Umjetnost industrijskog oblikovanja i atraktivni dizajn svaki će proizvod učiniti konkurentnijim na tržištu. Može li, međutim, kreativnost postati strateška odrednica cjelokupnog poslovanja tvrtke?

Umjetnost, kreativnost i poslovno upravljanje sve više se međusobno isprepliću u strategijama traženja optimalnog modela za jačanje inovativnosti tvrtki i konkurentnosti proizvoda. Globalna nemilosrdna konkurencija i sve složenije poslovno okruženje  naprosto ne dopuštaju luksuz stagnacije i nastavljanja tradionalnog načina poslovanja na koji su tvrtke godinama navikle.

Koliko je kreativnost prisutna u poslovnom svijetu?
Sve češće pitanje koje se postavlja pred poslovni svijet jest na koji način ojačati kreativne potencijale tvrtke i da li umjetnost i stvaralaštvo mogu zaista pomoći? Umjetnički dizajn i oblikovanje proizvoda u tome sigurno imaju svoje važno mjesto. No nedovoljno je poznato da li npr. umjetničko osmišljavanje prostora ima neku značajniju ulogu u tom procesu. Da li neposredni emotivni i kognitivni doživljaji nekog umjetničkog djela ili ostvarenja mogu inspirirati i ojačati kreativnost pojedinca, grupe ili cijele organizacije i tako pomoći u inovativnom kreiranju novih proizvoda ili usluga? Može li veća kreativnost organizacije pomoći pri osmišljavanju kvalitetnijeg poslovnog planiranja i upravljanja.

Zahtjevno i visoko konkurentno globalno tržište postavlja sve više kriterije pred sve koji dobre ideje pokušavaju pretvoriti u komercijalno-uspješnu inovaciju. Značaj povezivanja inovativnosti sa umjetnosti i poticanjem kreativnosti pokazuju i sve brojnije konferencije, seminari i stručni skupovi širom svijeta. Upravo ovih dana na uglednom londonskom King's Collegeu održava se konferencija pod nazivom ”Kreativnost, inovacije i konkurentnost” stavljajući te teme u još uvijek nedovoljno određen pravni okvir zaštite intelektualnog vlasništva. Londonski centar za razmjenu u umjetnosti i kulturi uspio je umrežiti desetak britanskih sveučilišta u području kulture i umjetnosti u inicijativu ”Razmjena kulturalnog kapitala” kako bi zajednički snažnije ukazali na značaj jačanja suradnje umjetnosti, kreativnog stvaralaštva i biznisa, posebno u području kreativnih industrija u kojima se Britanija želi profilirati kao globalno vodeća zemlja. Njihova prva prošlogodišnja konferencija ”Uloga kreativnosti u poslovanju i ekonomiji” uspjela je okupiti impresivno veliki broj stručnjaka i pokrenuti novi pravac u području umjetničkog stvaralaštva, inovativnosti i kreativnog poslovanja.

Tvrtka IBM je u iznimno opširnoj međunarodnoj studiji o kreativnosti i poslovanju, objavljenoj 2010. godine, ukazala kako većina od 1,540 intervjuiranih glavnih izvršnih direktora (CEO) tvrtki iz 60 zemalja i ukupno 33 industrijske grane vjeruje da je u današnjem iznimno složenom poslovnom okruženju neophodna upravo kreativnost. Jačanje kreativnih potencijala organizacije ocijenili su značajnijim nego npr. kvalitetni sustav upravljanja, disciplinu, integritet organizacije, ili čak i viziju budućih uspjeha tvrtke.

Umjetnost kroz industrijski dizajn
Umjetnost i kreativnost kao dio poslovanja obično se najlakše očituju u samom dizajnu proizvoda čineći ga po nečemu uistinu posebnim. Savršenstvo industrijskog dizajna vodeći je konkurentni faktor brojnih svjetski priznatih tvrtki i brendova. Cjelokupna industrija automobila svoje pozicioniranje na globalnom tržištu u velikoj mjeri temelji na prepoznatljivom dizajnu. Industrija elektroničkih uređaja ključni dio svoje poslovne strategije oslanja na kreativnom osmišljavanju što originalnije dizajniranih proizvoda.

Primjer koji po mnogima zaista predstavlja savršenstvo industrijskog dizajna svakako je Apple. Steve Jobs, kreator Appleovog industrijskog carstva rekao je još 1996. godine kako se kreativnost temelji na vještini povezivanja sastavnih elemenata, korištenjem prijašnjih iskustava pri sintetiziranju novih stvari. Po njemu, ljudi koji nisu imali dovoljno različitih iskustava pokazuju veću sklonost linearnim rješenjima i ne vide širu sliku i kontekst u kojem kreiraju neki novi proizvod. Što je životno i profesionalno iskustvo šire to je i pristup rješavanju problema i traženju novih solucija kreativniji.

