Dok je u Njemačkoj zakonski zabranjeno izjednačavanje sila osovine i antifašista, u Hrvatskoj nije tako, iako se situacija donekle promijenila nakon što se HDZ u koaliciji s manjinama riješio desnice. Međutim, ustaški pozdrav se i dalje tolerira, rekao je Ognjen Kraus na konferenciji o nasljeđu holokausta
Iako se situacija oko revizionizma i mrzilačkih poruka u Hrvatskoj polako poboljšava, pojedinci, institucije i društvo u cjelini i dalje se moraju boriti za njihovo suzbijanje, kvalitetnije obrazovanje mladih generacija i izmjenu zakona koji neće tolerirati ustaško-nacističke oznake i pozdrave, zaključili su učesnici međunarodne konferencije "Novi pristupi nasljeđu holokausta i obrazovanju o holokaustu", održane 9. novembra u Novinarskom domu u Zagrebu povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma i obilježavanja 82. obljetnice Kristalne noći.
U okolnostima višegodišnje relativizacije i negiranja zločina nacista, fašista i njihovih suradnika u Hrvatskoj i drugim zemljama, na konferenciji u Novinarskom domu istaknuti su izazovi u obrazovanju o holokaustu i predstavljeni pozitivni primjeri iz Hrvatske, Italije, Njemačke i Srbije.
Stavove učesnika, prosvjetnih radnika, čelnih ljudi nevladinih organizacija, predstavnika vlasti i naroda žrtava iz Hrvatske i drugih zemalja najbolje je ocrtao predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina RH Ognjen Kraus svojim apelom i obraćanjem premijeru Plenkoviću i njegovoj vladi.
- Kristalna noć 1938. i pad Berlinskog zida 1989. ne smiju se nikad zaboraviti, prvi kao čin nacističkog barbarstva, a drugi kao novi početak - rekao je Kraus i podsjetio da je u pogromu 1938. stradalo 1.300 ljudi, spaljeno 1.400 sinagoga i židovskih općina, a 30.000 Židova odvedeno je u koncentracione logore i tamo pobijeno.
- U Njemačkoj je danas zakonski zabranjena upotreba nacističkih simbola, negiranje logora i izjednačavanje sila osovine i antifašista. U Hrvatskoj nije tako, iako se situacija ponešto promijenila, jer se HDZ u koaliciji s manjinama riješio desnice i proustaških grupacija. Postoje pomaci i u pristupu prema žrtvama Srba u Domovinskom ratu i komemoracijama. Međutim, ustaški pozdrav se i dalje tolerira na državnim komemoracijama - rekao je Kraus.
- Imate jedinstvenu priliku donijeti zakon o zabrani upotrebe simbola NDH kojim bi se prekinulo izjednačavanje žrtava fašizma i antifašizma, definirala NDH i tko su bile žrtve Jasenovca, Jadovna i 50 drugih logora, a to ste i dužni prema Ustavu RH, pogotovo što tvrdite da ste moderna stranka desnice koja se riješila filoustaša. Otkako sam vam nakon nekoliko godina odvojenih komemoracija pružio ruku da zajedno odemo odati počast svim žrtvama Jasenovca i ako ste zaista uvjereni da NDH treba staviti u ropotarnicu povijesti, predložite predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću da inicira sjednicu kako bi se donio zakon. Ako će takav zahtjev biti izglasan, skinut ćete ljagu koju Hrvatska nezasluženo nosi 30 godina. Moja ruka je ispružena i čeka vašu - poručio je Kraus Plenkoviću.
Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, istaknula je šutnju institucija o obilježavanju zločina ustaškog režima u javnom prostoru, naglašavajući da je usprkos tome zadnjih mjeseci vidljiv pomak u pozitivnom smjeru. Naglasila je bitne pomake u obrazovanju, od novog kurikuluma koji holokaustu i stradanjima posvećuje više prostora i važit će od naredne školske godine, preko najave novih udžbenika iz povijesti koje će svakako pratiti velike polemike, pa do davanja sredstava školama za terensku nastavu u Jasenovcu.
- Događaji od prije 70 godina imaju utjecaja na zbivanja u Evropi i svijetu - rekao je američki ambasador Robert Kohorst i naglasio potrebu komemoriranja žrtava nacizma i ustaša, ali i podsjetio da je ambasada SAD-a partner u obrazovanju prosvjetnih radnika o holokaustu. Svakodnevni rad na obrazovanju vitalno je važan za demokratske procese u hrvatskom društvu - rekao je Kohorst.
Predavači u osnovnim i srednjim školama govorili su o izazovima podučavanja, jer im je za te teme ostavljeno tek nekoliko školskih sati. Naglasili su da revizionistički narativi stvaraju pritisak na njih, jer se i dalje dopuštaju u školama, a potenciraju ih i neki roditelji.
