Osim degažiranja Jovića, predsjednik Republike bavi se i drugim pitanjima, među ostalim ozbiljno prijeti da će se prometnuti u kopiju Željke Markić. Josipović, naime, najavljuje svoj projekt ‘novog Ustava’ koji predviđa i promjenu izbornog sustava u korist preferencijalnog glasanja
Nacija s nestrpljenjem očekuje da sazna koliko je građanskih potpisa prikupila najnovija referendumska inicijativa Željke Markić, s tim da i dalje traju prijepori o tome koliko potpisa treba prikupiti za raspisivanje referenduma. Ministar uprave Arsen Bauk, pozivajući se i na nedavno tumačenje Vladimira Šeksa, kaže da je potrebno oko 450 tisuća potpisa, jer na referendumu mogu glasati i hrvatski državljani u dijaspori, dok Markić tvrdi da je dovoljno oko 375 tisuća potpisa, dakle deset posto od ukupnog broja birača registriranih u Republici Hrvatskoj. Dakle sva je prilika da će Ustavni sud odlučivati hoće li hrvatski građani izaći na drugi referendum u režiji Željke Markić, ovog puta na temu preferencijalnog glasanja, snižavanja izbornog praga na tri posto i zabrane predizbornih koalicija.
Dok Željka Markić s optimizmom broji potpise, referendumska inicijativa koja se protivi koncesioniranju domaćih autocesta u subotu počinje prikupljati autograme građana. Inicijativu su pokrenula dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih autocesta i cesta), sedam organizacija civilnog društva (GONG, Mreža mladih Hrvatske, Zelena akcija, Centar za mirovne studije, Pravo na grad, Savez udruga Klubtura, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) i pet sindikalnih središnjica (Nezavisni hrvatski sindikati, Hrvatska udruga radničkih sindikata, Matica hrvatskih sindikata, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Udruga radničkih sindikata Hrvatske). Potpisi će se skupljati do subote, 25. listopada.
Predsjednik Republike Ivo Josipović progovorio je nešto konkretnije o otkazu koji je dao svom glavnom analitičaru Dejanu Joviću zbog Jovićeva znanstveno-nepopularnog članka u kojem se kaže da referendumsko izjašnjavanje o hrvatskoj nezavisnosti nije provedeno u okolnostima naročite demokratičnosti i slobode. 'Nije razriješen zato što je nedopušteno otvarati bilo koju temu u demokratskom društvu. Dejan Jović je eminentni profesor s dobrim ugledom i radovima, ali netko tko je savjetnik ili analitičar u Uredu predsjednika i nije zaposlen ili angažiran na Sveučilištu ili na Akademiji znanosti, njegova funkcija je da pomaže predsjedniku, a ne da vodi paralelnu politiku ili nudi paralelne inicijative. Riječ je o tekstu koji je imao ozbiljne političke konotacije koje ja nisam mogao dozvoliti', rekao je Josipović u intervjuu RTL-u. Jović je pak na svom Facebook profilu napisao ovako: 'Iznenađujuća izjava predsjednika Josipovića. Ja sam uvijek, cijeli svoj radni vijek, zaposlen samo na sveučilištima i nikad nisam bio zaposlen u Uredu Predsjednika. Ni jednog jedinog dana! 'Paralelna politika'? Kakve veze ima moj tekst s paralelnom politikom? Paralelne inicijative: pa to je bio moj posao, da nudim inicijative...'
