Pravo na čisti zrak
Nije li po Hrvatskom Ustavu jedno od osnovnih ljudskih prava, pravo na čisti zrak? Znam da jeste i znam da bi trebao biti važan za sve nas.
Prošlu nedjelju je održan Tihi prosvjed za čisti zrak. Na žalost, nisam bila u Brodu pa nisam mogla ni otići i dati podršku nečemu što se svih nas tiče.
Zanimljivo je da znamo da smo najzagađeniji grad u EU, mjerenja svakodnevno pokazuju ( ne ) kvalitetu zraka i stanovnici bliže Savi to i osjete, nažalost.
Kažu da je sve više djece oboljele od karcinoma i drugih bolesti u Klaićevoj bolnici u Zagrebu s ovoga područja, pa iako još nema podataka da je zagađenost zraka uzrok, teško da ikome pada na pamet nešto drugo.
Naravno, nitko nije za to da se Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu zatvori, ali da se može riješiti nekim filtrima i drugim zaštitnim mjerama, sigurno može. Jer kako može funkcionirati rafinerija na samom ulazu ( istočni ) u Beč i da nema zagađenja?!
E sad dolazimo do zanimljivog dijela.
Svi smo svjesni zagađenja, svi bi da netko nešto učini, ali netko drugi i po mogućnosti da ne dira u našu komociju i da od nas ne traži nikakvu podršku osim, eventualno, deklarativne….Ili, ako nas baš kamere snime i pitaju nešto na kućnom pragu?!
Pa do kada ćemo svi mi misliti da sve treba netko drugi riješiti ili pokrenuti? To u modernim demokracijama ne postoji, a ni prije nije postojalo.
Velike promjene u Americi dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća, u tvornicama vezano za radna i ljudska prava desila su se tek nakon masovnih štrajkova. Tih godina je bilo preko 3000 štrajkova godišnje i tada se moralo nešto poduzeti! Zadnjih nekoliko desetaka godina se također štrajkalo, ali do 300 štrajkova godišnje, to nazivaju sporadičnim i ništa se ne mijenja.
Drugi primjer.
Kada se ime Islandskog premijera našlo na listi utajivača poreza na tajnim računima, tri sata je trebalo da se cijeli Reykjavik skupi i nisu otišli s trgova dok premijer nije dao ostavku. Narod je taj koji bira vlast, narod je taj koji može donijeti promjene i mirnim putem, MI smo ti koji se možemo izboriti za promjene, za prava na liječenje, za pravo na jednake uvjete od vrtića, škola, zaposlenja i sl., za jednaku pravdu i pravo, za to da neki više ne mogu doći do medija a ne da nam još dijele lekcije, pa i za čisti zrak u gradu; ali moramo doći, biti prisutni i uporni.
I najvažnije biti masovni, jer to je poruka. Svi želimo čist zrak, svi su trebali doći na prosvjed i da Korzo bude prazno, da otvaranje nečega tako lijepog i prekrasnog poput našeg "Svijeta bajki" kasni sat, dva, tri, ili da se ne održi i da se problem počne rješavati.
Znam da bi se odmah neki pobunili, da bi djeca bila tužna!, ali im roditelji moraju objasniti da ima nešto što je sada prvo, a Svijet bajki će biti i sutra. Zamislite da su stotine ljudi koji su bili na Korzu, također se pridružili prosvjedu!
Slijedeći puta se nadam tome. Masovnosti i upornosti.
A uporno ćemo i kuhati do tada. Iskoristite još ovo malo lijepog vremena jer nam od nedjelje najavljuju opet zahlađenje. A tada ćete moći kuhati i tako malo grijati stan ili kuću.
Pa iako mami na topla peciva i tjesteninu, vrijeme je za povrće i lakša jela jer, vjerujte, ljeto će ipak doći! Zato danas samo nešto lagano, a ostalo po želji!
Možda neobična kombinacija ali probajte jer je doista osvježavajuća i za oko i za nepce!
Jednostavno.
