Uz ograničavanje minusa na tekućim računima građana, smanjenja kamata koje banke obračunavaju na te minuse, te preciznog uređivanja kamata na stambene kredite, ministar financija Slavko Linić namjerava ograničiti naknade što ih banke naplaćuju kao troškove obrade kredita.
Uz to građanima koji su podigli kredite u švicarcima, ukoliko je franak u međuvremenu poskupio za 20 posto, banke bi morale kamate vratiti na razinu na kojoj su bile kad je kredit ugovoren, piše Novi list.
Ministarstvo financija na svojim je stranicama objavilo prijedlog za izmjenu zakona o potrošačkom kreditiranju, koji uz dio novih pravila u odnosima između banaka i klijenata, na nekoliko stranica obrazloženja motiva za te promjene iznosi dosad najoštriju kritiku vlasti na ponašanje bankarskog sektora u Hrvatskoj. Uz to, on znači i da Ministarstvo financija regulira odnose banaka i građana i jednim dijelom zadire u poslove koji su u nadležnosti Hrvatske narodne banke, koja se zasad nije odlučila na takav korak.
Zakon je zasad ponuđen na uvid javnosti koja može dati svoje primjedbe, ali će njegova sudbina umnogome ovisiti o stavu koalicijskog HNS-a koji je kod prvih najava ograničavanja minusa na tekućim računima izrazio rezervu.
Ministarstvo financija ne odustaje i doista predlaže ograničenje minusa na jednu plaću, a građani će se morati uskladiti s tom odredbom do 1. siječnja 2015. Bilo kada u tom će im vremenu banka morati osigurati kredit kojim će pokriti iznos minusa veći od njihove prosječne plaće i to na rok do 24 mjeseca. Uz to na taj kredit banke neće moći naplatiti troškove obrade.
Ministarstvo financija posebno je oštro prema bankama u svom obrazloženju rezanja minus i ponašanje banka uspoređuje s ponašanjem "zakonom zabranjenih kreditnih ureda koji su djelovali bez licence" .
Još su žešće kritike kad je u pitanju ponašanje banaka u slučajevima stambenih kredita, pa Ministarstvo napominje da banke snose teret krivnje za to što 12,5 posto građana ne može vraćati kredite, te za to što je udio nenaplativih kredita u švicarskim francima 57 posto.
S obzirom da su banke s desecima tisuća klijenata sklopile ugovore o stambenim kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, ali pri tome nisu ugovorile parametre temeljem kojih će se ta kamata mijenjati, Ministarstvo zaključuje da to omogućava samovolju banaka kod promjene kamatne stope, a idu i korak dalje pa zaključuju da su ti krediti ništetni prema Zakonu o obveznim odnosima.
Zato se bankama propisuje da će kod ugovaranja promjenjivih kamatnih stopa morati precizno definirati kako se određuje ta promjena kamata. Uz to ograničava se i maksimalna kamatna stopa na stambene kredite u svakoj valuti i ona će biti za jedan postotni poen veća od prosječne kamatne stope na te kredite. Prosječna kamata na stambene kredite u Hrvatskoj trenutno je 5,37, dok je u zemljama eurozone 3,32.
U dopuštenom minusu je više od milijun i pol građana Hrvatske, a banke godišnje na te minuse naplate kamatu od 800 milijuna kuna.
Novi zakon odnosit će se i na ranije odobrene kredite i banke će svojim klijentima morati ponovno definirati parametre za izračun promjenjive kamate. Zakon propisuje i to da se kod ugovora u kojima je za 20 posto povećana vrijednost valute u kojoj su podignuti krediti, kamata mora vratiti na početno stanje. To znači da će građanima koji imaju stambene kredite u švicarcima banke morati vratiti "stare" kamate ako je franak od trenutka kad su potpisali ugovor poskupio za 20 posto.
Ministar financija pravilnikom će odrediti i naknadu za odobravanje kredita i ona će morati biti stvarni trošak obrade kredita, a ne primjerice postotak iznosa kredita. Naknada se za trajanje ugovora neće moći mijenjati niti će se moći uvoditi nove naknade.