Osim degažiranja Jovića, predsjednik Republike bavi se i drugim pitanjima, među ostalim ozbiljno prijeti da će se prometnuti u kopiju Željke Markić. Josipović, naime, najavljuje svoj projekt 'novog Ustava' koji predviđa decentralizaciju, promjenu izbornog sustava u korist preferencijalnog glasanja, mogućnost da građani svojim potpisima stave neku točku na dnevni red Sabora... Ako parlamentarne stranke na pokažu oduševljenje Josipovićevim ustavotvornim idejama, on će posegnuti za referendumskom inicijativom da bi proveo svoju političku volju. 'Predsjednik to može izvesti kao i svi drugi. Dakle okupi građane i građanke koji dijele njegove stavove da prikupe određeni broj potpisa i da ih podnese nadležnim institucijama. Imat ću inicijativu poput Željke Markić. Imam podršku za takve inicijative i imat ću je ukoliko bude otpora u Saboru. Koliko kaže Ustavni sud, toliko ću potpisa skupiti', energičan je Josipović, koji očito ne vidi ništa sporno u tome što najavljuje da će se u drugom predsjedničkom mandatu baviti referendumskim kampanjama, koristeći javni novac i manjkavosti postojeće referendumske regulacije za vlastitu političku promociju.
Kad budete čitali ovaj tekst, već će biti poznato je li bivša slovenska premijerka Alenka Bratušek ostala bez posla iz bajke, posla za koji je, inače, nominirala samu sebe. Riječ je o funkciji potpredsjednice Europske komisije za energetsku uniju. Bratušek je ugrozila imenovanje neuspješnim nastupom pred zastupnicima Europskog parlamenta, pa se mjesto u Europskoj komisiji – naravno, ne potpredsjedničko – smiješi Tanji Fajon, zastupnici slovenskih Socijalnih demokrata u Europskom parlamentu. Dubravka Šuica, poslanica ovdašnjeg HDZ-a u istom tijelu, proslavila se pak optužujućim pitanjem koje je tokom saslušanja postavila Alenki Bratušek: Šuica je tražila od Bratušek da objasni okolnosti pod kojima je na jednom skupu u Sloveniji pjevala pjesmu 'Bandiera rossa', u kojoj se, po ovoj HDZ-ovki, slavi komunizam. 'Blatiti susjednu državu, njezine ljude i običaje, koji imaju većinom pozitivan odnos prema antifašizmu i otporu u NOB-u, to ne bi smjelo biti prihvatljivo i uobičajeno', komentirao je Ivo Vajgl, slovenski zastupnik u europarlamentu.
novosti
Potpisi
Nacija s nestrpljenjem očekuje da sazna koliko je građanskih potpisa prikupila najnovija referendumska inicijativa Željke Markić, s tim da i dalje traju prijepori o tome koliko potpisa treba prikupiti za raspisivanje referenduma. Ministar uprave Arsen Bauk, pozivajući se i na nedavno tumačenje Vladimira Šeksa, kaže da je potrebno oko 450 tisuća potpisa, jer na referendumu mogu glasati i hrvatski državljani u dijaspori, dok Markić tvrdi da je dovoljno oko 375 tisuća potpisa, dakle deset posto od ukupnog broja birača registriranih u Republici Hrvatskoj. Dakle sva je prilika da će Ustavni sud odlučivati hoće li hrvatski građani izaći na drugi referendum u režiji Željke Markić, ovog puta na temu preferencijalnog glasanja, snižavanja izbornog praga na tri posto i zabrane predizbornih koalicija.
Monetizacija
Dok Željka Markić s optimizmom broji potpise, referendumska inicijativa koja se protivi koncesioniranju domaćih autocesta u subotu počinje prikupljati autograme građana. Inicijativu su pokrenula dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih autocesta i cesta), sedam organizacija civilnog društva (GONG, Mreža mladih Hrvatske, Zelena akcija, Centar za mirovne studije, Pravo na grad, Savez udruga Klubtura, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) i pet sindikalnih središnjica (Nezavisni hrvatski sindikati, Hrvatska udruga radničkih sindikata, Matica hrvatskih sindikata, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Udruga radničkih sindikata Hrvatske). Potpisi će se skupljati do subote, 25. listopada.
