili patent, program ili sl. kao što neki jesu, pa imali unosan posao. Ali što bi kada imaju nas budale, da ih budimo za ručak i pitamo idu li na kupanje ili kavu! Zato hvala EU na mogućnosti za odlazak, svi ćemo iz toga nešto naučiti.
Sada da se vratimo kuhanju. Jer morat će oni tamo i kuhati, a najlakše je iz recepte iz moje kuharice na internetu.
Ovih dana sam trčeći i kuhala, ali bilo je nešto novo, pa ću podijeliti s vama a uskoro i objaviti.
Ukusna juha od pristupačnih zelenih tikvica koje jedemo ljeti.
SASTOJCI:
3 mrkve
1 glavica crvenog luka
2 veće ili 3 manje tikvice
1 dl vrhnja za kuhanje
malo maslinovog ulja
začini
croutons
PRIPREMA:
Na malo maslinovog ulja pržite kriškice crvenog luka. Mrkvu očistite i isjeckajte na kockice. Tikvice isto, ne gulite samo operite i isijecite na krupnije kockice. Kada luk počne rumeniti dodajte mrkvu, kratko pržite pa dodajte i tikvice. Ako imate temeljca, podlijte s njim, ako nemate, dodajte 1-2 kocke za bujon, juhu, ili žlicu začina i 1 l vode. Kuhajte dok povrće dobro ne omekša oko 30 min. Tada štapnim mikserom sve usitnite i dodajte vrhnje. Promiješajte i pustite da baci ključ, pa skinite s vatre. Probajte, po želji još začinite, ja dodam nekada malo cimeta, a nekada mljevenog kima. Možete i neki drugi začin, a papar naravno. Obično ispržim croutons, kockice prženog kruha koji pržim na tavici s malo maslaca ili maslinovog ulja. Neki prže u pećnici bez masnoće, ali što ću kada je meni bolje ovako. Probajte i jedno i drugo. Servirajte uz juhu, jer se brzo natope i poslije to nije to. Možete lagano ispržiti i sjemenke pa posuti, to je već gozba!
Varijacija na temu!
SASTOJCI:
500-600 g krupnih šampinjona
700 g mljevenog mesa
1 glavica crvenog luka
1 režanj češnjaka
2 mrkve
po želji malo kukuruza ili graška iz limenke
začini
pola vezice sjeckanog peršinovog lista
papar
2-3 žemlje ili druga duguljasta ili okrugla peciva, mogu i od dana prije
ulje
maslinovo ulje
150 g ribanog sira
PRIPREMA:
Očistite luk pa ga isjeckajte na sitne kockice. Pržite na malo ulja, dodajte protisnuti češnjak i sitno sjeckane mrkve. Kratko pržite pa dodajte meso. Pržite dok se raspe i voda ispari. Ta to vrijeme lagano izvadite stapku iz klobuka i nju nasjeckajte. Dodajte je u meso. Začinite začinom za juhe, po želji dodajte čili ili neki začin koji volite. Također i kukuruz i sl. po želji. Ugasite vatru i dodajte peršinov list i popaprite. Probajte, treba se osjetiti da je dovoljno slano jer klobuci su neslani. Na dublji lim ulijte pola dl maslinovog ulja, žemlje ili pecivo prerežite vodoravno, stavite na lim da sredina bude gore. Klobuke napunite uz vrh s mljevenim mesom a ostatak rasporedite po pecivu. Gore poredajte napunjene klobuke, pa pospite ribanim sirom. Pecite u zagrijanoj pećnici na 200°c oko 15-20 min dok sir ne porumeni.
Pa nas bombardiraju s naslovima koji su, malo je reći, pesimistični. Iskreno, ja ne vidim razlog za to. Kada smo imali referendum za ulazak u EU, jedan od četiri najvažnija razloga za pristup, zbog kojeg je većina i zaokružila za, bio je otvaranje granica i mogućnost odlaska u druge zemlje. Sada kada to možemo i koristimo, to nije dobro. Ali, tko bi nama ugodio!
Mislim da se to potencira kao problem, a možda i ne bi trebao. Mladi koji odlaze, odlaze raditi i učiti. Rad nikada nije uništio čovjeka, rad oplemenjuje i gradi ličnost. Ako će naši mladi otići, naučiti raditi i osamostaliti se, biti sretni pa makar i ostali tamo, neka im je sa srećom. Ja vjerujem da će se dobar dio njih i vratiti. Živjela sam u Njemačkoj, naučila dobro jezik i vratila se 1998. kada kod nas nije bilo sjajno. Nikada se nismo pokajali. Zato mislim da znam o čemu pričam. Još su mladi danas u prednosti jer se brže i lakše putuje. U zemljama u koje naši ljudi idu postoji sigurnost zaposlenja, ali samo ako ste dobar radnik. Točno je da je tamo svaka minuta plaćena, ali i svaka je radna. Nećete se tamo prekinuti radeći, ali nema ni sjedenja"onako". Ako želite živjeti normalno, imati ugodan stan, auto i ponekad nešto obići, dobro su se potrudili da sve što zaradite, tako i potrošite. O kavama po kafićima i izlascima i sl., samo će vam se nasmijati. To se tamo ne radi. One rijetke prilike pokazat će vam zašto. Mladi, pravo mladi, izlaze kao i kod nas vikendom, ali to je i skupo i drugačije. Visokoobrazovani ljudi koji odu imaju više mogućnosti, puno bolje su plaćeni, ali i žrvanj koji ih tamo uhvati, tjera na rad i spavanje. Planira se obitelj, ogromni krediti za stanove ili kuće, jer se statusom ipak mora potvrditi kao i godišnjim na in mjestima. Naravno, to je lijepo, ali obitelj je na stand by, a glava u torbi, veći dio vremena. Možda nekome zvuči kao negativna reklama ali nije.