Izvor: SEbiz
Uz to građanima koji su podigli kredite u švicarcima, ukoliko je franak u međuvremenu poskupio za 20 posto, banke bi morale kamate vratiti na razinu na kojoj su bile kad je kredit ugovoren, piše Novi list.
Ministarstvo financija na svojim je stranicama objavilo prijedlog za izmjenu zakona o potrošačkom kreditiranju, koji uz dio novih pravila u odnosima između banaka i klijenata, na nekoliko stranica obrazloženja motiva za te promjene iznosi dosad najoštriju kritiku vlasti na ponašanje bankarskog sektora u Hrvatskoj. Uz to, on znači i da Ministarstvo financija regulira odnose banaka i građana i jednim dijelom zadire u poslove koji su u nadležnosti Hrvatske narodne banke, koja se zasad nije odlučila na takav korak.
Zakon je zasad ponuđen na uvid javnosti koja može dati svoje primjedbe, ali će njegova sudbina umnogome ovisiti o stavu koalicijskog HNS-a koji je kod prvih najava ograničavanja minusa na tekućim računima izrazio rezervu.
Ministarstvo financija ne odustaje i doista predlaže ograničenje minusa na jednu plaću, a građani će se morati uskladiti s tom odredbom do 1. siječnja 2015. Bilo kada u tom će im vremenu banka morati osigurati kredit kojim će pokriti iznos minusa veći od njihove prosječne plaće i to na rok do 24 mjeseca. Uz to na taj kredit banke neće moći naplatiti troškove obrade.
Ministarstvo financija posebno je oštro prema bankama u svom obrazloženju rezanja minus i ponašanje banka uspoređuje s ponašanjem "zakonom zabranjenih kreditnih ureda koji su djelovali bez licence" .
Još su žešće kritike kad je u pitanju ponašanje banaka u slučajevima stambenih kredita, pa Ministarstvo napominje da banke snose teret krivnje za to što 12,5 posto građana ne može vraćati kredite, te za to što je udio nenaplativih kredita u švicarskim francima 57 posto.
S obzirom da su banke s desecima tisuća klijenata sklopile ugovore o stambenim kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, ali pri tome nisu ugovorile parametre temeljem kojih će se ta kamata mijenjati, Ministarstvo zaključuje da to omogućava samovolju banaka kod promjene kamatne stope, a idu i korak dalje pa zaključuju da su ti krediti ništetni prema Zakonu o obveznim odnosima.
Zato se bankama propisuje da će kod ugovaranja promjenjivih kamatnih stopa morati precizno definirati kako se određuje ta promjena kamata. Uz to ograničava se i maksimalna kamatna stopa na stambene kredite u svakoj valuti i ona će biti za jedan postotni poen veća od prosječne kamatne stope na te kredite. Prosječna kamata na stambene kredite u Hrvatskoj trenutno je 5,37, dok je u zemljama eurozone 3,32.
U dopuštenom minusu je više od milijun i pol građana Hrvatske, a banke godišnje na te minuse naplate kamatu od 800 milijuna kuna.
Novi zakon odnosit će se i na ranije odobrene kredite i banke će svojim klijentima morati ponovno definirati parametre za izračun promjenjive kamate. Zakon propisuje i to da se kod ugovora u kojima je za 20 posto povećana vrijednost valute u kojoj su podignuti krediti, kamata mora vratiti na početno stanje. To znači da će građanima koji imaju stambene kredite u švicarcima banke morati vratiti "stare" kamate ako je franak od trenutka kad su potpisali ugovor poskupio za 20 posto.
Ministar financija pravilnikom će odrediti i naknadu za odobravanje kredita i ona će morati biti stvarni trošak obrade kredita, a ne primjerice postotak iznosa kredita. Naknada se za trajanje ugovora neće moći mijenjati niti će se moći uvoditi nove naknade.
Izvor: SEbiz