Jović
Predsjednik Republike Ivo Josipović progovorio je nešto konkretnije o otkazu koji je dao svom glavnom analitičaru Dejanu Joviću zbog Jovićeva znanstveno-nepopularnog članka u kojem se kaže da referendumsko izjašnjavanje o hrvatskoj nezavisnosti nije provedeno u okolnostima naročite demokratičnosti i slobode. 'Nije razriješen zato što je nedopušteno otvarati bilo koju temu u demokratskom društvu. Dejan Jović je eminentni profesor s dobrim ugledom i radovima, ali netko tko je savjetnik ili analitičar u Uredu predsjednika i nije zaposlen ili angažiran na Sveučilištu ili na Akademiji znanosti, njegova funkcija je da pomaže predsjedniku, a ne da vodi paralelnu politiku ili nudi paralelne inicijative. Riječ je o tekstu koji je imao ozbiljne političke konotacije koje ja nisam mogao dozvoliti', rekao je Josipović u intervjuu RTL-u. Jović je pak na svom Facebook profilu napisao ovako: 'Iznenađujuća izjava predsjednika Josipovića. Ja sam uvijek, cijeli svoj radni vijek, zaposlen samo na sveučilištima i nikad nisam bio zaposlen u Uredu Predsjednika. Ni jednog jedinog dana! 'Paralelna politika'? Kakve veze ima moj tekst s paralelnom politikom? Paralelne inicijative: pa to je bio moj posao, da nudim inicijative...'
Ustav
Osim degažiranja Jovića, predsjednik Republike bavi se i drugim pitanjima, među ostalim ozbiljno prijeti da će se prometnuti u kopiju Željke Markić. Josipović, naime, najavljuje svoj projekt 'novog Ustava' koji predviđa decentralizaciju, promjenu izbornog sustava u korist preferencijalnog glasanja, mogućnost da građani svojim potpisima stave neku točku na dnevni red Sabora... Ako parlamentarne stranke na pokažu oduševljenje Josipovićevim ustavotvornim idejama, on će posegnuti za referendumskom inicijativom da bi proveo svoju političku volju. 'Predsjednik to može izvesti kao i svi drugi. Dakle okupi građane i građanke koji dijele njegove stavove da prikupe određeni broj potpisa i da ih podnese nadležnim institucijama. Imat ću inicijativu poput Željke Markić. Imam podršku za takve inicijative i imat ću je ukoliko bude otpora u Saboru. Koliko kaže Ustavni sud, toliko ću potpisa skupiti', energičan je Josipović, koji očito ne vidi ništa sporno u tome što najavljuje da će se u drugom predsjedničkom mandatu baviti referendumskim kampanjama, koristeći javni novac i manjkavosti postojeće referendumske regulacije za vlastitu političku promociju.
Bratušek
Kad budete čitali ovaj tekst, već će biti poznato je li bivša slovenska premijerka Alenka Bratušek ostala bez posla iz bajke, posla za koji je, inače, nominirala samu sebe. Riječ je o funkciji potpredsjednice Europske komisije za energetsku uniju. Bratušek je ugrozila imenovanje neuspješnim nastupom pred zastupnicima Europskog parlamenta, pa se mjesto u Europskoj komisiji – naravno, ne potpredsjedničko – smiješi Tanji Fajon, zastupnici slovenskih Socijalnih demokrata u Europskom parlamentu. Dubravka Šuica, poslanica ovdašnjeg HDZ-a u istom tijelu, proslavila se pak optužujućim pitanjem koje je tokom saslušanja postavila Alenki Bratušek: Šuica je tražila od Bratušek da objasni okolnosti pod kojima je na jednom skupu u Sloveniji pjevala pjesmu 'Bandiera rossa', u kojoj se, po ovoj HDZ-ovki, slavi komunizam. 'Blatiti susjednu državu, njezine ljude i običaje, koji imaju većinom pozitivan odnos prema antifašizmu i otporu u NOB-u, to ne bi smjelo biti prihvatljivo i uobičajeno', komentirao je Ivo Vajgl, slovenski zastupnik u europarlamentu.
novosti
