Sunce i pomrčina


Bez obzira na sunčano i lijepo vrijeme, nekako je došlo do pomrčine u nekim glavama i jednostavno ne daju naprijed.
Pročitah jedan dobar status u smislu da smo doista sretan ili lud narod, kada se na ulice izlazi samo zbog toga što je netko izmislio da negdje piše da će muškarci ulaziti u ženski WC ili birati spol. Naravno da se to neće dogoditi, ne onako kako oni misle, međutim, to ih je masovno natjeralo na prosvjed. A propo WC-a, u bolnicama , bar našoj u Brodu, jedan je WC između soba, a u sobama obično su različiti spolovi. Također, WC u glavnom hodniku je samo WC, pa svi idu u jedan. Molim prosvjed i tamo, neka to riješe radije, nego da se petljaju u individualne zdravstvene odluke nekih.

Postavljeno pitanje u tom statusu je: „Zar ne bi trebalo prosvjedovati što nam djeca odlaze, što nas masovno pljačkaju i prodaju sve, što nam je zdravstvo u kolapsu, što je školstvo u srednjem vijeku (čast izuzecima, entuzijastima), što je pravosuđe tako sporo kod „velikih“ slučajeva, a kad treba malog čovjeka osuditi, to ide brzo, što nam je oporba gluplja od vladajućih (da, ja jesam socijal demokratkinja, ali nisam slijepa!), što se devastira sve što vrijedi, što.…..?“
Da ne pričamo da je još malo sramota biti antifašista u ovom društvu, bar se javno deklarirati, odmah kažu:“ Opet se jave s temama iz II sv. rata kad nemaju s čim“. Na žalost, mora postojati korektiv u ovome društvu, jer se ne može šutjeti na poticanje veličanja fašizma. Vrlo je jednostavna stvar. Ili si antifašist, ili si fašista. Tu nema između. To je isto kao da netko pita da li pada kiša ili ne pada. (Ravnu ploču nećemo petljati!) Kada to kreće od vrha, to je veliki problem. Cijeli svijet se diči antifašizmom, slave heroje koji su dali živote za slobodu svih, a još više slave ono malo njih koji su još živi. To nema veze sa „komunjarama, jugonostalgičarima…“ i što već ne kažu. To samo znači da ste normalan, human i opet normalan čovjek, ljudsko biće koje razlikuje dobro od zla.

Kod nas, na dan grada, samo antifašisti i još par njih položi vijence za osloboditelje našega grada. Grad to ni ne spomene, ili onako, usput. Jasenovac da ne spominjem. A to što je Sabor odbio pokroviteljstvo za Dan Europe i Dan antifašizma, govori samo za sebe. Čak je i inicijativu da sudjeluje u pokroviteljstvu proslave 75 god. Bitke na Sutjesci, gdje je poginulo oko 3500 Hrvatskih partizana, od toga oko 3000 Dalmatinaca, još na čekanju, nema odgovora, ali se već pretpostavlja kakav će biti.

Onda vijest da Hrvatska katolička Crkva organizira „nešto“ u Bleiburgu, a Sabor iz državnog proračuna daje 500 000,00 kn za tu namjenu.
Naravno, Austrija se ogradila od “najvećeg fašističkog okupljanja u Europi“, kako kažu i planiraju kažnjavati sve koji se ogriješe o zakon koji je sličan našemu, ali se provodi. I to na licu mjesta ovaj put. Da, i to se može. A sjećate se, u Austriji je pobijedio desni, debelo desni centar, ali i oni znaju što se ne radi i ne smije. Jer može se netko izvlačiti na pozdrav da je stari ili nije „loš“, ali i na logorima je pisalo „Arbeit macht frei“ ili „Rad oslobađa“, što, doslovno prevedeno, ne zvuči loše, međutim Nijemci jako paze da ne kažu niti nešto slično, kao ni Sieg Heil, iako su to pozitivne riječi, ali kada se jednom „okaljaju“ s milionima žrtava, te se riječi ne izgovaraju. Nikada!

