U vrijeme dok se europske zemlje bore s metastazama islamskog fundamentalizma koje su se proširile u društvenom tkivu islamskih zajednica diljem kontinenta, vlasti Kanade donosi suludu odluku o financiranju terorističkih skupina novcem poreznih obveznika.
Trenutno u Europskoj uniji, ali i zemljama koje nisu njen dio, tajne službe i vlasti pokreću bitku protiv paradžemata i islamskih centara koje financiraju zaljevske monarhije i gdje se propagira radikalna verzija militantnog islama. Za činjenicu da je dio muslimana Europe, koji ranije nisu poznavali ovakvu interpretaciju svoje religije, zadojen mržnjom i što potpuno krivo interpretiraju džihad, krive su sve liberalne vlade zapadne Europe, koje su ranije dozvoljavale dolazak saudijskih imama, gradnji islamskih centara novcem zaljevskih monarhija, gdje se kasnije širilo radikalni islam. Naravno, ovaj proces se ne može odvojiti od ekonomskih interesa koje su najvećim dijelom od suradnje sa Saudijskom Arabijom imali Velika Britanija i Belgija, ali i druge zemlje Europske unije.
Umjesto da obrati pozornost tko dolazi i kakav islam propagira, da se osnuju posebna povjerenstva koja bi surađivala s najprestižniji sunitskim sveučilištem na svijetu, Al-Azhar iz Kaira, europske vlade su zbog multikulturalizma i zbog ekonomskih interesa dozvolile da kontinent preplave vehabijski ili selafijski imami, koji su promijenili način razmišljanja umjerenih sunitskih zajednica koje u njihovim zemljama nikada nisu čule za ovakve interpretacije Kur’ana.
U islamu je džihad, prevedeno s arapskog “napor” ili “borba” zapravo borba protiv zla i borba za ostvarenje dobra. Ne odnosi se nužno na fizičku borbu, nego i na duhovnu borbu naprimjer protiv strasti, odnosno šejtana i grijeha. Prema ispravnom tumačenju Kur’ana, muslimanima nije dozvoljen agresivni rat, ali im se naređuje obrana ako budu napadnuti, odnosno ako im u pitanje bude dovedena egzistencija. Takva vrsta rata se može nazvati džihadom ili svetim ratom, ali nikako ono što propagira ISIL i podržavaju brojni imami sljedbenici učenja Muhammada ibn Abda al-Wahhaba, koji je na području današnje Saudijske Arabije živio u 18. stoljeću.
Danas zemlje Europe konačno vide greške odluka iz druge polovice 20. Stoljeća, kada su saudijskim klericima i njihovim sljedbenicima dale odriješene ruke da osiguraju slobodu vjeroispovijesti europskim muslimanima. Mnoge vlade pokušavaju učiniti nešto po tom pitanju, ali se suočavaju s ustavnim preprekama koje jamče ljudska prava, pa tako i slobodu vjeroispovijesti. No, nešto se ipak radi, prije svega u Austriji i Njemačkoj, ali i drugim zemljama koje žele da se u njihovim islamskim centrima i džamijama propovijeda sunitski islam koji nema dodirnih točaka sa selafijskim učenjem ili onim Muhammada ibn Abda al-Wahhaba.
Osim ovih centara i paradžemata, opasnost za Europu je i djelovanje Muslimanskog bratstva, kojeg podržavaju Katara i Turska, a razorno djelovanje ove terorističke organizacije se moglo vidjeti nakon preuzimanja vlasi u Egiptu u vrijeme Arapskog proljeća.
U međuvremenu je Kanada odlučila krenuti potpuno drugim putem. Naime, kanadska vlada planira izdvojiti 23 milijuna dolara za multikulturalni program, priopćila je 28. lipnja članica kanadskog parlamenta Iqra Khalid.
Na opasnost ove odluke je odmah upozorio Tom Quiggin, bivši vojni obavještajni časnik i ugovorni suradnik kanadske policije i pravosuđa za pitanja islamističkog terorizma i fundamentalizma.
Novac je izdvojen u okviru kanadskog zakona M-103 o “Suzbijanju rasizma i vjerske diskriminacija”, kojim se kanadska vlada obvezala da će “osuditi islamofobiju i sve oblike sustavnog rasizma i vjerske diskriminacije”. Površno gledano prema imenu zakona, ovdje nema ničega spornog i ako kršćani, protestanti, pripadnici židovske zajednice i drugi imaju prava na prakticiranje svoje vjere, zašto to ne bi imali i muslimani u Kanadi.
