Korizma
Vrijeme Korizme je jako značajno u katoličkoj vjeri i u to vrijeme se obično većina katolika odriče nečega bez čega im je svakodnevni život nezamisliv. Često je tu i neka vrsta hrane. Kako je to individualno, a o Korizmi kod nas se većinom sve zna, podijelit ću članak o postu, kao podsjetnik u ove dane kada je on nešto češći i važniji većini.
Post
Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso (a može biti masno).
Uočiti treba ovo: u dva dana “strogog posta” (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs! – U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Više od toga nije zapovjeđeno, ali je vrijedno i mnogi poste više i češće (na primjer na Badnjak, uoči Velike Gospe) i strože: “o kruhu i vodi”.
Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od ovih dobnih odrednica. Za nemrs (običnim petkom) crkveni zakonik je sažet i kratak: “Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina.”
Još nešto o svakom običnom petku. Za naša područja u petak je nemrs, to jest ne jede se meso. Ali, ako je netko u takvim okolnostima da mora jesti meso (npr. na terenu, u bolnici, u menzi i sl.) može jesti meso, a mjesto toga se u petak treba odreći nečega drugoga (pušenja, pića, zabave…) ili učiniti neko dobro djelo (obilnija molitva, čitanje Svetoga pisma, posjet bolesnika, darivanje potrebnih…) Očito je: Crkva od svih traži ono što svi uglavnom i mogu. Ne pretjeruje, ali nam ne priječi samoinicijativu, to jest učiniti i više no što se traži.
Petak nije odabran slučajno. To je dan Kristove muke i smrti na križu. Svaki je petak “mali Veliki petak”. Vjernik se kroz svoje odricanje sa zahvalnošću sjeća Kristova djela i na svoj skromni način uvećava dobrotu u svom krugu: odricanjem snažeći svoju volju, a dobrim djelima pomažući bližnjima. Imamo li na umu da to svakog petka, stoljećima, čini cijela Crkva, onda je to svojevrsni “toplotni udar dobrote” na cijelom svijetu.
Izvor: www.katolici.org
Leća
Leća se ubraja u grupu zrnatih mahunarki, zajedno s grahom, graškom, bobom i slanutkom.
Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, leća se nalazi u grupi namirnica zajedno s ostalim suhim mahunarkama, mesom, ribom, jajima i orašastim plodovima.
Energetska vrijednost 100 g sirove leće iznosi 352 kcal. Od toga sadrži 60% ugljikohidrata, 25,8% proteina i 1% masti.
Zbog toga se kombiniranjem leće s različitim žitaricama u istom obroku dobiva uravnoteženi sastav aminokiselina, čime se zadovoljava ukupna potreba ljudskog organizma za esencijalnim aminokiselinama. Osim sa žitaricama, leću je poželjno pripremati s jajima ili mesom. Zbog bogatstva proteina, za mahunarke se često kaže da su alternativa mesu jer su, za razliku od mesa, pristupačnije cijenom, lako dostupne i jednostavne za pripremu.
Za razliku od nekih vrsta mahunarki kao što su npr. soja, kikiriki i slanutak, leća je siromašna mastima. Sadrži značajne količine vitamina i minerala. Odličan je izvor vitamina B6, fosfora, magnezija, željeza i cinka. Leća ne sadrži zasićene masnoće, kao ni štetni kolesterol, a izvanredan je izvor topivih i netopivih vlakana.
Topiva vlakna snižavaju razinu glukoze i kolesterola u krvi, čime smanjuju potrebu za inzulinom kod osoba oboljelih od dijabetesa.
Netopiva vlakna pospješuju probavu i skraćuju vrijeme zadržavanja hrane u probavnom sustavu, te na taj način smanjuju rizik od raka debelog crijeva.
Visok sadržaj vitamina B-kompleksa povoljno utječe na živčani sustav, a visoki sadržaj željeza pomaže u sprječavanju slabokrvnosti.
Varivo od leće
Kod nas u Slavoniji problem je jedino naći kvalitetnu ( svježu) leću. Kako se kod nas manje jede, tako se pretpostavljam u prodavnicama ne prodaje " kao luda ", pa je sa novom količinom samo promiješaju. Ja je kupim u Dalmaciji, jer mi se tamo i svidjela, pa imam uvijek malu zalihu. Isto je i s malinovim uljem, ako možete doći do domaćeg, aromatičnijeg, tada će ovo varivo biti gozba.
Povoljno i zdravo, varivo koje bi trebalo jesti najmanje jednom tjedno. Ovaj recept je izvrstan je za vegetarijance, one koji poste ili čisto da malo očistite organizam.
Vrlo jednostavno.
SASTOJCI:
200 g leće
2 mrkve
1 glavica luka
2-3 krumpira
malo tijesta ( po želji )
ulje
maslinovo ulje
vegeta
sol i papar
PRIPREMA:
Leću isperite, ako je svježa, ne treba ju ostavljati preko noći da nabubri, ako je stara, treba. U krajevima gdje se češće jede, obično je fina i mekana, uvijek stiže nova i svježa.
Luk očistite, isjeckajte na kockice i pržite na malo ulja. Mrkvu ogulite i isto isjeckajte, kratko pržite s lukom pa dodajte leću i oko 2 l vode ( ako je nabubrila preko noći, malo manje ), dodajte malo vegete, soli i kuhajte dok leća ne omekša. Krumpire isjeckajte isto na kockice, dodajte pred kraj, da se dobro skuha, poveže juhu škrobom. Na kraju po želji, možete dodati malo tijesta.
Gotovo jelo popaprite, a kad naspete u tanjur, prelijte sa žlicom dobrog maslinovog ulja. Uz dobar kruh sa cjelovitim sjemenkama imate zdrav i ukusan obrok.