Naravno da je bilo nedužnih žrtava i na njihovoj strani, čak su neke stričeve od mame odveli prema Bleiburgu ali njih su odveli ustaše pod prijetnjom smrću, misleći da im onda neće ništa biti kad vide masu i puno mladih ili što već. Mama kaže da njena baka nikada nije optuživala partizane, znala je tko ih je odveo i znala je da se to događa poslije rata. Što nije opravdanje. Ipak, većina je bila vojska i bili su krivi.

Poslije svakog rata dođe do mračnih vremena, možda se to promijenilo novim tehnologijama i brzinom prijenosa informacija, ali s druge strane samo se čini da je sve postalo još okrutnije.
Vrijeme je da se : „Bobu kaže bob i popu pop!“
Do kada se može držati glava u pijesku…? Ili pokušavamo postići Guinnessov svjetski rekord!

I da, kod kuće sam, sve je ok sa zdravljem, hvala vam na dobrim željama.

Vrijeme je šparoga, a njih ne smijete zaobići. Možete ih pripremati na puno načina, samo ne jakim aromama oduzeti im njihovu. Pogledajte na kuharici recepte, a ovaj je novi i jednostavan.

Piletina i šparoge u paketiću




SASTOJCI:

za cca 6-7 paketića

1 kg iskoštenog bataka sa zabatakom ili drugih dijelova pileta

500 g šparoga ili više ako možete povoljno naći

4-5 srednjih krumpira

3 mrkve ili za svako paketić po jednu mladu, cijelu sa lišćem

6-7 komada mladog luka s perima

po želji po jedan češnjak ( 6-7)

6-7 šampinjona

maslac sa začinima ili obični (250 g maslaca

pola vezice sjeckanog peršinovog lista

šaka bosiljka

mala vezica vlasca

korica 1 bio limuna

1 žlica soka od limuna.

PRIPREMA:

Sve umiješajte u glatki maslac.)

začini za piletinu, može i neki malo ljuti, ali dosta je i neki poput Vegete

papir za pečenje

špaga

PRIPREMA:

Sve povrće očistite, krumpire nasijecite na kockice. Meso prepolovite ili ostavite u komadu, začinite i ostavite malo da se marinira. Uzmite veliki lim. Upalite pećnicu na 220°c. Na svaki papir za pečenje stavite malo kockica krumpira, mrkve ( koje ste prethodno začinili), oko toga položite luk, dodajte češnjak po želji, na sve stavite piletinu s kožicom gore ( ako je jedete), dodajte šampinjon, i na sve stavite šparoge. Sve strane papira skupite i na sredini dobro stegnite špagom. Tako napravite 6-7 paketića ili dok imate materijala. Stavite ih na lim i pecite oko 40 min. Zatim izvadite, odvežite špagu pažljivo jer je vruće, malo otvorite papire i upalite ako imate opciju samo da grije gornji grijač. Ako ne, ostavite kako može. Pecite još 10- 15 min. Poslužite u papiru, iako možete sve i istresti na tanjur. Ali, ovako je zanimljivo. Isti recept možete raditi i s drugim vrstama povrća, kao i mesa, ali i bez mesa, samo povrće. Malo je drugačije, a minimalno kalorično.

Palačinke sa sladoledom i jagodama


Izvrstan desert.
Srednje zahtijevno.

SASTOJCI:

Za 6-8 palačinki, ovisno o tavi.

1 jaje

100 g brašna

malo soli

75 ml mlijeka

75 ml mineralne vode ( može i obične, pola piva, pola vode, po želji )

Malo ulja

Za nadjev:

300 g jagoda

sladoled od vanilije ( ili straccatelu )

šlag

150 g šećera

50 ml aceto balsamica

PRIPREMA:

Žicom malo umutite jaje, posolite, dodate mlijeko, izmiješate. Uspite brašno, dobro promiješajte da nema grudica i dodajte mineralnu i ulje i izmiješajte. Pecite na samo malo namašćenoj tavi, količinu jedne grabilice za juhu. Kratko pecite s jedne i još kraće s druge strane. Tako ispecite sve palačinke pa punite sladoledom ( jedna kugla ). Dok pečete palačinke stavite jagode sa šećerom da kuhaju. Dodajte aceto balsamico pa se tekućina treba reducirati barem 1/3. Ostavite na toplome. Napunjenu palačinku stavite na umak od jagoda i ukrasite šlagom.