Još uvijek nije objavljeno kako će se podijeliti ovaj novac, ali će skupine Islam Relief Canada i Nacionalno vijeće kanadskih muslimana (NCCM), nekad poznato kao Kanadsko vijeće za američko-islamske odnose (CAIR-CAN), primiti značajne iznose.
Međutim, problem je što su obje skupine bile optužene za pružanje podrške teroristima.
NCCM je kanadski ogranak Vijeća američkih islamskih odnosa (CAIR), a Islamic Relief Canada je ogranak svjetske organizacije Islamic Relief Worldwide.
Istraga je ranije utvrdila da su NCCM i Islamic Relief Canada dio Muslimanskog bratstava, što je potvrđeno u izvješću kanadskog Senata 2015. godine.
HSBC banka, sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, najavila je u siječnju 2016. da će zatvoriti sve račune svjetske organizacije Islamic Relief Worldwide i prekinuti sve veze s njom “zbog zabrinutosti da bi novac organizacije mogao završiti za pomaganje terorističkim grupama u inozemstvu”. Švicarska banka UBS učinila je isto 2012. Čak su i Ujedinjeni Arapski Emirati 2014. Islamic Relief Worldwide i Islamic Relief UK na listu terorističkih organizacija.
No, ovdje treba skrenuti pozornost da su UAE to učinili zbog obračuna s Muslimanskim bratstvom, protiv kojeg se bori i Saudijska Arabija, a sama propagira još ekstremniji oblik islama.
Izrael je također istaknuo da je Islamic Relief Worldwide organizacija koja financira terorizam i da je Hamas bio izravni primatelj donacija ove organizacije. Naime, Hamasu su utemeljitelji i bivše vođe, među kojima se ističe nedavno smijenjeni Khaled Meshal, nametnuli ideologiju Muslimanskog bratstva, što stoji i u osnivačkoj povelji ovog palestinskog pokreta.
U Kanadi je Financial Post 2014. godine lokalni ogranak Islamic Relief Canada uklonio s liste godine “25 humanitarnih dobrotvornih organizacija”, jer je svjetski ured slao novac Hamasu.
Treba naglasiti da se suosnivač organizacije Islamic Relief Canada, njezin vođa Essam Al-Haddad, istaknuo 2012. godine, kada je Institut za bliskoistočnu politiku iz Washingtona objavio imena ljudi koji igraju važnu ulogu u novim islamističkim vlastima Egipta i Muslimanskog bratstva bivšeg predsjednika Mohammeda Mursija.
Bio je izabran u vrh vodstva Muslimanskog bratstva u prosincu 2009. i vodio je uspješnu predizbornu kampanju za predsjednika Mohammeda Mursija 2012. godine, piše Institut za bliskoistočnu politiku iz Washingtona Washington Institute. Nakon svrgavanja predsjednika Mursija od strane aktualnog egipatskog predsjednika abdela Fattaha Al-Sisija 2013. godine, Essam Al-Haddad je uhićen i još se nalazi u zatvoru.
Al-Haddadov sin, Gehad al-Haddad, glasnogovornik je Muslimanskog bratstva.
Također je zanimljiv slučaj Nacionalnog vijeća kanadskih muslimana (NCCM). Kao što je gore navedeno, NCCM je izvorno osnovan kao Kanadsko vijeće za američko-islamske odnose. Prema njegovoj utemeljiteljici, Sheemi Khan, američko vodstvo Kanadskog vijeća je “imalo je izravnu kontrolu” nad svim aktivnostima kanadskog ogranka.
Američko državno odvjetništvo je CAIR-CAN i kanadski ogranak CAIR 2003. Proglasilo za jednu organizaciju, odnosno da je kanadski ogranak dio središnjice u Sjedinjenim Državama.
Ujedinjeni Arapski Emirati 2014. označili su CAIR kao terorističku skupinu, ali opet iz gore navedenih razloga, jer zaljevske monarhije ne žele političko uređenje koje propagira Muslimansko bratstvo, koje zagovara širenje radikalnog islama kroz političke institucije tipične za zapadne demokracije, kao što je slučaj u Turskoj.
Savezni sud u Dallasu je 2009. presudio da vlada posjeduje “dovoljno dokaza da udruga CAIR ima izravne veze s Hamasom”.
