Kulturna 2023.

Januar

Početak kulturne 2023. nikako ne obećava: memoari princa Harryja dominiraju vijestima i listama bestselera. U Dubaiju, na scenu se ekskluzivnim koncertom vraća Beyoncé i najavljuje spektakularnu turneju za album "Renaissance", a već idućeg mjeseca na dodjeli Grammyja obara svjetski rekord mađarsko-britanskog dirigenta Georga Soltija: s novoosvojene četiri, Beyoncé sada ima ukupno 32 pozlaćene figurice gramofona. Gina Lollobrigida, nekadašnji frontmen Televisiona Tom Verlaine i književni kritičar Dario Grgić među prvim su važnim imenima koja će nas napustiti u ovoj godini. Polemike se, barem na Zapadu, obrću oko utjecaja tzv. umjetne inteligencije na umjetnost i kulturu. Preplavljeni smo umjetno generiranim tekstovima, muzikom i slikama: generatori pritom "uče" na djelima koja su prethodno stvorili ljudi, prijeteći da ljude ubuduće ostave bez posla i prihoda. Iz ove nevolje – pokazat će se uskoro – rađaju se ozbiljni sukobi, štrajkovi, sudske tužbe...

Februar

Obaveznu porciju rasprava o kulturi otkazivanja odradili smo na slučaju Roalda Dahla, u čijim knjigama za djecu je britanski Penguin mijenjao "uvredljive" pojmove: "debeli" likovi postali su "golemi", "ružni" su potpuno nestali, "muškarci" su sada "osobe", a protivnici terora političke korektnosti jednostavno su podivljali. Kod nas, političke nekorektnosti poželjela se igrati ekipa iz benda Let3, osvojivši na sveopće oduševljenje pjesmom "Mama ŠČ!" natjecanje Dora i plasiravši se na Euroviziju, iako nije lako shvatiti što bi to danas trebalo biti subverzivno u njihovom ismijavanju Rusije i Putina. I dok se Let3 bubnjevima i gitarama okomio na ruskog vladara, postava ljubljanskog Laibacha najavila je da će – kao prvi poznatiji zapadnjački bend od početka napada na Ukrajinu – održati koncert u Kijevu. Ideja ubrzo propada: ukrajinski organizatori zatražili su od lajbahovaca da prethodno nedvosmisleno osude i odbace kompletnu rusku kulturu, na što ovi, naravno, nisu pristali.

Mart

17. marta, deset dana prije nego što bi napunila 74 godine, u Amsterdamu umire Dubravka Ugrešić. Rekli bismo da je njenom smrću hrvatska kultura izgubila neprocjenjivo mnogo, da s tom kulturom, provincijalnom i klaustrofobičnom, Ugrešić nije raskrstila još početkom devedesetih, kada su je tjerali iz Zagreba uvredama, prijetnjama i ravnodušnošću, skupa s još ponekom "vješticom iz Rija". Jedna velika autorska i intelektualna karijera tada se prepolovila. Do devedesetih, Ugrešić je bila, među ostalim, autorica hit-romana "Štefica Cvek u raljama života", prva žena koja dobiva NIN-ovu nagradu (za sjajno "Forsiranje romana-reke"), ugledna rusistica, stručnjakinja za avangardu… Zatim postaje egzilantica, autodeklarirana anacionalna spisateljica, a novi romani ("Muzej bezuvjetne predaje", "Ministarstvo boli"...) i zbirke eseja ("Kultura laži", "Zabranjeno čitanje"...) donose joj svjetsku slavu. Opus koji iza nje ostaje obuhvaća preko 20 knjiga: to je popis obavezne lektire za sve one kojima su čitanje i pisanje čin otpora, izigravanja zadanih granica, nepristajanja i pobune.

Dubravka Ugrešić (Foto: Shevuan Williams)

April

Izložbama po zapadnim metropolama obilježava se 50. godišnjica smrti Pabla Picassa, a u vremenu nakon MeToo pokreta to je povod i da se, mnogo više nego prije, progovori o njegovoj dobro dokumentiranoj mizoginiji. Kad smo kod mizoginije, 13 žena optužuje Gérarda Depardieua za seksualno zlostavljanje i uznemiravanje, pri čemu glumcu to nisu prvi takvi slučajevi. A kad smo kod seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja, do konca godine stižu optužbe i za komičara Russella Branda, pjevače Stevena Tylera i Axla Rosea, glumca Jamieja Foxxa, dok će Foxxov kolega Danny Masterson, najpoznatiji po seriji "Lude sedamdesete", zbog silovanja biti osuđen na 30 godina zatvora. U Hollywoodu, istovremeno, preko devet hiljada scenarista, okupljenih u sindikatu Američki ceh pisaca, glasa o tome hoće li stupiti u štrajk: "za" zaokružuje njih skoro 98 posto...

