Da za velike ne vrijedi ono što i za male i obratno, odavno je već poznato. Ali da se u 21. stoljeću, na ovako prizeman i grub način (o čemu ćemo sada izvjestiti) poigrava s pravom i pravdom ipak je teško shvatljivo. Jer nakon ovoga govoriti o moralu, istini i pravdi posve je suvišno, kao što će biti suvišno slušati lekcije najutjecajnijih političara i institucija pod nadzorom moćnika ovoga svijeta, o kršenju (od strane drugih, naravno!) ovog ili onog ljudskog prava, sloboda i ostalih, sada to treba reći otvoreno – na žalost samo pukih floskula, koje se na pijedestal pozornosti izvlače samo prema potrebi i u skladu s interesima tih istih moćnika. Jer ovdje ne samo da se uništava ugled, već se posve otvoreno podriva i sam ustroj međunarodnih odnosa, u kojima od danas jedna pravila vrijede za jedne, druga za druge, a za neke ne vrijede ni prva ni druga, niti bilo koja!
A evo o čemu je konkretno riječ: Međunarodni kazneni sud u Haagu neće pokretati istragu o navodnim slučajevima ratnih zločina protiv čovječnosti, izvršenih u Afganistanu od strane različitih sudionika tamošnjeg sukoba, između ostalih i od strane američke vojske i pripadnika CIA-e, u sukobu koji traje od 2001. g. tj. od američke i NATO-ove vojne intervencije u toj zemlji.
Ta je izjava objavljena u petak, 12. travnja.
Podsjećamo: zahtjev za pokretanje istrage navodnih zločina, počinjenih u Afganistanu od strane boraca radikalne islamističke organizacije „Talibani“, vladinih snaga Afganistana, vojnika međunarodne koalicije, između ostalih iz sastava američke vojske, kao i službenika CIA-e, podnjela je 20. studenog 2017.g. glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda u Haagu Fatou Bensouda (pogledaj ovdje).
Izjava Haaškog suda o odbijanju pokretanja istrage ratnih zločina u Afganistanu objavljena je točno tjedan dana nakon odluke američke vlade o zabrani izdavanja vize glavnoj tužiteljici u svezi njezinog zahtjeva za provedbu navedene istrage.
Podsjećamo kako je u ožujku 2019.g. američki državni tajnik Mike Pompeo izjavio da će američka vlada odbaciti sve zahtjeve za ulazak u SAD bilo kojim predstavnicima Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, koji nastoje provesti istragu o američkim vojnim zločinima u Afganistanu! (info: Reuters).
Zanimljivo je i obrazloženje suca navedenog suda, objavljeno 12. travnja, vezano uz spomenutu odluku Međunarodnog kaznenog suda. Naime, on je kazao kako provedba istrage u sadašnjem trenutku „ne bi služila interesima pravosuđa“. Također je navedeno, kako su „uzimajući u obzir sadašnje stanje u Afganistanu perspektive za uspješnu istragu i kazne vrlo ograničene“.
Također je zanimljivo da je u tekstu, priloženom uz jučerašnju odluku Međunarodnog kaznenog suda, objavljena izjava istražitelja toga suda o mogućim zločinima u Afganistanu, između ostalog i od strane američkih vojnika. Tako istražitelji navode kako smatraju da postoji „veliki razlog za mišljenje“ da su američka vojska i CIA umješane u mučenja i druge ratne zločine izvršene u Afganistanu uz odobrenje američke vlade.
„Prema podacima istrage, postoji veliki razlog za mišljenje kako su od svibnja 2003.g pripadnici oružanih snaga SAD-a i CIA-e izvršili ratne zločine u vidu mučenja i okrutnog ponašanja, povreda osobnog dostojanstva, silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja u skladu s politikom, odobrenom vlastima SAD-a. Istraga se u osnovi temlji na zaključcima Specijalnog Vijeća američkog Senata o obavještajnim poslovima, Odbora američkog Senata za otužane snage i Ministarstva obrane SAD-a“.