U Kanadi je dugogodišnji član Nacionalnog vijeće kanadskih muslimana, novog imena rebrendirane organizacije CAIR-CAN, Jamal Badawi, također je služio na Sjevernoameričkom šura vijeću Muslimanskog bratstva.
U međuvremenu, kanadska zastupnica Iqra Khalid podržava šerijat i selafijsko učenje islama, baš kao saudijski propovjednici i Muslimansko bratstvo, iako su formalno u sukobu.
Tijekom kampanje za parlament je tvrdila da vodi Udrugu muslimanskih studenata na Sveučilištu York u Torontu, a napisala je i novi statut nakon što je preuzela Udrugu pakistanskih studenata. Napisala je kako članovi Udruge muslimanskih studenata trebaju “težiti pridržavanju šerijata”, ali u selafijskoj interpretaciji to ima sasvim drugu konotaciju.
I dok se Iqra Khalid ponekad pokazuje otkrivena u javnim nastupima i zapadnjačkoj odjeći, njezina udruga studenata je privržena selafjskom islamu. Njezin statut ima beskompromisno stajalište prema religiji.
“Svaka inovacija u vjerskim stvarima ili modernizacija neće biti prihvatljiva, jer je islam način života za sva vremena i mjesta i stoga nije podložan zastarijevanju ili reformi”, napisala je Iqra Khalid, što ćete čuti od svih selafijskih propovjednika koji tvrde da je jedini islam onaj izvorni iz vremena poslanika Muhammeda.
Kao što se često ističe, Udrugu muslimanskih studenata Kanade i Sjedinjenih Država su osnovali članovi Muslimanskih bratstava.
Iqra Khalid se prvi se put pojavila u javnosti 2015. godine, nakon što je objavila kandidaturu za Liberalnu stranku za parlament u Mississaugi, Ontario. Dobila je potrebno odobrenje i od Islamskog društva Sjeverne Amerike (ISNA). Samo dvije godine ranije, Kanadska agencija za prihode je ukinula dobrotvorni status Zakladi za razvoj ISNA, nakon što je revizijom utvrđeno da je davala novac kašmirskoj udruzi povezanoj s terorističkom skupinom Jamaat-e-Islami.
Odluka o financiranju ovih organizacija u Kanadi s državnim novcem otvara nekoliko pitanja, posebno zbog njihovih veza s financiranjem terorizma i ekstremizmom. Zašto je vlada premijera Justina Trudeaua izabrala ove organizacije, a ignorirala je reformističke muslimanske organizacije kao što su “Muslims Facing Tomorrow” i “Canadian Thinkers Forum”?
Možda je i ovdje ključan ekonomski interes, obzirom da je kanadski premijer učinio sve da se Saudijskoj Arabiji proda oružje koje je tražio režim u Rijadu?
Činjenica je da je od svog izbora 2008. godine u parlament Trudeau podržavao, financirao i branio islamističke skupine.
Čak je rekao da su svi borci terorističke “Islamske države” koji su se vratili u Kanadu bili “snažni glas deradikalizacije”. Međutim, to je njegov osobni stav, jer Kanada uopće nema program deradikalizacije, a njegov Centar za angažman i sprečavanje nasilja u zajednici već godinama nema ravnatelja.
Trudeau vjeruje je suprotstavljanje povratku terorista Islamske države u Kanadu “islamofobija”, tako da Kanada više ne objavljuje imena svojih povratnika iz uništenog “kalifata” na Bliskom istoku, iako bi taj spisak trebala predati odboru Ujedinjenih naroda odgovornom za praćenje međunarodnog islamističkog terorizma.
Kanada ne pokušava ni uhititi povratnike ISIL-a i malo ih se suočilo s bilo kakvim posljedicama. Nije uhićen ni teroriste “Islamske države”, koji je živio u Torontu i otvoreno se hvalio The New York Timesu o likvidacijama zarobljenika.