Deset dana prije nego što bi napunila 74 godine umire Dubravka Ugrešić. Rekli bismo da je njenom smrću hrvatska kultura izgubila neprocjenjivo mnogo, da s tom kulturom, provincijalnom i klaustrofobičnom, Ugrešić nije raskrstila još početkom devedesetih

Maj

...pa velika obustava rada službeno započinje 2. maja. Nasuprot sindikatu stoji financijski neusporedivo snažnije Udruženje filmskih i televizijskih producenata, a spor se uglavnom vodi oko procenata: producenti sebi uzimaju sve veći dio novaca sa streaming servisa. Drugi ključni zahtjev pisaca tiče se ograničenja upotrebe umjetne inteligencije, koja prijeti da im preotme poslove. Blokada tipkovnica zaustavit će snimanje filmova i serija sve do oktobra, šteta za biznis brojat će se u milijardama dolara. Paralelno s holivudskim vijestima pratimo završne epizode "Nasljeđa", jedne od hvaljenijih i nagrađivanijih TV-serija posljednjih godina, a s ove strane Atlantika kanska Zlatna palma ide "Anatomiji pada" režiserke Justine Triet.

Štrajk američkih glumaca i scenarista (Foto: Wikimedia Commons)

Jun

Scenaristima se pridružuju i holivudske glumice i glumci: predvođen Fran Descher, najpoznatijom po naslovnoj TV-ulozi u "Dadilji", glumački ceh Američke federacije televizijskih i radijskih umjetnika odlučuje da neko vrijeme neće pred kamere. Sindikat inače zastupa oko 160 hiljada članova. Ona svjetska turneja Beyoncé, najavljena početkom godine, započinje u Stockholmu, a iz Švedske se javljaju zabrinuti ekonomisti koji vjeruju da su samo dva njena tamošnja koncerta bila dovoljna da napumpaju nacionalnu inflaciju. Već sada je, međutim, jasno da će "Renaissance" progutati daleko spektakularnija pop-mašinerija: svjetska turneja "The Eras" Taylor Swift. Ukupno 151 koncert, raspamećeni swiftiesi na pet kontinenata, kolapsi stranica za onlajn prodaju karata, predsjednici država koji javno mole Swift da navrati i kod njih: do kraja godine pjevačica je novopečena milijarderka, osoba godine u izboru magazina Time i, bez konkurencije, najveća pop-zvijezda globusa. U našem zakutku planete, za to vrijeme, ima smislenijih i manje smislenih zbivanja. Među smislenijima se izdvaja otvaranje retrospektive Sanje Iveković "Works of Heart" u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Među manje smislenima sukob na književnoj desnici, u kojem je umjereno desno vodstvo Društva hrvatskih književnika svrgnula opozicija, nešto desnija i nešto neumjerenija.

Jul

Ljetni su mjeseci, kreću godišnji odmori – bar za one koji rade van sezone – pa nastavljamo relativno opušteno: nakon muzičkog meča Beyoncé vs. Swift, evo nam i rivaliteta godine na velikim ekranima. Iz činjenice da su dva sasvim različita filma – "Barbie" režiserke Grete Gerwig i "Oppenheimer" Christophera Nolana – zaigrala u kinima u isto vrijeme, društvene mreže i mediji stvorili su sumanutog pop-kulturnog mutanta, ružičasto-smrtonosnog bastarda, fenomen koji će ostati zapamćen pod nazivom Barbenheimer. Memovi se množe mrežama, "Barbie" očekivano trijumfira na blagajnama, kritičari se – manje očekivano – razilaze oko toga koji je film zapravo bolji. Kod nas, iz Ministarstva kulture iscurio je nacrt novog Zakona o medijima koji pokazuje da HDZ-ova ministrica Nina Obuljen Koržinek predano radi na nastavku destrukcije medijskog polja. Dnevnim novinama poput Jutarnjeg i Večernjeg namijenila je obilnu financijsku pomoć u prešutnu zamjenu za servisiranje vlasti, ograničila je niz novinarskih sloboda, pa Hrvatsko novinarsko društvo jednostavno zaključuje: "Nacrt novog Zakona o medijima u cijelosti je neprihvatljiv." Nakon smrti Dubravke Ugrešić iz Beograda dolazi vijest o odlasku drugog velikog imena (post)jugoslavenske književnosti: u 76. godini preminuo je neusporedivi majstor pripovijedanja David Albahari.

August

Vlada koristi ljetno zatišje da nas zaspe nacrtima sve uvrnutijih zakona: nakon onog o medijima, evo nam i skice Zakona o jeziku. Taj tekst, nastao u koprodukciji državne vlasti i Matice hrvatske, zastaje negdje na pola puta između besciljne onanije konzervativnih purista, najave HDZ-ove predizborne kampanje i potpunog besmisla: nije jasno čemu bi točno trebao služiti osim da odlije nešto proračunskih novaca lektorskim službama, a konzervativcima udijeli neophodni privid vlastite važnosti. Tamo gdje se s jezikom zbivaju neke bitne stvari, bilježimo novinarsko otkriće magazina Atlantic da se tzv. umjetna inteligencija, odnosno veliki jezični modeli, "hrane" i "uče" na nepreglednim arhivama piratiziranih knjiga pisaca poput Stephena Kinga, Jonathana Franzena. Margaret Atwood, Harukija Murakamija, ali i Danila Kiša, Dubravke Ugrešić, Davida Albaharija, ne osvrćući se pritom na autorska prava. Nakon Beyoncé i Taylor Swift, nakon Barbie i Oppenheimera, zaoštrava se, eto, i borba ljudi i strojeva.