Za one koji stvarno vole svoj posao, žive za njega, to je raj. Ali za one koji rade da žive, baš i nije. Ipak, smatram da je dobro da svi idu van da vide kako se radi, da dio iskustava i radnih navika donesu nazad, tada će i kod nas biti bolje. Također, kada ovdje ne bude toliko nezaposlenih, oni koji sada plaćaju ljude samo minimalcem ili ispod minimalca, morat će promijeniti to, jer neće više biti tako lako naći drugoga radnika.
A da kod nas nije sve tako crno i da nekima ni njemačka ni engleska ne mogu pomoći, to sam kroz primjer saznala jučer. Sin jedne gospođe, situirani ljudi, odlučio je otići raditi sezonu na moru. Dobio je posao, za šankom u hotelu ( slučajno znam i mjesto i hotel, milina!) s vanjskom terasom direktno na plaži. Vratio se treći dan.
Mala plaća! 3,500.00kn, stan i hrana. Halooooo?
Na žalost, puno mladih je previše komotno, roditelji se ubijaju poslom, nije ni čudo da kukaju i psuju i državu i sve ostalo, ali često činimo istu grešku. Na zapadu su to lijepo riješili, kada završe školu, moraju naći posao i iseliti. Ako žele ostati, ako ima mjesta, učestvuju u troškovima za kućanstvo. Oni obično za djecu štede od rođenja, ali i to ne svi i češće je to za školovanje. Kada bi mi tako postupali, djeci dali za dva mjeseca životnih troškova i neka rade, ne bi tada uvozili radnu snagu za brodogradilišta, bauštele ili turizam. A često bi , naša pametna djeca, to mislim ozbiljno, pronašla način, neku finesu ili patent, program ili sl. kao što neki jesu, pa imali unosan posao. Ali što bi kada imaju nas budale, da ih budimo za ručak i pitamo idu li na kupanje ili kavu! Zato hvala EU na mogućnosti za odlazak, svi ćemo iz toga nešto naučiti.
Sada da se vratimo kuhanju. Jer morat će oni tamo i kuhati, a najlakše je iz recepte iz moje kuharice na internetu.
Ovih dana sam trčeći i kuhala, ali bilo je nešto novo, pa ću podijeliti s vama a uskoro i objaviti.
Juha od tikvica
Ukusna juha od pristupačnih zelenih tikvica koje jedemo ljeti.
SASTOJCI:
3 mrkve
1 glavica crvenog luka
2 veće ili 3 manje tikvice
1 dl vrhnja za kuhanje
malo maslinovog ulja
začini
croutons
PRIPREMA:
Na malo maslinovog ulja pržite kriškice crvenog luka. Mrkvu očistite i isjeckajte na kockice. Tikvice isto, ne gulite samo operite i isijecite na krupnije kockice. Kada luk počne rumeniti dodajte mrkvu, kratko pržite pa dodajte i tikvice. Ako imate temeljca, podlijte s njim, ako nemate, dodajte 1-2 kocke za bujon, juhu, ili žlicu začina i 1 l vode. Kuhajte dok povrće dobro ne omekša oko 30 min. Tada štapnim mikserom sve usitnite i dodajte vrhnje. Promiješajte i pustite da baci ključ, pa skinite s vatre. Probajte, po želji još začinite, ja dodam nekada malo cimeta, a nekada mljevenog kima. Možete i neki drugi začin, a papar naravno. Obično ispržim croutons, kockice prženog kruha koji pržim na tavici s malo maslaca ili maslinovog ulja. Neki prže u pećnici bez masnoće, ali što ću kada je meni bolje ovako. Probajte i jedno i drugo. Servirajte uz juhu, jer se brzo natope i poslije to nije to. Možete lagano ispržiti i sjemenke pa posuti, to je već gozba!
Punjeni šampinjoni na pecivu
Varijacija na temu!
SASTOJCI:
500-600 g krupnih šampinjona
700 g mljevenog mesa
1 glavica crvenog luka
1 režanj češnjaka
2 mrkve
po želji malo kukuruza ili graška iz limenke
začini
pola vezice sjeckanog peršinovog lista
papar
2-3 žemlje ili druga duguljasta ili okrugla peciva, mogu i od dana prije
ulje
maslinovo ulje
150 g ribanog sira
PRIPREMA:
Očistite luk pa ga isjeckajte na sitne kockice. Pržite na malo ulja, dodajte protisnuti češnjak i sitno sjeckane mrkve. Kratko pržite pa dodajte meso. Pržite dok se raspe i voda ispari. Ta to vrijeme lagano izvadite stapku iz klobuka i nju nasjeckajte. Dodajte je u meso. Začinite začinom za juhe, po želji dodajte čili ili neki začin koji volite. Također i kukuruz i sl. po želji. Ugasite vatru i dodajte peršinov list i popaprite. Probajte, treba se osjetiti da je dovoljno slano jer klobuci su neslani. Na dublji lim ulijte pola dl maslinovog ulja, žemlje ili pecivo prerežite vodoravno, stavite na lim da sredina bude gore. Klobuke napunite uz vrh s mljevenim mesom a ostatak rasporedite po pecivu. Gore poredajte napunjene klobuke, pa pospite ribanim sirom. Pecite u zagrijanoj pećnici na 200°c oko 15-20 min dok sir ne porumeni.
