Dan žena. " Visina kulture određuje po odnosu prema ženi"
Iako smo ušli u korizmu, o njoj ću drugi puta jer je tek počela, a 8. mart, Dan žena je samo tada pa ću malo o njemu. Neki će se pitati zašto, da je to "de mode", ali nije i nikada ne bi trebalo biti. U stvari bi trebalo biti aktualnije nego ikada prije. Evo i zašto. Žene koje su se prije jednoga stoljeća borile i izborile za ženska prava i dala živote za to, to zaslužuju. Nije to komunistički praznik iako je činjenica da su ga socijalističke zemlje slavile, pa je zapad jedno vrijeme i sam smatrao komunističkim praznikom, ali ne zbog toga, jer kada im odgovara lako oni dokažu kako je to njihovo. Više zbog toga, pogotovo u Americi, jer oni vole žene-domaćice i cijela kultura im se zasniva na tome. Sedamdesetih su ipak nastavili i na zapadu obilježavati 8.mart, kada je u UN uveden kao Međunarodni dan žena. Feministkinje cijeloga svijeta se bore da taj dan bude i praznik, ali još nigdje to nije. Zašto? Pa jer zakone izglasavaju većinom muškarci.
Tu dolazimo do onoga zanimljivoga.
Većina žena ne zna da su tim ženama zahvalne što su pismene, što imaju pravo glasa, što mogu ići raditi, učestvovati u društvenom i političkom životu u svojoj sredini.
Poslije su se žene izborile i za Ženska prava, koja su prošireni dio u Ljudskim pravima, jer u zakonima im nije bilo moguće isto što imaju i muške kolege. Da se ne zamarate stvarima koje više nisu jasne ni muškarcima, a kamoli ženama, evo nekoliko činjenica.
Žena je više nego muškaraca; do cca 50. godine starosti, obrazovanije su od muškaraca.
Sada zanimljivi dio, za ista radna mjesta, manje su plaćene od kolega; u politici se jako teško izbore za mjesto. Kvote, koje su još uvijek neravnopravne, se ne poštuju; kod zapošljavanja se diskriminiraju pitanjima o obitelji, djeci , majčinstvu…pitaju li muškarce da li planiraju imati djecu? i sl.
Kapitalističko društvo tako funkcionira, da muškarca predstavlja kao hranitelja obitelji a majku domaćicu. Kod nas, uz većinsko, stvarno, katoličko društvo to je možda još i izraženije. Jedino što nas kriza tjera da svi rade, ali odgoj i vjera sistematski uče mlade na nešto drugo.
Obično onda kažu:" Same ste htjele ravnopravnost, pa evo vam je", to naravno kada je nešto teško po srijedi ili kada su žene u manjini. A ravnopravnost nije to.
Ravnopravnost je kada su jednaki ravnopravni ,a ne nejednaki.
Kada bi još tu dodali besplatni rad, na pr. briga o djeci, kući, starijima, većini stvari koje ne spadaju u " poslovnu" radnu sferu, a koji su Kanađani dokazali da iznosi 40% BDP-a, a EU priznaje 30%, tek onda su žene nigdje.
Zato se malo zamislite nad ovim, koliko u stvari žene rade i imaju obaveza, pa ponekad pomozite i u kući i drugdje, a odgajajte djecu ravnopravno, bez obzira na spol.
Za 8.mart obradujte ženu cvijetom ili nekom sitnicom.
Ja vam poklanjam jedan jednostavan recept za vikend, pa i 8. mart, nadam se da će vam se svidjeti, a idući tjedan ćemo opet na zdravu i posnu hranu.
Slatke kocke s višnjom
Ljeti i zimi, višnje su omiljeno voće u kolačima. Ovo je još jedan izdašan i zanimljiv recept, bolji za svježe i zamrznute višnje, jer su kiselije, ali za one koji vole slađe, može i s višnjama iz staklenki.
SASTOJCI:
1 kg višanja
za prhko tijesto:
300 g brašna
1 jaje
150 g šećera
125 g maslaca
malo soli
malo praška za pecivo
po potrebi žlica kiselog vrhnja ( ako je tijesto pretvrdo, ovisi o veličini jaja )
za tijesto:
450 g brašna
1 prašak za pecivo
400 ml vrhnja za šlag ( pravoga, bez šećera )
250 g šećera
1 vanil šećer
malo soli
5 žumanjaka
3 jaja
za "pokrivač"od šauma:
5 bjelanjaka
malo soli
250 g šećera
1 vanil šećer
PRIPREMA:
Za prhko tijesto pomiješajte brašno s praškom za pecivo, šećerom i solju i u sredini napravite udubljenje. Najbolje je da odvojeno pomiješate maslac i jaje, pa dodate u brašno i umiješate tijesto spiralnim nastavcima za tvrda tijesta. Ostavite u hladnjak min. pola sata. Za to vrijeme mutite jaja s žumanjcima i šećerom, kao i s vanilijom, dodajte vrhnje, pa na kraju umiješajte prosijano brašno s praškom za pecivo i malo soli.
Prhko tijesto razvaljajte u veličinu četvrtastog dubljeg lima, za kolače, koji ste predhodno namazali i posuli brašnom. Obložite dno i stranice, najbolje uz pomoć valjka za valjanje tijesta, tako da ga namotate, ili ako se lijepi, razvaljajte na prozirnu foliju, prevrnite na lim, foliju odlijepite. Ako malo i pukne, zalijepite prstima, ovo tijesto nije osjetljivo na dodire :-)
Sada na njega izlijte drugo, već pripremljeno tijesto, pospite s otkoštenim višnjama i pecite u zagrijanoj pećnici na 200°c oko 22 min. Pet minuta prije kraja toga vremena, mutite bjelanjke s malo soli, kada je šaum čvrst, dodajte šećer malo po malo i mutite dok se ne istopi. po želji možete dodati i žlicu limuna. Premažite kolač iz pećnice njime i po želji pospite listićima badema. Pecite još 15-tak min dok ne dobije lijepu boju na istoj temperaturi. Ohladite i prije služenja režite na izdašne kocke. Da ne morate stalno rezati!