No, umjetnički dizajn samo je manji segment pribiližavanja umjetnosti i stvaralaštva poslovnom svijetu, industrijama i visokim tehnologijama.

Mogu li umjetnici pomoći u jačanju inovativnosti tvrtke?
Harvardski profesor Rob Austin navodi kako su upravo umjetnici oni koji znaju kako kreirati nove vrijednosti i njihov stvaralački potencijal i metodika mogu biti korisni u razvijanju novih poslovnih strategija inovativnih tvrtki. Upravo na toj premisi talijanski profesor Giovanni Schiuma pokrenuo je novi pravac u poslovnom upravljanju navavši ga ”Art4Business” ne bi li naglasio značaj umjetnosti kao pokretača inovacijskog procesa u današnjem poslovnom planiranju. U nedavno objavljenoj knjizi ”Vrijednost umjetnosti za poslovanje” on navodi kako nove vrijednosti nastaju ukoliko postoji snažan emotivni naboj, strast i jaka imaginacija. Može li umjetnost zaista biti katalizator organizacijskih promjena u nekoj tvrtki, nositelj inovativnog potencijala nekog sustava ili čak pokretač društvenih promjena?

Umjetnost za biznis - danas je jedna od prihvaćenih inicijativa u području poslovnog upravljanja koja vjeruje da umjetnička ostvarenja u raznim područjima mogu imati snažan poticajni naboj za pozitivne promjene u nekoj organizaciji. No ta inicijativa nema za cilj pretvoriti ljude u umjetnike, niti ih educirati o umjetnosti kao takvoj. Umjetnost u funkciji organizacijskih promjena u nekoj radnoj sredini primarno se orjentira na evociranje i ekspresiju emocija i pozitivne energije koju umjetnički doživljaj izaziva kod pojedinaca, grupa ili organizacije u cjelini. Pretpostavka jest da snažan emotivni naboj koji umjetnički doživljaj izaziva bude inicijalni poticaj kreativnog procesa, imaginacije i stvaranja novih inovativnih rješenja, modela i koncepata bitnih za kvalitetnije i konkurentnije poslovanje neke tvrtke. Umjetnost nema granica i to je ključna pretpostavka stvaralaštva. Za inovativo poslovanje, po toj teoriji,  iznimno je važno izići iz tradicionalnih okvira i uobičajenih modela rada i funkcioniranja tvrtke ili organizacije i pokušati promatrati svijet oko sebe, a prije svega potencijalno tržištem, na bitno drugačiji način. Sustavna primjena te inicijative na najvišoj razini, prema prof. Schiumi, dovodi do trajnih pozitivnih promjena u organizaciji i razvoju nove organizacijske infrastrukture.

Njegova teorija sugerira nekoliko razina na kojima eksponiranje umjetničkom djelu utječe na jačanje kreativnih potencijala u tvrtki. Na bazičnoj, najnižoj razini, inicijativa eksponiranja nekog umjetničkog ostvarenja može zabaviti djelatnike, podići im razinu adrenalina i na taj način podići njihovo raspoloženje. No nešto snažnije promjene dovode do galvanizacije emocija i kreiranja mentalne energije koja pomaže u inovativnom procesu. Umjetnost, međutim, može inspirativno djelovati i na naš proces kritičkog mišljenja, jačanja samopouzdanja i osjećaja većih vlastitih kreativnih potencijala. Složenost poslovnog okruženja zahtjeva visoku razinu kreativnosti i pristupa rješavanju problema koji izlazi iz okvira tradicionalnog poslovanja.

Inovativnost kroz poticanje kreativnosti i drugačijeg mišljenja
Teško je, naravno, reći koliko je prof. Schiuma svojom poslovnom inicijativom ”Art4Business” zaista do sada u poslovnom svijetu uspio podići značaj povezanosti umjetnosti i poslovnog planiranja, no sasvim je sigurno da se inovativnost poslovanja povećava ukoliko se potiče kreativnost i sav stvaralački potencijal osoblja neke tvrtke.

U svakodnevnici koja nas okružuje uglavnom živimo prema određenim rutinama i obrascima i to na nam, naravno, omogućuje lakše snalaženje i jednostavniji život. Kreativno mišljenje ili divergentna produkcija kako to nazivaju psihologija i kognitivna znanost, pomažu u traženju nekih novih neuobičajnih rješenja, kada je potrebno značajno reorganizirati naše perceptivno polje, dosadašnje spoznajno iskustvo, emotivni milje, ali i neke segmente opće prihvaćenog sustava društvenih vrijednosti. Misliti drugačije od ostalih i to slobodno izraziti, na žalost često dovodi do socijalnih konflikata s našom okolinom. To, naravno, posebno vrijedi u društvima u kojima tolerancija drugačijih stajališta nije osobito razvijena. Rigidnost pogleda na svijet najčešća je prepreka razvoju kreativnosti. U poslovanju neke tvrtke, upravo poticanje kreativnosti i slobodnog izražavanja drugačijeg mišljenja pridonosi kreativnom poslovnom miljeu koji pogoduje i potiče jačanje inovativnih potencijala tvrtke.