SASTOJCI:
200 g matovilca
200 g putarice
4 rajčice
1 glavica crvenog luka
2 mrkve
100 g jagoda
šaka krupno sjeckanih oraha
acceto balsamico
sol
malo šećera
maslinovo ulje
PRIPREMA:
Salatu operite, kao i rajčice i jagode. Mrkvu ogulite i na ribežu ribajte na tanke šajbe. Luk očistite i izrežite na tanke šnitice,narežite rajčice i jagode, ovisno o veličini na četvrtine. Začine unaprijed izmiješajte pa prelijte po salati. Lagano je promiješajte i probajte, po potrebi dotjerajte okus pa poslužite.
Prije desetak godina vidjela sam J.Olivera kako pravi ovo jelo i probala sam i ja slično. Sada imam i sliku! Na tržnici sam pred samu zimu našla ove prekrasne mrkvice pa iako ih nisam ljubitelj, ovako spravljene su mi mmmmm....
Jednostavno.
SASTOJCI:
500 g mladih mrkvica sa 2-3 cm "peteljki"
50 g maslaca
1-2 režnja češnjaka
sol
papar
malo mljevenog kima
majčina dušica
1 dl bijelog vina
PRIPREMA:
Mrkve oprati i očistiti oko peteljki, ali ih ne rezati. Pomiješajte začine. Na veći lim od vlažnog papira za pečenje napravite četvrtastu posudicu, tako da sve kutove jednostavno "uvrnete" i tako dobijete dubinu. Možete koristiti i alu foliju, ali ja je izbjegavam kad mogu, osim kod roštilja. Zgnječite češnjak širokim nožem, on je samo za aromu i miris. Pospite mrkve sa začinima sa svih strana, stavite u papir, dodajte režnjeve češnjaka, listiće maslaca rasporedite po mrkvama i podlijte s vinom. Pecite u zagrijanoj pećnici na 220°c oko 35- 40 min, ako volite mekše malo duže. Poslužite sa sokom koji ostane u papiru! Izvrstan prilog masnijem mesu ili bilo kojem klasičnom jelu.
Nije li po Hrvatskom Ustavu jedno od osnovnih ljudskih prava, pravo na čisti zrak? Znam da jeste i znam da bi trebao biti važan za sve nas.
Prošlu nedjelju je održan Tihi prosvjed za čisti zrak. Na žalost, nisam bila u Brodu pa nisam mogla ni otići i dati podršku nečemu što se svih nas tiče.
Zanimljivo je da znamo da smo najzagađeniji grad u EU, mjerenja svakodnevno pokazuju ( ne ) kvalitetu zraka i stanovnici bliže Savi to i osjete, nažalost.
Kažu da je sve više djece oboljele od karcinoma i drugih bolesti u Klaićevoj bolnici u Zagrebu s ovoga područja, pa iako još nema podataka da je zagađenost zraka uzrok, teško da ikome pada na pamet nešto drugo.
Naravno, nitko nije za to da se Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu zatvori, ali da se može riješiti nekim filtrima i drugim zaštitnim mjerama, sigurno može. Jer kako može funkcionirati rafinerija na samom ulazu ( istočni ) u Beč i da nema zagađenja?!
E sad dolazimo do zanimljivog dijela.
Svi smo svjesni zagađenja, svi bi da netko nešto učini, ali netko drugi i po mogućnosti da ne dira u našu komociju i da od nas ne traži nikakvu podršku osim, eventualno, deklarativne….Ili, ako nas baš kamere snime i pitaju nešto na kućnom pragu?!
Pa do kada ćemo svi mi misliti da sve treba netko drugi riješiti ili pokrenuti? To u modernim demokracijama ne postoji, a ni prije nije postojalo.
Velike promjene u Americi dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća, u tvornicama vezano za radna i ljudska prava desila su se tek nakon masovnih štrajkova. Tih godina je bilo preko 3000 štrajkova godišnje i tada se moralo nešto poduzeti! Zadnjih nekoliko desetaka godina se također štrajkalo, ali do 300 štrajkova godišnje, to nazivaju sporadičnim i ništa se ne mijenja.