Krah međunarodnog prava i poretka
A mi se u Hrvatskoj itekako dobro sjećamo svih političkih pritisaka koje je službeni Zagreb morao podnositi od kraja 90.-ih godina prošlog stoljeća i gotovo čitavo prvo desetljeće 21. stoljeća vezano uz zahtjeve tog istog Washingtona, Bruxellesa, Londona … za veću kooperativnost prema Haškom tužiteljstvu (Međunarodni kazneni sud za zločine u bivšoj Jugoslaviji) glede njegovih istraga VRO „Oluja“; brutalnih i ponižavajućih „češljanja“ hrvatskih državnih arhiva od strane tužiteljice Carle el Ponte i njenih pomoćnika uz svestranu, i treba reći otvoreno, protupravnu pomoć od strane tadašnjeg državnog vrha, prije svih predsjedinka Stjepana Mesića; traženja nekakvih, kako se kasnije i ispostavilo, imaginarnih „topničkih dnevnika“ vezano uz „prekomjerno granatiranje Knina“ i čega sve ne. Možemo samo pretpostaviti što bi se dogodilo da je hrvatska vlada, primjerice, zabranila ulazak Carli Del Ponte na teritorij Hrvatske, s obzirom da je „Damaklov mač“ sankcija neprestano visio nad našim glavama, jednako kao i ucjene povezane s pretpristupnim pregovorima i svim uvjetima i kriterijima koje je Hrvatska, kao niti jedna zemlja prije, a niti poslje, morala ispuniti kako bi postala punopravna članica Europske unije. Te iste Europske unije, na čijem je tlu, jučer, Međunarodni kazneni sud u Haagu, pod otvorenim pritiskom SAD-a donio odluku koja i de facto označava ne samo njegovu „smrt“ kroz (bez)smisao njegovog daljnjeg postojanja, nego i smrt ukupnog međunarodnog prava na čijim temeljima počiva međunarodni poredak ustrojen nakon završetka Drugog svjetskog rata. Presedani u međunarodnoj politici i međunarodnim odnosima (a u zadnjih nekoliko godina bilo ih je jako puno, poglavito nakon dolaska Donalda Trumpa na čelo SAD-a) uvijek su opasni jer za sobom u pravilu povlače otvaranje brojnih drugih neugodnih pa i opasnih pitanja. A u ovom slučaju radi se o slijedećem: teško je vjerovati kako će nakon ove odluke Međunarodnog kaznenog suda druge zemlje, barem one velike i moćne, pristajati na istrage njihovih vojnih operacija diljem svijeta – bivših, sadašnjih ili budućih. Sve to skupa znači jedino da svijet ulazi u fazu „divljeg Zapada“ i otvorenog povratka načelu vladavine – ne prava nego „zakona jačeg“.
geopolitika
A evo o čemu je konkretno riječ: Međunarodni kazneni sud u Haagu neće pokretati istragu o navodnim slučajevima ratnih zločina protiv čovječnosti, izvršenih u Afganistanu od strane različitih sudionika tamošnjeg sukoba, između ostalih i od strane američke vojske i pripadnika CIA-e, u sukobu koji traje od 2001. g. tj. od američke i NATO-ove vojne intervencije u toj zemlji.
Ta je izjava objavljena u petak, 12. travnja.
Podsjećamo: zahtjev za pokretanje istrage navodnih zločina, počinjenih u Afganistanu od strane boraca radikalne islamističke organizacije „Talibani“, vladinih snaga Afganistana, vojnika međunarodne koalicije, između ostalih iz sastava američke vojske, kao i službenika CIA-e, podnjela je 20. studenog 2017.g. glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda u Haagu Fatou Bensouda (pogledaj ovdje).
Izjava Haaškog suda o odbijanju pokretanja istrage ratnih zločina u Afganistanu objavljena je točno tjedan dana nakon odluke američke vlade o zabrani izdavanja vize glavnoj tužiteljici u svezi njezinog zahtjeva za provedbu navedene istrage.
Podsjećamo kako je u ožujku 2019.g. američki državni tajnik Mike Pompeo izjavio da će američka vlada odbaciti sve zahtjeve za ulazak u SAD bilo kojim predstavnicima Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, koji nastoje provesti istragu o američkim vojnim zločinima u Afganistanu! (info: Reuters).