Saznajemo da je Aleksandra Prijović rasprodala već petu zagrebačku Arenu. Uzbuna, panika, komešanje: tko je ta žena? Tko su ljudi koji je slušaju? Tko smo uopće mi? Čemu tri desetljeća hrvatske državnosti?

Septembar

Festivali, festivali. Na onom filmskom u Veneciji slave "Uboga stvorenja" režisera Jorgosa Lantimosa. Na onaj pustinjski, Burning Man, pada pljusak: hiljade ljudi zapinje u blatu i oluji, iz Nevade stižu slike kao iz "Mad Maxa", postapokalipsa je kulisa, medijska publika uživa u prizoru izbezumljenih IT-jevaca, big tech direktora i sličnih posjetitelja. Kod nas, predstavljanje romana "Psi" Dore Šustić na riječkom festivalu autora Vrisak pokreće književnu polemiku godine. Niz autorica iz feminističkog rakursa analizira prikriveni seksizam muških sudionika predstavljanja: otvara Dunja Matić, slijede Lana Pukanić, Marija Dejanović, Dora Šustić, Anja Tomljenović... Prozvani sudionici – Nikola Petković, Zoran Ferić i moderator Vid Barić – strepe pred kulturom otkazivanja i brane slobodu izražavanja. Nismo sigurni da su se dvije strane razumjele. Ali smo sigurni da neki tipovi seksizma na književnoj sceni – ma kome se i ma koliko činili normalnima – više naprosto ne prolaze. Jedna od boljih vijesti godine.

Dora Šustić, autorica romana "Psi" (Foto: Luka Stanzl/PIXSELL)

Oktobar

Teroristički upad Hamasa na teritorij Izraela 7. oktobra, masakr preko hiljadu ljudi i otmica više od 200 civila izazivaju brutalnu reakciju izraelske vlasti koja je neselektivnim bombardiranjem do danas u pojasu Gaze – tog tragičnog, odavno izmrcvarenog logora na otvorenom – pobila oko 20 hiljada Palestinaca, mahom žena i djece. Sukob se prenosi i na svjetsku kulturnu scenu, a Zapad reagira cenzorskim refleksom, gušeći glasove (pro)palestinskih umjetnika. Prednjači Njemačka: na Sajmu knjiga u Frankfurtu na neodređeno je vrijeme odgođena dodjela nagrade palestinskoj književnici Adaniji Shibli, zbog čega u svome govoru, na svečanom otvaranju, jedini protestira Slavoj Žižek. Višegodišnji glavni urednik utjecajnog Artforuma David Velasco ostaje bez posla zbog javne podrške narodu Palestine, otkazuju se festivali i promocije, na meti su čak i židovski autori poput Mashe Gessen i Nathana Thralla, koji kritiziraju službenu izraelsku politiku. Sjevernije, iz Stockholma stiže informacija da Nobel za književnost ide Jonu Fosseu. Zapadnije, iz Hollywooda dolazi vijest...

Novembar

...da su, nakon scenarista, i glumci odnijeli pobjedu svojim štrajkom. U međuvremenu, godina je već odnijela Ryuichija Sakamotoa, Cormaca McCarthyja, Williama Friedkina, Sinead O'Connor i brojne druge, a u novembru nas napušta predivna irska beštija Shane MacGowan. Hrvatsku muzičku scenu, međutim, pogađa daleko ozbiljnija tragedija: početkom mjeseca saznajemo da je Aleksandra Prijović rasprodala već petu zagrebačku Arenu. Uzbuna, panika, komešanje: tko je ta žena? Tko su ljudi koji je slušaju? Tko smo uopće mi? Čemu tri desetljeća hrvatske državnosti? Čemu miteleuropsko-mediteranska kulturna politika, čemu jezični zakoni? Čemu Nina Obuljen Koržinek kao takva? Desničarski kerberi nacionalnih vrijednosti i liberalni čuvari muzičkog ukusa natječu se u žanru strave i užasa, termini onih pet koncerata se bliže, Prijović stiže...

Decembar

...a onda, početkom decembra, sve skupa prolazi bez većih posljedica. Prijović je svoje otpjevala i to bi bilo to: dalje idu jezični zakoni, dalje državna kontrola medija, dalje kulturna desnica koja oštri zube, iščekujući rezultate raznoraznih izbora i sukoba, lokalnih i globalnih, u narednoj godini. Svima puno sreće u 2024.! Čini se da će nam trebati.

portalnovosti