Mostovi
Jedna dobra vijest danas. Pušten je u promet most koji vodi nekuda! Točnije u BiH; prijelaz Svilaj je pušten u rad. Kažu da je i tamo napravljeno nekoliko kilometara ceste, tako da se može doći nekuda. Lijepa je to vijest. Možda na prvu nama ovdje u Brodu je svejedno, no svaka trasa nove važne ceste tom području donosi i nešto osim onečišćenja. Ljudi tu češće noće, trgovina se bolje razvija, prave se distributivni centri, nešto se događa. Barem je tako najčešće. Mi imamo običaj podcjenivati sve naše sjeverne, srednje europske susjede, ali oni su nas s plaćama i standardom davno prešišali, pa tako da nema razloga za sumnju u nešto pozitivno. To što će se njima skratiti i ubrzati put na more ( jednog dana kad cijela trasa kroz BiH bude gotova), donijet će i vrijeme koje mogu provesti na putu u razgledanju usputnih zanimljivosti. Na nama je da se potrudimo i ponudimo sadržaje koji će ih potaći da stanu i malo skrenu s puta. Osobno me raduje taj most, jer mostovi su veze. Veze su nešto što uvijek treba. ( Ne one u negativnom kontekstu, mislim na zdrave odnose.)
Osim mosta koji je nov i gotov, čujemo da je u Zagrebu privremeno zatvoren most kojem je kompletno otišao jedan ležaj. Kako reče jedan radijski voditelj, nema trgovine u koju se može otići i reći :” Molim vas jedan ležaj za most!”! Znači potrajat će. Strašne gužve su sigurne, a Zagrepčani polako dobijaju na uvid vođenje grada zadnjih dvadeset godina. Naravno, nisu jedini, kod njih se to samo bolje vidi jer su veliki pa je klupko koje zakotrljaju ovakvi problem, ogromno.
Puno toga ružnog se događa i mislim da je to pokazatelj toga što se ne radi pravilno ni na jednom nivou, plus mjere koje se donose, a s kojima mnogi ne znaju i ne mogu se nositi. Esklaira na najslabijim i najnezaštićenijim. Čitam kako su mjere doprinjele da se milijuni ljudi nisu pregledali na vrijeme da se liječe od karcinoma. Oni neće ući ni u jednu statistiku, u stvari hoće u onu o karcinonima, ali ona se rijetko prezentira. Također je pitanje hoće li se itko počešati na to ako umre puno veći broj ljudi zbog toga.
Kažu također da u Engleskoj i još ponegdje hara viroza, ne Covida, već ‘obična’ ali jaka i to baš zbog toga što smo se čuvali. Onda kada upalimo logiku, normalno. Čuvali smo se svega, maske, dezinficiranje ruku, distanca i sl. ‘naljutilo’ je obične viruse, oni su isto mutirali i jedva čekali da se netko opusti, malo smrzne bez veste i čarapa i da ga napadne ( znam iz vlastitog iskustva). Hara on i kod nas. Veliki krug naših poznanika je ‘odradio’ ovu virozu, dva do tri dana, zbilja grozna, ali prođe kao što je i došla. Ako je to ta ista viroza, nadam se da smo sad mirni jedno vrijeme. Vijest da nam vakcine ( nama koji smo se cijepili), vrijede 1 godinu, dobra je vijest i raduje me da se ipak ne moramo češće cijepiti.
I još da kažem da sam u finalnim poslovima što se završetka kuhinje tiče, uskoro počinu snimanja i rad u novom prostoru. Umorna, ali slatki je to umor iščekivanja. Do recepata iz nove kuhinje, nešto iz ove moje, savršeno funkcionalne još uvijek.
Pečene paprike spremljene u staklenke
Foto: Dražen Bota
Ako volite pečene paprike, ovo je još jedan način da ih spremite. Uglavnom, osim spremanja u zamrzivač, volim, ne, obožavam ih i ovako!
SASTOJCI:
za 5-6 teglica zapremine 680 ili 800 ml:
oko 5 kg mesnate paprike roge
0,5 l ulja
3 dl alkoholnog octa
žlica soli
6-8 režnjeva češnjaka na ploškice nasjeći
pola vezice ili jedna manja peršinovog lista, nasjeckati ne presitno
po želji konzervans, ne mora.
PRIPREMA:
Operite paprike i izvadite sjeme. Složite na lim za pećnicu pa ih dobro ugrijte na cca 130°c da postanu mekane, ali da se ne peku! Sterilizirajte staklenke pa u vruće slažite vruće paprike po dužini. Dobro ih natiskajte. Smjesu svih začina i ulja stavite da provrije, pa prelijte staklenke. Neka gore ne ostane ništa do ulje. Konzervirajte u perilici za suđe ( pogledajte savjete). Konzumirati ih možete već za par dana, bolje za tjedan, dva.
Čokoladni kolač s kruškama
Kud lijep, kud ukusan!
SASTOJCI:
4-5 srednje velikih krušaka po želji
150 g brašna
40 g tamnog kakaa
130 g šećera
2 žličice sode bikarbone
1 jaje
180 g grčkog jogurta
50 ml ulja
50 ml mlijeka
Maslac i brašno za kalup
PRIPREMA:
Duguljasti, četvrtasti kalup namažite maslacem, pospite brašnom i stavite u duboko ili hladnjak. Mutite jaje sa šećerom. Posebno pomiješajte prosijane suhe sastojke. U jaja prvo dodajte jogurt, ulje i mlijeko. Zatim žicom umiješajte brašnaste sastojke. Ulijte sve u kalup. Poravnajte. Oprane kruške stavite uzduž po sredini uspravno, tako da im je peteljka gore. Pecite na 180°c u zagrijanoj pećnici oko 25 min. Probajte čačkalicom da li je pečeno. Topal kolač polako premjestite na pladanj i pospite šećerom u prahu po želji. Topal možete služiti sa sladoledom od vanilije ili sa šlagom.