Miljenko Hajdarović naglasio je da će od naredne školske godine holokaust, koji je do sada spominjan na jednoj stranici, biti obavezna tema, a pohvalio je i odluku o omogućavanju odlaska učenika u Jasenovac. Film o Diani Budisavljević je odličan, ali je upitno koliko je podesan za osnovne škole, smatra Hajdarović.
Tamara Janković, koja predaje u dvije osnovne škole, smatra da brojni učitelji propuštaju lekcije o holokaustu, jer smatraju da su djeca premala. – Novi kurikulum i udžbenici prilika su za poticanja vlastitog kreativnog mišljenja. Nužno je koristiti lokalne primjere kako djeca ne bi smatrala da se to odnosi na nekog drugog - istaknula je, dok je Vjeran Pavlaković, s Filozofskog fakulteta u Rijeci, među probleme uvrstio nezainteresiranost za teme holokausta kod studenata.
Neven Budak, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predstavio je priručnik o antijudaizmu i antisemitizmu objavljen na inicijativu Šoa akademije, koja razvija programe prilagođene učenicima osnovnih i srednjih škola te studentima, kreirajući posebne seminare namijenjene djelatnicima u školstvu. - Osim tekstova, tu su i izabrane slike žrtava koje se ne mogu gledati ravnodušno. Moramo postaviti niz pitanja koja se nisu postavljala u Hrvatskoj, poput onog što su radili moji djedovi i bake u to vrijeme. Jesu li bili žrtve? Jesu li pomagali ili su se okoristili - rekao je.
- SNV brani dio kulture sjećanja, koliko god bio usamljen u tome. Ako mjesto sjećanja nije mjesto nade, onda je nešto krivo u društvu - kazala je Aneta Vladimirov, zamjenica predsjednika SNV-a i podsjetila da se često dugi 20. vijek promatra kroz uski nišan 90-ih godina.
U Gospiću školska godina počinje slavljenjem operacije u Medačkom džepu 1993. u kojoj je pobijen velik broj civila, Memorijalni centar Domovinskog rata dobiva osam puta veći iznos sredstava od države nego JUSP Jasenovac, a u reviziju se uključuje i Katolička crkva čiji biskup u Glini posvećuje spomenik u počast, kako se navodi, "30.000 pripadnika Wehrmachta i drugih vojski koje su stradale u ovom kraju", rekla je Vladimirov.
Stav je SNV-a da svako mjesto zločina trebamo učiniti mjestom sjećanja i mjestom učenja, u čemu surađuju i s Arhivom Srba u Hrvatskoj, istaknula je i spomenula primjere kao što su antifašistički kamp za mlade u Srbu, suradnja s Inicijativom mladih za ljudska prava, studijsko putovanje u Staru Gradišku, ulične instalacije koje se izrađuju zadnjih desetak godina, komemoracije na mjestu dječjeg logora u Sisku ili posjete nekadašnje djece logoraša Mirogoju, gdje je masovna grobnica u kojoj su njihovi nesretni vršnjaci.
Tena Banjeglav iz Documente predstavila je povijesni vodič Zagreba koji uključuje informacije o mjestima stradanja i antifašističkog otpora, od kojih većina nije obilježena u gradskom prostoru.
Učesnici iz okolnih zemalja složili su se da se tema holokausta politizira i u njihovim društvima, zbog čega su dužni suprotstaviti se manipulacijama u javnom prostoru i poticati kritičko razmišljanje učenika, dok su predstavnici hrvatskih institucija pobrojali pozitivne pomake u svojim domenama.
Na godišnjicu Kristalne noći u kojoj je 9. novembra 1938. državni antisemitizam Trećeg Rajha prerastao u pogrom nad Židovima i uništavanje njihove imovine, čineći ih prvim narodom koji je bio kolektivna žrtva nacizma i sličnih pokreta širom Evrope, kod fontane na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu zapaljene su svijeće žrtvama genocida nad Židovima, Srbima i Romima.
Skup sjećanja organizirala je Antifašistička liga RH. Iako je bio predviđen govor Ognjena Krausa, predsjednika Židovske općine Zagreb, od toga se odustalo zbog protuepidemioloških mjera.
Kraus je u izjavi za medije ponovio dijelove govora s međunarodne konferencije i pozvao premijera Andreja Plenkovića da konačno donese zakon kojim će biti zabranjeni ustaški simboli i znakovlje.
