Pola godine za nama
Ljeto je i vrijeme za lagane teme ali ne i kod nas. Iako većina razgovora počinje s pričom o vremenu, obično se vrati na našu sumornu i tužnu svakodnevnicu zbog koje ljudi i odlaze. Neće nama pomoći ni dobar program za poboljšanje demografske slike ni to što ima radnih mjesta ali više nema nezaposlenih, tj. ima samo u određenim zanimanjima i ruku na srce, onih koji i ne žele raditi. Čujem od mnogih i sve češće da se traže radnici više nego da se traži posao. Puno ljudi, koji rade, žale se na atmosferu i društvenu klimu. Nije ni čudo. Jer ono što je u cijeloj zapadnoj civilizaciji najveći uspjeh i osnova uspješnih društava, kod nas se pokušava iskrenuti i pokazati kao nešto negativno. Da, antifašizam. Primjer je Angela Merkel, (predsjednica CDU koja je pučka stranka što bi i HDZ po nekom pravilu trebao biti )koja je čvrsto stala u obranu antifašističkih vrijednosti i tako opet na margine "potjerala" radikalnu desnicu. To su učinili i u Francuskoj i to je jedini pravi put.
Tako je u najmanju ruku smiješno jer je u stvarnosti strašno, da jednom bivšem predsjedniku, jedne bivše države koji je bio priznat i cijenjen u cijelom svijetu baš zbog pokreta antifašističke borbe na ovim prostorima i pomirljive politike i prema istoku i prema zapadu ali s jasnim stavom, da tuđe nećemo a svoje ne damo, miču ime s jednog trga. Ne znam zašto se neke mudre i svevremenske parole iz tog vremena ne mogu koristiti i danas!? Što je tu pogrešno rečeno? Pa ako možemo citirati neke rečenice iz američkih filmova ili pisaca ili narodne izreke, zašto i ove ne bi bile prihvatljive?
Da, znam, neke su uvjerili da je Tito bio samo zločinac, ali većina naših roditelja i predaka se s tim ne bi složilo. Da, poslije II Sv. rata bilo je revanšizma i zločina ali nije NOB osnovan i potekao s tim ciljem i nije bio za podjele već za ujedinjavanje. Na žalost, poslije svakog rata dođe do nemilih osveta ili brzih suđenja u kojima baš i nema obrane i tako se to dešavalo svuda. Naravno, ne treba to ni zaboraviti ni zanemariti ali toliko velika je prevaga na strani dobroga da se to ne smije zaboraviti. Znate li da je na teritoriju YU poslije II Sv. rata 90% stanovništva bilo nepismeno? Krajem 60. kažu oko 20%, da smo imali par tvornica i cesta? Sedamdesetih svaki grad je imao po par. Da su ljudi dobili stanove i jako povoljne kredite. Da su izgrađena odmarališta na moru i da su svi mogli ići? Da ga je Papa primio u stvari Pape? Da su tadašnji pasoši bili najskuplja roba jer se moglo s njima po cijelom svijetu? Naravno, ima toga još i znam, napisat ćete da je bilo i lošega, da je, ali evo sada napišite više dobrih stvari za bilo koju državu koje su od tada nastale. Ima li negativnih? Koliko?
Meni je smiješno da mi zatiremo nešto što je cijeli svijet smatrao dobrim, što je poznavao i cijenio. Umjesto da od toga napravimo brend, da nam Tito, Hrvat iz Kumrovca bude reklama i izvor prihoda u turizmu cijele godine, mi ga stidljivo spomenemo. Znate li da je u Briselu u novom muzeju Europe postavljeno nekoliko štafeta i podataka o Titu? Zar će samo tamo netko nešto moći saznati? Pa kako izgleda, više će stranci znati nego naše mlađe generacije.
Zato mi je neshvatljivo i smatram nedopustivo da se promijeni naziv trga u ZG. Zašto? Naravno da su mudro smislili da novo ime bude tako da se protiv njega nitko ne buni, ali naravno da to ime može dobiti i neki drugi trg.
Dok se mijenjaju imena trgova i ulica pravih velikana, mi imamo ulicu M.B. ne želim ni pisati ime, a najgore kada moram zbog firmi. Uvijek se na njih i izvlače, kao da će preseliti poslovanje drugdje zbog toga! Kako se čini još jedno vrijeme je uzaludno to spominjati jer gradska oporba sigurno neće insistirati na tome a ni većina neće raditi na tome . Ili nas možda iznenade? Nadam se!