Ova odluka da se s prilično velikim financijskim iznosom podupre rad udarnih islamističkih organizacija u Kanadu, kao što su Islam Relief Canada i Nacionalno vijeće kanadskih muslimana (NCCM) samo je kontinuitet dugogodišnje podrške Trudeaua islamističkim skupinama u Kanadi. U kombinaciji s drugim aktivnostima, kao što je njegova podrška povratnicima koji su se borili u redovima “Islamske države” natrag u Kanadu, logično budi sumnje u to koliko je kanadski premijer kompetentan i nadležan da upravlja nacionalnom sigurnosti zemlje.
logično
Trenutno u Europskoj uniji, ali i zemljama koje nisu njen dio, tajne službe i vlasti pokreću bitku protiv paradžemata i islamskih centara koje financiraju zaljevske monarhije i gdje se propagira radikalna verzija militantnog islama. Za činjenicu da je dio muslimana Europe, koji ranije nisu poznavali ovakvu interpretaciju svoje religije, zadojen mržnjom i što potpuno krivo interpretiraju džihad, krive su sve liberalne vlade zapadne Europe, koje su ranije dozvoljavale dolazak saudijskih imama, gradnji islamskih centara novcem zaljevskih monarhija, gdje se kasnije širilo radikalni islam. Naravno, ovaj proces se ne može odvojiti od ekonomskih interesa koje su najvećim dijelom od suradnje sa Saudijskom Arabijom imali Velika Britanija i Belgija, ali i druge zemlje Europske unije.
Umjesto da obrati pozornost tko dolazi i kakav islam propagira, da se osnuju posebna povjerenstva koja bi surađivala s najprestižniji sunitskim sveučilištem na svijetu, Al-Azhar iz Kaira, europske vlade su zbog multikulturalizma i zbog ekonomskih interesa dozvolile da kontinent preplave vehabijski ili selafijski imami, koji su promijenili način razmišljanja umjerenih sunitskih zajednica koje u njihovim zemljama nikada nisu čule za ovakve interpretacije Kur’ana.
U islamu je džihad, prevedeno s arapskog “napor” ili “borba” zapravo borba protiv zla i borba za ostvarenje dobra. Ne odnosi se nužno na fizičku borbu, nego i na duhovnu borbu naprimjer protiv strasti, odnosno šejtana i grijeha. Prema ispravnom tumačenju Kur’ana, muslimanima nije dozvoljen agresivni rat, ali im se naređuje obrana ako budu napadnuti, odnosno ako im u pitanje bude dovedena egzistencija. Takva vrsta rata se može nazvati džihadom ili svetim ratom, ali nikako ono što propagira ISIL i podržavaju brojni imami sljedbenici učenja Muhammada ibn Abda al-Wahhaba, koji je na području današnje Saudijske Arabije živio u 18. stoljeću.
Danas zemlje Europe konačno vide greške odluka iz druge polovice 20. Stoljeća, kada su saudijskim klericima i njihovim sljedbenicima dale odriješene ruke da osiguraju slobodu vjeroispovijesti europskim muslimanima. Mnoge vlade pokušavaju učiniti nešto po tom pitanju, ali se suočavaju s ustavnim preprekama koje jamče ljudska prava, pa tako i slobodu vjeroispovijesti. No, nešto se ipak radi, prije svega u Austriji i Njemačkoj, ali i drugim zemljama koje žele da se u njihovim islamskim centrima i džamijama propovijeda sunitski islam koji nema dodirnih točaka sa selafijskim učenjem ili onim Muhammada ibn Abda al-Wahhaba.
Osim ovih centara i paradžemata, opasnost za Europu je i djelovanje Muslimanskog bratstva, kojeg podržavaju Katara i Turska, a razorno djelovanje ove terorističke organizacije se moglo vidjeti nakon preuzimanja vlasi u Egiptu u vrijeme Arapskog proljeća.
Kanada će financirati terorističke skupine novcem poreznih obveznika
FOTO: Univerzitet Al-Azhar Kairo
U međuvremenu je Kanada odlučila krenuti potpuno drugim putem. Naime, kanadska vlada planira izdvojiti 23 milijuna dolara za multikulturalni program, priopćila je 28. lipnja članica kanadskog parlamenta Iqra Khalid.
Na opasnost ove odluke je odmah upozorio Tom Quiggin, bivši vojni obavještajni časnik i ugovorni suradnik kanadske policije i pravosuđa za pitanja islamističkog terorizma i fundamentalizma.
Novac je izdvojen u okviru kanadskog zakona M-103 o “Suzbijanju rasizma i vjerske diskriminacija”, kojim se kanadska vlada obvezala da će “osuditi islamofobiju i sve oblike sustavnog rasizma i vjerske diskriminacije”. Površno gledano prema imenu zakona, ovdje nema ničega spornog i ako kršćani, protestanti, pripadnici židovske zajednice i drugi imaju prava na prakticiranje svoje vjere, zašto to ne bi imali i muslimani u Kanadi.