Zanimljivo je i obrazloženje suca navedenog suda, objavljeno 12. travnja, vezano uz spomenutu odluku Međunarodnog kaznenog suda. Naime, on je kazao kako provedba istrage u sadašnjem trenutku „ne bi služila interesima pravosuđa“. Također je navedeno, kako su „uzimajući u obzir sadašnje stanje u Afganistanu perspektive za uspješnu istragu i kazne vrlo ograničene“.
Također je zanimljivo da je u tekstu, priloženom uz jučerašnju odluku Međunarodnog kaznenog suda, objavljena izjava istražitelja toga suda o mogućim zločinima u Afganistanu, između ostalog i od strane američkih vojnika. Tako istražitelji navode kako smatraju da postoji „veliki razlog za mišljenje“ da su američka vojska i CIA umješane u mučenja i druge ratne zločine izvršene u Afganistanu uz odobrenje američke vlade.
„Prema podacima istrage, postoji veliki razlog za mišljenje kako su od svibnja 2003.g pripadnici oružanih snaga SAD-a i CIA-e izvršili ratne zločine u vidu mučenja i okrutnog ponašanja, povreda osobnog dostojanstva, silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja u skladu s politikom, odobrenom vlastima SAD-a. Istraga se u osnovi temlji na zaključcima Specijalnog Vijeća američkog Senata o obavještajnim poslovima, Odbora američkog Senata za otužane snage i Ministarstva obrane SAD-a“.
Krah međunarodnog prava i poretka
A mi se u Hrvatskoj itekako dobro sjećamo svih političkih pritisaka koje je službeni Zagreb morao podnositi od kraja 90.-ih godina prošlog stoljeća i gotovo čitavo prvo desetljeće 21. stoljeća vezano uz zahtjeve tog istog Washingtona, Bruxellesa, Londona … za veću kooperativnost prema Haškom tužiteljstvu (Međunarodni kazneni sud za zločine u bivšoj Jugoslaviji) glede njegovih istraga VRO „Oluja“; brutalnih i ponižavajućih „češljanja“ hrvatskih državnih arhiva od strane tužiteljice Carle el Ponte i njenih pomoćnika uz svestranu, i treba reći otvoreno, protupravnu pomoć od strane tadašnjeg državnog vrha, prije svih predsjedinka Stjepana Mesića; traženja nekakvih, kako se kasnije i ispostavilo, imaginarnih „topničkih dnevnika“ vezano uz „prekomjerno granatiranje Knina“ i čega sve ne. Možemo samo pretpostaviti što bi se dogodilo da je hrvatska vlada, primjerice, zabranila ulazak Carli Del Ponte na teritorij Hrvatske, s obzirom da je „Damaklov mač“ sankcija neprestano visio nad našim glavama, jednako kao i ucjene povezane s pretpristupnim pregovorima i svim uvjetima i kriterijima koje je Hrvatska, kao niti jedna zemlja prije, a niti poslje, morala ispuniti kako bi postala punopravna članica Europske unije. Te iste Europske unije, na čijem je tlu, jučer, Međunarodni kazneni sud u Haagu, pod otvorenim pritiskom SAD-a donio odluku koja i de facto označava ne samo njegovu „smrt“ kroz (bez)smisao njegovog daljnjeg postojanja, nego i smrt ukupnog međunarodnog prava na čijim temeljima počiva međunarodni poredak ustrojen nakon završetka Drugog svjetskog rata. Presedani u međunarodnoj politici i međunarodnim odnosima (a u zadnjih nekoliko godina bilo ih je jako puno, poglavito nakon dolaska Donalda Trumpa na čelo SAD-a) uvijek su opasni jer za sobom u pravilu povlače otvaranje brojnih drugih neugodnih pa i opasnih pitanja. A u ovom slučaju radi se o slijedećem: teško je vjerovati kako će nakon ove odluke Međunarodnog kaznenog suda druge zemlje, barem one velike i moćne, pristajati na istrage njihovih vojnih operacija diljem svijeta – bivših, sadašnjih ili budućih. Sve to skupa znači jedino da svijet ulazi u fazu „divljeg Zapada“ i otvorenog povratka načelu vladavine – ne prava nego „zakona jačeg“.
geopolitika