Danas nešto lagano i recept za jednu tortu koji sam obećala prijateljici a nikako da joj napišem. Naravno, sada napravite s malinama i uživajte.
Lagani rižoto s povrćem
SASTOJCI:
500 g pilećih prsa ili zabataka, otkoštenih
300 g riže dugog zrna
1 veća glavica crvenog luka
2 režnja češnjaka
2 mrkve
1 peršin i korijen i list
3-4 lista raštike
po jedna srednja paprika crvena i žuta
50 g kukuruza iz limenke
sol
papar
začin za juhe
temeljac ili voda
ulje
PRIPREMA:
Meso nasijecite na kocke. Povrće očistite i sve nasijecite na sitne kockice, veličine kukuruznog zrna. Sve odvojeno ostavite. Češnjak ćete protisnuti a Raštiku na trakice nasijecite. Možet i koji list blitve ili špinata dodati.
Na malo ulja pržite crveni luk da požuti pa protisnite češnjak da zamiriše. Dodajte piletinu i pržite dok se sa svih strana ne "zatvori", preprži pa čak i dobije malo smeđkaste boje. Zada dodajte rižu i kratko pržite miješajući. Dodajte korjenasto povrće, znači mrkvu i peršin malo promiješajte pa podlijte temeljcem ili vodom. 3x količina riže. Naravno, ne sve odjednom već po 1 dl. Smanjite vatru. Začinite pa kada vidite da je riža pri kraju, dodajte raštiku. Pred sam kraj, zadnjih par min dodajte i papriku i kukuruz. Da povrće ostane al dente. Ako želite staviti i blitvu ili špinat, to učinite kada igasite vatru. Popaprite i probajte. Ako volite ljuto, kada stavljate papriku dodajte i čili. Gustoća treba biti kao na slici kada je gotovo, jer nakon 10-15 min riža upije još tekućine.
Naravno, možete mijenjati povrće, tikvice ili patlidžan, slatke mahune ili grašak. Grašak morati ranije staviti ako je svježi, kada i mrkvu, a ostalo možete isto pred kraj da ostane čvršće, probajte i svi će biti zadovoljni. Gljive naravno idu ali još najbolje u njihovoj sezoni.
Torta s ricottom i bobičastim voćem
SASTOJCI:
za biskvit:
4 jaja
150 g šećera
100 g brašna
6 žlica ulja
malo soli
pola praška za pecivo
Za kremu
400 g ricotte
200 g grčkog jogurta
400 g vrhnja za šlag ( pravog!)
10 listića želatine
150 g šećera
malo soka limuna
1 vanil šećer
500 g jagoda ili malima i sl.
PRIPREMA:
Za biskvit odvojite žumanjke od bjelanjaka. Mutite žumanjke s pola šećera. Kada pobijeli lagano ulijte ulje u tankom mlazu. Umutite bjelanjak u čvrsti snijeg s par zrna soli. Polako dodajte ostatak šećera i umutite. Sada trećinu snijega umiješajte lagano u žutu masu. Zatim istresite ostatak snijega i pospite s brašnom u koji ste dodali prašak za pecivo. Lagano umiješajte pa izlijte u okrugli kalup za torte loji ste obložili papirom za pečenje. Pecite cca 20 min na 180°c u zagrijanoj pećnici. Probajte čačkalicom, ne smije se lijepiti.
Ohladite biskvit.
Za kremu pripremite želatinu po uputi na pakiranju. Pomiješajte ricottu, jogurt, sok limuna, šećer i vanil šećer. Posebno umutite vrhnje za šlag s dvije vrećice učvrstivača za isti. Sada u mlazu i miješajući na najjače ulijte želatinu i smjesu sa sirom. Dobro umiješajte pa lagano umiješajte šlag. Kod punjenja torte možete biti maštoviti. Imati donju koru, donju i gornju ili tri. Možete u sve izmiješati voće, a možete podijeliti pa da imate sloj bez voća i jedan s puno voća. Također možete, ako imate jagode, uz rub obruča poslagati polovice kao na slici i onda dodati kremu. Varijacija je mnogo. Uglavnom morate koristiti prsten, obruč za torte do se dobro ne ohladi. Ukrasite po želji. Sada su moderne tzv. Naked cakes, gole torte, što znači da se okolo ne maži i ne ravnaju. Uživajte u toj jednostavnosti!