Još uvijek nije objavljeno kako će se podijeliti ovaj novac, ali će skupine Islam Relief Canada i Nacionalno vijeće kanadskih muslimana (NCCM), nekad poznato kao Kanadsko vijeće za američko-islamske odnose (CAIR-CAN), primiti značajne iznose.
Međutim, problem je što su obje skupine bile optužene za pružanje podrške teroristima.
NCCM je kanadski ogranak Vijeća američkih islamskih odnosa (CAIR), a Islamic Relief Canada je ogranak svjetske organizacije Islamic Relief Worldwide.
Istraga je ranije utvrdila da su NCCM i Islamic Relief Canada dio Muslimanskog bratstava, što je potvrđeno u izvješću kanadskog Senata 2015. godine.
HSBC banka, sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, najavila je u siječnju 2016. da će zatvoriti sve račune svjetske organizacije Islamic Relief Worldwide i prekinuti sve veze s njom “zbog zabrinutosti da bi novac organizacije mogao završiti za pomaganje terorističkim grupama u inozemstvu”. Švicarska banka UBS učinila je isto 2012. Čak su i Ujedinjeni Arapski Emirati 2014. Islamic Relief Worldwide i Islamic Relief UK na listu terorističkih organizacija.
No, ovdje treba skrenuti pozornost da su UAE to učinili zbog obračuna s Muslimanskim bratstvom, protiv kojeg se bori i Saudijska Arabija, a sama propagira još ekstremniji oblik islama.
FOTO:(ARHIVA) islamski ekstremizam u Beču
Izrael je također istaknuo da je Islamic Relief Worldwide organizacija koja financira terorizam i da je Hamas bio izravni primatelj donacija ove organizacije. Naime, Hamasu su utemeljitelji i bivše vođe, među kojima se ističe nedavno smijenjeni Khaled Meshal, nametnuli ideologiju Muslimanskog bratstva, što stoji i u osnivačkoj povelji ovog palestinskog pokreta.
U Kanadi je Financial Post 2014. godine lokalni ogranak Islamic Relief Canada uklonio s liste godine “25 humanitarnih dobrotvornih organizacija”, jer je svjetski ured slao novac Hamasu.
Treba naglasiti da se suosnivač organizacije Islamic Relief Canada, njezin vođa Essam Al-Haddad, istaknuo 2012. godine, kada je Institut za bliskoistočnu politiku iz Washingtona objavio imena ljudi koji igraju važnu ulogu u novim islamističkim vlastima Egipta i Muslimanskog bratstva bivšeg predsjednika Mohammeda Mursija.
Bio je izabran u vrh vodstva Muslimanskog bratstva u prosincu 2009. i vodio je uspješnu predizbornu kampanju za predsjednika Mohammeda Mursija 2012. godine, piše Institut za bliskoistočnu politiku iz Washingtona Washington Institute. Nakon svrgavanja predsjednika Mursija od strane aktualnog egipatskog predsjednika abdela Fattaha Al-Sisija 2013. godine, Essam Al-Haddad je uhićen i još se nalazi u zatvoru.
Al-Haddadov sin, Gehad al-Haddad, glasnogovornik je Muslimanskog bratstva.
Također je zanimljiv slučaj Nacionalnog vijeća kanadskih muslimana (NCCM). Kao što je gore navedeno, NCCM je izvorno osnovan kao Kanadsko vijeće za američko-islamske odnose. Prema njegovoj utemeljiteljici, Sheemi Khan, američko vodstvo Kanadskog vijeća je “imalo je izravnu kontrolu” nad svim aktivnostima kanadskog ogranka.
Američko državno odvjetništvo je CAIR-CAN i kanadski ogranak CAIR 2003. Proglasilo za jednu organizaciju, odnosno da je kanadski ogranak dio središnjice u Sjedinjenim Državama.
Ujedinjeni Arapski Emirati 2014. označili su CAIR kao terorističku skupinu, ali opet iz gore navedenih razloga, jer zaljevske monarhije ne žele političko uređenje koje propagira Muslimansko bratstvo, koje zagovara širenje radikalnog islama kroz političke institucije tipične za zapadne demokracije, kao što je slučaj u Turskoj.
Savezni sud u Dallasu je 2009. presudio da vlada posjeduje “dovoljno dokaza da udruga CAIR ima izravne veze s Hamasom”.
U Kanadi je dugogodišnji član Nacionalnog vijeće kanadskih muslimana, novog imena rebrendirane organizacije CAIR-CAN, Jamal Badawi, također je služio na Sjevernoameričkom šura vijeću Muslimanskog bratstva.