Osim paljenja svijeća, delegacija Radničke fronta položila je kod fontane kitu karanfila. Skupu su prisustvovali predsjednik AFL Zoran Pusić, predsjednik SNV-a i SDSS-a Milorad Pupovac, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelić, više antifašista i nevladinih aktivista, diplomatskih predstavnika Austrije, Njemačke i Norveške i građana.
portalnovosti
Iako se situacija oko revizionizma i mrzilačkih poruka u Hrvatskoj polako poboljšava, pojedinci, institucije i društvo u cjelini i dalje se moraju boriti za njihovo suzbijanje, kvalitetnije obrazovanje mladih generacija i izmjenu zakona koji neće tolerirati ustaško-nacističke oznake i pozdrave, zaključili su učesnici međunarodne konferencije "Novi pristupi nasljeđu holokausta i obrazovanju o holokaustu", održane 9. novembra u Novinarskom domu u Zagrebu povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma i obilježavanja 82. obljetnice Kristalne noći.
U okolnostima višegodišnje relativizacije i negiranja zločina nacista, fašista i njihovih suradnika u Hrvatskoj i drugim zemljama, na konferenciji u Novinarskom domu istaknuti su izazovi u obrazovanju o holokaustu i predstavljeni pozitivni primjeri iz Hrvatske, Italije, Njemačke i Srbije.
Stavove učesnika, prosvjetnih radnika, čelnih ljudi nevladinih organizacija, predstavnika vlasti i naroda žrtava iz Hrvatske i drugih zemalja najbolje je ocrtao predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina RH Ognjen Kraus svojim apelom i obraćanjem premijeru Plenkoviću i njegovoj vladi.
- Kristalna noć 1938. i pad Berlinskog zida 1989. ne smiju se nikad zaboraviti, prvi kao čin nacističkog barbarstva, a drugi kao novi početak - rekao je Kraus i podsjetio da je u pogromu 1938. stradalo 1.300 ljudi, spaljeno 1.400 sinagoga i židovskih općina, a 30.000 Židova odvedeno je u koncentracione logore i tamo pobijeno.
- U Njemačkoj je danas zakonski zabranjena upotreba nacističkih simbola, negiranje logora i izjednačavanje sila osovine i antifašista. U Hrvatskoj nije tako, iako se situacija ponešto promijenila, jer se HDZ u koaliciji s manjinama riješio desnice i proustaških grupacija. Postoje pomaci i u pristupu prema žrtvama Srba u Domovinskom ratu i komemoracijama. Međutim, ustaški pozdrav se i dalje tolerira na državnim komemoracijama - rekao je Kraus.
- Imate jedinstvenu priliku donijeti zakon o zabrani upotrebe simbola NDH kojim bi se prekinulo izjednačavanje žrtava fašizma i antifašizma, definirala NDH i tko su bile žrtve Jasenovca, Jadovna i 50 drugih logora, a to ste i dužni prema Ustavu RH, pogotovo što tvrdite da ste moderna stranka desnice koja se riješila filoustaša. Otkako sam vam nakon nekoliko godina odvojenih komemoracija pružio ruku da zajedno odemo odati počast svim žrtvama Jasenovca i ako ste zaista uvjereni da NDH treba staviti u ropotarnicu povijesti, predložite predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću da inicira sjednicu kako bi se donio zakon. Ako će takav zahtjev biti izglasan, skinut ćete ljagu koju Hrvatska nezasluženo nosi 30 godina. Moja ruka je ispružena i čeka vašu - poručio je Kraus Plenkoviću.
Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, istaknula je šutnju institucija o obilježavanju zločina ustaškog režima u javnom prostoru, naglašavajući da je usprkos tome zadnjih mjeseci vidljiv pomak u pozitivnom smjeru. Naglasila je bitne pomake u obrazovanju, od novog kurikuluma koji holokaustu i stradanjima posvećuje više prostora i važit će od naredne školske godine, preko najave novih udžbenika iz povijesti koje će svakako pratiti velike polemike, pa do davanja sredstava školama za terensku nastavu u Jasenovcu.
- Događaji od prije 70 godina imaju utjecaja na zbivanja u Evropi i svijetu - rekao je američki ambasador Robert Kohorst i naglasio potrebu komemoriranja žrtava nacizma i ustaša, ali i podsjetio da je ambasada SAD-a partner u obrazovanju prosvjetnih radnika o holokaustu. Svakodnevni rad na obrazovanju vitalno je važan za demokratske procese u hrvatskom društvu - rekao je Kohorst.
Predavači u osnovnim i srednjim školama govorili su o izazovima podučavanja, jer im je za te teme ostavljeno tek nekoliko školskih sati. Naglasili su da revizionistički narativi stvaraju pritisak na njih, jer se i dalje dopuštaju u školama, a potenciraju ih i neki roditelji.