Drugi primjer.
Kada se ime Islandskog premijera našlo na listi utajivača poreza na tajnim računima, tri sata je trebalo da se cijeli Reykjavik skupi i nisu otišli s trgova dok premijer nije dao ostavku. Narod je taj koji bira vlast, narod je taj koji može donijeti promjene i mirnim putem, MI smo ti koji se možemo izboriti za promjene, za prava na liječenje, za pravo na jednake uvjete od vrtića, škola, zaposlenja i sl., za jednaku pravdu i pravo, za to da neki više ne mogu doći do medija a ne da nam još dijele lekcije, pa i za čisti zrak u gradu; ali moramo doći, biti prisutni i uporni.
I najvažnije biti masovni, jer to je poruka. Svi želimo čist zrak, svi su trebali doći na prosvjed i da Korzo bude prazno, da otvaranje nečega tako lijepog i prekrasnog poput našeg "Svijeta bajki" kasni sat, dva, tri, ili da se ne održi i da se problem počne rješavati.
Znam da bi se odmah neki pobunili, da bi djeca bila tužna!, ali im roditelji moraju objasniti da ima nešto što je sada prvo, a Svijet bajki će biti i sutra. Zamislite da su stotine ljudi koji su bili na Korzu, također se pridružili prosvjedu!
Slijedeći puta se nadam tome. Masovnosti i upornosti.
A uporno ćemo i kuhati do tada. Iskoristite još ovo malo lijepog vremena jer nam od nedjelje najavljuju opet zahlađenje. A tada ćete moći kuhati i tako malo grijati stan ili kuću.
Pa iako mami na topla peciva i tjesteninu, vrijeme je za povrće i lakša jela jer, vjerujte, ljeto će ipak doći! Zato danas samo nešto lagano, a ostalo po želji!
Salata s matovilcem i jagodama
Možda neobična kombinacija ali probajte jer je doista osvježavajuća i za oko i za nepce!
Jednostavno.
SASTOJCI:
200 g matovilca
200 g putarice
4 rajčice
1 glavica crvenog luka
2 mrkve
100 g jagoda
šaka krupno sjeckanih oraha
acceto balsamico
sol
malo šećera
maslinovo ulje
PRIPREMA:
Salatu operite, kao i rajčice i jagode. Mrkvu ogulite i na ribežu ribajte na tanke šajbe. Luk očistite i izrežite na tanke šnitice,narežite rajčice i jagode, ovisno o veličini na četvrtine. Začine unaprijed izmiješajte pa prelijte po salati. Lagano je promiješajte i probajte, po potrebi dotjerajte okus pa poslužite.
Zapečene mrkve
Prije desetak godina vidjela sam J.Olivera kako pravi ovo jelo i probala sam i ja slično. Sada imam i sliku! Na tržnici sam pred samu zimu našla ove prekrasne mrkvice pa iako ih nisam ljubitelj, ovako spravljene su mi mmmmm....
Jednostavno.
SASTOJCI:
500 g mladih mrkvica sa 2-3 cm "peteljki"
50 g maslaca
1-2 režnja češnjaka
sol
papar
malo mljevenog kima
majčina dušica
1 dl bijelog vina
PRIPREMA:
Mrkve oprati i očistiti oko peteljki, ali ih ne rezati. Pomiješajte začine. Na veći lim od vlažnog papira za pečenje napravite četvrtastu posudicu, tako da sve kutove jednostavno "uvrnete" i tako dobijete dubinu. Možete koristiti i alu foliju, ali ja je izbjegavam kad mogu, osim kod roštilja. Zgnječite češnjak širokim nožem, on je samo za aromu i miris. Pospite mrkve sa začinima sa svih strana, stavite u papir, dodajte režnjeve češnjaka, listiće maslaca rasporedite po mrkvama i podlijte s vinom. Pecite u zagrijanoj pećnici na 220°c oko 35- 40 min, ako volite mekše malo duže. Poslužite sa sokom koji ostane u papiru! Izvrstan prilog masnijem mesu ili bilo kojem klasičnom jelu.