Ovih je dana Finska ponovo impresionirala svojim visoko kreativnim osmišljavanjem svog Alvar Aalto paviljona kojim se predstavlja na 55. Venecijanskom bijenalu. Naime, na prošlom bijenalu jedno veliko drvo iznenada se srušilo na finski paviljon, teže ga oštetilo i primoralo zatvoriti vrata posjetiteljima. Ove godine, finski umjetnici osmislili su originalnu prezentaciju, umjetničku instalaciju i znanstveno-kreativnu izložbu pod nazivom ”Padajuće drveće”, pretvorivši nesretnu priču u originalni bio-art, naglašavajući složenu interakciju čovjeka i prirode s jasnom porukom jačanja svijesti o potrebi očuvanja okoliša. Finska se ove godine proširila i na Nordijski paviljon u kojem je postavila mali znanstveni laboratorij gdje se znanost i visoke tehnologije nude kao sredstva propitivanja nekih temeljnih pitanja složenog odnosa čovjeka, umjetnosti i prirode, kroz njihovo rađanje, život i umiranje.

Taj primjer zaista dobro ilustrira kako se iz situacija koje često imaju neki negativni predznak, konceptualnom reorganizacijom samog događaja, racionalnim uklanjanjem emotivne komponente i kreativnim pristupom mogu napraviti originalni pozitivni iskoraci. Zato se često kaže kako krize ujedno otvaraju i prostor novih mogućnosti, a nesreće odgajaju inteligenciju. Finski tim je to odlično iskoristio. Skupinu visoko kreativnih ljudi koja je osmislila cjelokupni nastup na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu činili su i umjetnici i znanstvenici, spojivši svoju visoku kreativnost u integralnu priču kojom se ta zemlja ponovo originalno predstavila na međunarodnoj sceni.

Tehnološke inovacije najčešće nastaju u miljeu u kojem je dobro poznavanje visokih tehnologija integrirano sa kreativnosti i visokom razinom divergentne produkcije. Upravo formiranje timova u kojem uz znanstvenike, inženjere i tehnologe rade i umjetnici i dizajneri, postaje tako sve češći model rada inovativnih tvrtki. Uspješno integriranje niza finskih sveučilišta u području visokih tehnologija, prirodnih znanosti, ekonomije, umjetnosti i dizajna u jedinstveno Aalto sveučilište, u posljednje tri godine jasno potvrđuje koliko je bio mudar taj značajan iskorak ka novom trendu umrežavanja znanosti, tehnologija, umjetnosti, dizajna i umijeća poslovanja. Slogan na kojem se danas ugledno Aalto sveučilište temelji – ”Gdje znanost i umjetnost susreću tehnologiju i biznis” postao je inspirativni model mnogim drugim zemljama.

Originalnost u pristupu rješavanja problema ključna je za razvoj znanosti i ljudske spoznaje. Najveće ideje u pravilu nailaze na snažan otpor svih koji preferiraju opće prihvaćena dominantna stajališita i uhodane obrasce ponašanja. Nove ideje teško istjeruju stare, bez obzira koliko su te stare netočne ili istrošene. Ako nam je brod usidren u mirnoj luci on je uistinu siguran. No, da li je glavna funkcija broda biti usidren u mirnoj luci? Plovidba često nemirnim morima najbolja je ilustracija izazova i hrabrosti potrebne za suočavanje sa globalnom konkurencijom koja danas prijeti svakoj tvrtki. No, sigurno možemo dosta učiniti da naš brod plovi sigurnije, sa jasnim destinacijama, ciljevima, kvalitetnom posadom i potrebnom opremom, sa dobrim poznavanjem vremenskih uvjeta i znanjem navigacije.

Picasso je jednom rekao kako umjetnost ispire s naše duše prašinu svakodnevnog života. Dosadna i jednolična svakodnevnica sigurno nije optimalni milje za kreativnost. Stvaralački motiv čezne za promjenama, nudi drugačiji pogled na svijet koji nas okružuje. Taj poriv za nečim novim i originalnim u temelju je i poslovne inovativnosti. Međutim, dok umjetnost ima neograničenu slobodu stvaranja, a u samom stvaralaštvu i potvrđuje svoj smisao, inovativnost je primarno usmjerena uspješnoj komercijalizaciji novih ideja, izuma, koncepata i tehnoloških rješenja. No, neovisno radi li se o umjetničkom stvaralaštvu ili o inovativnom poslovanju, kreativnost sasvim sigurno najbolje ispire talog pasivnosti i bezvoljnosti, a sivilu svakodnevnog života vraća boje. Zato, budimo kreativni.

Izvor: SEEbiz