Miljenko Hajdarović naglasio je da će od naredne školske godine holokaust, koji je do sada spominjan na jednoj stranici, biti obavezna tema, a pohvalio je i odluku o omogućavanju odlaska učenika u Jasenovac. Film o Diani Budisavljević je odličan, ali je upitno koliko je podesan za osnovne škole, smatra Hajdarović.
Tamara Janković, koja predaje u dvije osnovne škole, smatra da brojni učitelji propuštaju lekcije o holokaustu, jer smatraju da su djeca premala. – Novi kurikulum i udžbenici prilika su za poticanja vlastitog kreativnog mišljenja. Nužno je koristiti lokalne primjere kako djeca ne bi smatrala da se to odnosi na nekog drugog - istaknula je, dok je Vjeran Pavlaković, s Filozofskog fakulteta u Rijeci, među probleme uvrstio nezainteresiranost za teme holokausta kod studenata.
Neven Budak, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predstavio je priručnik o antijudaizmu i antisemitizmu objavljen na inicijativu Šoa akademije, koja razvija programe prilagođene učenicima osnovnih i srednjih škola te studentima, kreirajući posebne seminare namijenjene djelatnicima u školstvu. - Osim tekstova, tu su i izabrane slike žrtava koje se ne mogu gledati ravnodušno. Moramo postaviti niz pitanja koja se nisu postavljala u Hrvatskoj, poput onog što su radili moji djedovi i bake u to vrijeme. Jesu li bili žrtve? Jesu li pomagali ili su se okoristili - rekao je.
- SNV brani dio kulture sjećanja, koliko god bio usamljen u tome. Ako mjesto sjećanja nije mjesto nade, onda je nešto krivo u društvu - kazala je Aneta Vladimirov, zamjenica predsjednika SNV-a i podsjetila da se često dugi 20. vijek promatra kroz uski nišan 90-ih godina.
U Gospiću školska godina počinje slavljenjem operacije u Medačkom džepu 1993. u kojoj je pobijen velik broj civila, Memorijalni centar Domovinskog rata dobiva osam puta veći iznos sredstava od države nego JUSP Jasenovac, a u reviziju se uključuje i Katolička crkva čiji biskup u Glini posvećuje spomenik u počast, kako se navodi, "30.000 pripadnika Wehrmachta i drugih vojski koje su stradale u ovom kraju", rekla je Vladimirov.
Stav je SNV-a da svako mjesto zločina trebamo učiniti mjestom sjećanja i mjestom učenja, u čemu surađuju i s Arhivom Srba u Hrvatskoj, istaknula je i spomenula primjere kao što su antifašistički kamp za mlade u Srbu, suradnja s Inicijativom mladih za ljudska prava, studijsko putovanje u Staru Gradišku, ulične instalacije koje se izrađuju zadnjih desetak godina, komemoracije na mjestu dječjeg logora u Sisku ili posjete nekadašnje djece logoraša Mirogoju, gdje je masovna grobnica u kojoj su njihovi nesretni vršnjaci.
Tena Banjeglav iz Documente predstavila je povijesni vodič Zagreba koji uključuje informacije o mjestima stradanja i antifašističkog otpora, od kojih većina nije obilježena u gradskom prostoru.
Učesnici iz okolnih zemalja složili su se da se tema holokausta politizira i u njihovim društvima, zbog čega su dužni suprotstaviti se manipulacijama u javnom prostoru i poticati kritičko razmišljanje učenika, dok su predstavnici hrvatskih institucija pobrojali pozitivne pomake u svojim domenama.
Zapaljene svijeće za žrtve holokausta i genocida
Na godišnjicu Kristalne noći u kojoj je 9. novembra 1938. državni antisemitizam Trećeg Rajha prerastao u pogrom nad Židovima i uništavanje njihove imovine, čineći ih prvim narodom koji je bio kolektivna žrtva nacizma i sličnih pokreta širom Evrope, kod fontane na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu zapaljene su svijeće žrtvama genocida nad Židovima, Srbima i Romima.
Skup sjećanja organizirala je Antifašistička liga RH. Iako je bio predviđen govor Ognjena Krausa, predsjednika Židovske općine Zagreb, od toga se odustalo zbog protuepidemioloških mjera.
Kraus je u izjavi za medije ponovio dijelove govora s međunarodne konferencije i pozvao premijera Andreja Plenkovića da konačno donese zakon kojim će biti zabranjeni ustaški simboli i znakovlje.
Osim paljenja svijeća, delegacija Radničke fronta položila je kod fontane kitu karanfila. Skupu su prisustvovali predsjednik AFL Zoran Pusić, predsjednik SNV-a i SDSS-a Milorad Pupovac, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelić, više antifašista i nevladinih aktivista, diplomatskih predstavnika Austrije, Njemačke i Norveške i građana.
portalnovosti