Vrijeme Korizme je jako značajno u katoličkoj vjeri i u to vrijeme se obično većina katolika odriče nečega bez čega im je svakodnevni život nezamisliv. Često je tu i neka vrsta hrane. Kako je to individualno, a o Korizmi kod nas se većinom sve zna, podijelit ću članak o postu, kao podsjetnik u ove dane kada je on nešto češći i važniji većini.
Post
Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso (a može biti masno).
Uočiti treba ovo: u dva dana “strogog posta” (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs! – U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Više od toga nije zapovjeđeno, ali je vrijedno i mnogi poste više i češće (na primjer na Badnjak, uoči Velike Gospe) i strože: “o kruhu i vodi”.
Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od ovih dobnih odrednica. Za nemrs (običnim petkom) crkveni zakonik je sažet i kratak: “Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina.”
Još nešto o svakom običnom petku. Za naša područja u petak je nemrs, to jest ne jede se meso. Ali, ako je netko u takvim okolnostima da mora jesti meso (npr. na terenu, u bolnici, u menzi i sl.) može jesti meso, a mjesto toga se u petak treba odreći nečega drugoga (pušenja, pića, zabave…) ili učiniti neko dobro djelo (obilnija molitva, čitanje Svetoga pisma, posjet bolesnika, darivanje potrebnih…) Očito je: Crkva od svih traži ono što svi uglavnom i mogu. Ne pretjeruje, ali nam ne priječi samoinicijativu, to jest učiniti i više no što se traži.
Petak nije odabran slučajno. To je dan Kristove muke i smrti na križu. Svaki je petak “mali Veliki petak”. Vjernik se kroz svoje odricanje sa zahvalnošću sjeća Kristova djela i na svoj skromni način uvećava dobrotu u svom krugu: odricanjem snažeći svoju volju, a dobrim djelima pomažući bližnjima. Imamo li na umu da to svakog petka, stoljećima, čini cijela Crkva, onda je to svojevrsni “toplotni udar dobrote” na cijelom svijetu.
Izvor: www.katolici.org
Leća
Leća se ubraja u grupu zrnatih mahunarki, zajedno s grahom, graškom, bobom i slanutkom.
Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, leća se nalazi u grupi namirnica zajedno s ostalim suhim mahunarkama, mesom, ribom, jajima i orašastim plodovima.
Energetska vrijednost 100 g sirove leće iznosi 352 kcal. Od toga sadrži 60% ugljikohidrata, 25,8% proteina i 1% masti.
Zbog toga se kombiniranjem leće s različitim žitaricama u istom obroku dobiva uravnoteženi sastav aminokiselina, čime se zadovoljava ukupna potreba ljudskog organizma za esencijalnim aminokiselinama. Osim sa žitaricama, leću je poželjno pripremati s jajima ili mesom. Zbog bogatstva proteina, za mahunarke se često kaže da su alternativa mesu jer su, za razliku od mesa, pristupačnije cijenom, lako dostupne i jednostavne za pripremu.
Za razliku od nekih vrsta mahunarki kao što su npr. soja, kikiriki i slanutak, leća je siromašna mastima. Sadrži značajne količine vitamina i minerala. Odličan je izvor vitamina B6, fosfora, magnezija, željeza i cinka. Leća ne sadrži zasićene masnoće, kao ni štetni kolesterol, a izvanredan je izvor topivih i netopivih vlakana.
Topiva vlakna snižavaju razinu glukoze i kolesterola u krvi, čime smanjuju potrebu za inzulinom kod osoba oboljelih od dijabetesa.
Netopiva vlakna pospješuju probavu i skraćuju vrijeme zadržavanja hrane u probavnom sustavu, te na taj način smanjuju rizik od raka debelog crijeva.
Visok sadržaj vitamina B-kompleksa povoljno utječe na živčani sustav, a visoki sadržaj željeza pomaže u sprječavanju slabokrvnosti.
Varivo od leće
Kod nas u Slavoniji problem je jedino naći kvalitetnu ( svježu) leću. Kako se kod nas manje jede, tako se pretpostavljam u prodavnicama ne prodaje " kao luda ", pa je sa novom količinom samo promiješaju. Ja je kupim u Dalmaciji, jer mi se tamo i svidjela, pa imam uvijek malu zalihu. Isto je i s malinovim uljem, ako možete doći do domaćeg, aromatičnijeg, tada će ovo varivo biti gozba.
Povoljno i zdravo, varivo koje bi trebalo jesti najmanje jednom tjedno. Ovaj recept je izvrstan je za vegetarijance, one koji poste ili čisto da malo očistite organizam.
Vrlo jednostavno.
SASTOJCI:
200 g leće
2 mrkve
1 glavica luka
2-3 krumpira
malo tijesta ( po želji )
ulje
maslinovo ulje
vegeta
sol i papar
PRIPREMA:
Leću isperite, ako je svježa, ne treba ju ostavljati preko noći da nabubri, ako je stara, treba. U krajevima gdje se češće jede, obično je fina i mekana, uvijek stiže nova i svježa.
Luk očistite, isjeckajte na kockice i pržite na malo ulja. Mrkvu ogulite i isto isjeckajte, kratko pržite s lukom pa dodajte leću i oko 2 l vode ( ako je nabubrila preko noći, malo manje ), dodajte malo vegete, soli i kuhajte dok leća ne omekša. Krumpire isjeckajte isto na kockice, dodajte pred kraj, da se dobro skuha, poveže juhu škrobom. Na kraju po želji, možete dodati malo tijesta.
Gotovo jelo popaprite, a kad naspete u tanjur, prelijte sa žlicom dobrog maslinovog ulja. Uz dobar kruh sa cjelovitim sjemenkama imate zdrav i ukusan obrok.