U međuvremenu, kanadska zastupnica Iqra Khalid podržava šerijat i selafijsko učenje islama, baš kao saudijski propovjednici i Muslimansko bratstvo, iako su formalno u sukobu.
Tijekom kampanje za parlament je tvrdila da vodi Udrugu muslimanskih studenata na Sveučilištu York u Torontu, a napisala je i novi statut nakon što je preuzela Udrugu pakistanskih studenata. Napisala je kako članovi Udruge muslimanskih studenata trebaju “težiti pridržavanju šerijata”, ali u selafijskoj interpretaciji to ima sasvim drugu konotaciju.
I dok se Iqra Khalid ponekad pokazuje otkrivena u javnim nastupima i zapadnjačkoj odjeći, njezina udruga studenata je privržena selafjskom islamu. Njezin statut ima beskompromisno stajalište prema religiji.
“Svaka inovacija u vjerskim stvarima ili modernizacija neće biti prihvatljiva, jer je islam način života za sva vremena i mjesta i stoga nije podložan zastarijevanju ili reformi”, napisala je Iqra Khalid, što ćete čuti od svih selafijskih propovjednika koji tvrde da je jedini islam onaj izvorni iz vremena poslanika Muhammeda.
Kao što se često ističe, Udrugu muslimanskih studenata Kanade i Sjedinjenih Država su osnovali članovi Muslimanskih bratstava.
Iqra Khalid se prvi se put pojavila u javnosti 2015. godine, nakon što je objavila kandidaturu za Liberalnu stranku za parlament u Mississaugi, Ontario. Dobila je potrebno odobrenje i od Islamskog društva Sjeverne Amerike (ISNA). Samo dvije godine ranije, Kanadska agencija za prihode je ukinula dobrotvorni status Zakladi za razvoj ISNA, nakon što je revizijom utvrđeno da je davala novac kašmirskoj udruzi povezanoj s terorističkom skupinom Jamaat-e-Islami.
FOTO: Kanadski premijer Justin Trudeau
Odluka o financiranju ovih organizacija u Kanadi s državnim novcem otvara nekoliko pitanja, posebno zbog njihovih veza s financiranjem terorizma i ekstremizmom. Zašto je vlada premijera Justina Trudeaua izabrala ove organizacije, a ignorirala je reformističke muslimanske organizacije kao što su “Muslims Facing Tomorrow” i “Canadian Thinkers Forum”?
Možda je i ovdje ključan ekonomski interes, obzirom da je kanadski premijer učinio sve da se Saudijskoj Arabiji proda oružje koje je tražio režim u Rijadu?
Činjenica je da je od svog izbora 2008. godine u parlament Trudeau podržavao, financirao i branio islamističke skupine.
Čak je rekao da su svi borci terorističke “Islamske države” koji su se vratili u Kanadu bili “snažni glas deradikalizacije”. Međutim, to je njegov osobni stav, jer Kanada uopće nema program deradikalizacije, a njegov Centar za angažman i sprečavanje nasilja u zajednici već godinama nema ravnatelja.
Trudeau vjeruje je suprotstavljanje povratku terorista Islamske države u Kanadu “islamofobija”, tako da Kanada više ne objavljuje imena svojih povratnika iz uništenog “kalifata” na Bliskom istoku, iako bi taj spisak trebala predati odboru Ujedinjenih naroda odgovornom za praćenje međunarodnog islamističkog terorizma.
Kanada ne pokušava ni uhititi povratnike ISIL-a i malo ih se suočilo s bilo kakvim posljedicama. Nije uhićen ni teroriste “Islamske države”, koji je živio u Torontu i otvoreno se hvalio The New York Timesu o likvidacijama zarobljenika.
Ova odluka da se s prilično velikim financijskim iznosom podupre rad udarnih islamističkih organizacija u Kanadu, kao što su Islam Relief Canada i Nacionalno vijeće kanadskih muslimana (NCCM) samo je kontinuitet dugogodišnje podrške Trudeaua islamističkim skupinama u Kanadi. U kombinaciji s drugim aktivnostima, kao što je njegova podrška povratnicima koji su se borili u redovima “Islamske države” natrag u Kanadu, logično budi sumnje u to koliko je kanadski premijer kompetentan i nadležan da upravlja nacionalnom sigurnosti zemlje.
logično
