Ljeto pod virusnim suncobranom

Onomad, kada su NATO/SAD-ovi bombarderi iz talijanskog Aviana tako revno od 24. ožujka do 1. lipnja 1999. godine - samoangažirani u ratu na Kosovu na strani tzv. Oslobodilačke vojske Kosova (Ushtria Ҫlirimtare e Kosovës, UҪK) - prelijetali dalmatinske plaže noseći smrt i razaranje tad Saveznoj Republici Jugoslaviji, strani su gosti masovno otkazivali ljetne aranžmane na hrvatskom dijelu Jadrana južnije od Rijeke i glavna je turistička sezona manje-više propala. Hrvatski su tradicionalni Nijemci, Austrijanci, Česi, Poljaci, Talijani, Šveđani... prstohvatom milimetara mjerili na zemljovidu udaljenost Zlatnog rata, makarskih plaža, Paklinskih otoka, Dubrovnika, Mljeta i inih perli u nisci rajskih bisera tzv. najljepšeg mora na svijetu - a najbližeg cijenom i kilometražom - od detonacija u paklu Beograda. I tog su ljeta dali prednost Španjolskoj, Grčkoj, Turskoj, Italiji, Tunisu..., tradicionalno, je li, hrvatskoj turističkoj konkurenciji.

Gotovo u dan, 21 godinu kasnije, opet se - sada zbog "strašnije ugroze od ratne", pandemije tajanstvene bolesti koronavirusa masovno otkazuju turistički aranžmani istih tradicionalnih gostiju. Ali i iz Japana, Kine, Južne Koreje, Ruske Federacije, Ukrajine, Izraela... što zadnjih godina uvjerljivo iskazuju ambiciju također postati tradicionalnim. Dobro, ova virusna pošast jednako je, ako ne i znatno više/teže, pogodila i hrvatsku turističku konkurenciju u susjedstvu te udaljenijim odredištima, pa će svi još dugo vidati financijske rane nakon što SARS-CoV-2 prohuji ili ga farmaceutska industrija u nekom realnom roku - kojem nitko ne zna kraj - učinkovito stjera u mišju rupu učinkovitim cjepivom. Hrvatska, kojoj turizam puni blizu 20 posto državne blagajne - PDV i trošarine su gotovo 80 posto ukupnih poreznih prihoda, odnosno blizu 50 posto ukupnih prihoda poslovanja - gubitak turizma ove godine znači omču oko vrata. Privatnim poduzetnicima koji čine više od 60 posto te djelatnosti pandemija je zabila nož u leđa. O radnicima da ne pričamo.

Predsezona je već propala, a glavna turistička sezona i postsezona su na dugom štapu, s najvjerojatnijim više no 90-postotnim podbačajem u ukupnom godišnjem prihodovnom skoru. Nije bilo malo niti su se rijetko javljali ekonomisti od imena i prezimena koji su desetljećima opominjali državne vlasti - i tzv. desne i tzv. lijeve, odnosno "udrobljeno" koalicijske - kako nije dobra politika koja je ne samo istjerala pouzdanog domaćega gosta s vlastitog mora, gdje je bio neupitan u doba tzv. komunističkog mraka i masovnog turizma u razvedenoj mreži sindikalnih odmarališta po cijelom Jadranu i unutrašnjosti već i prevelikog oslonca/ovisnosti države o turističkim prihodima.

U aktualnoj pandemijskoj tmini nabijenoj strahom i neizvjesnošću, kojoj ne vide kraj ni nobelovci u epidemiološkoj branši, postaje "normalno" i zakonodavno "validno" to da državni Big Brother neometano ulazi u sve domove suspendirajući - za "naše dobro" - ključne dijelove ljudskih prava i sloboda. I taj će Big Brother - Nacionalni stožer Civilne zaštite, vladino ad hoc tijelo za upravljanje pandemijskom krizom, stanjem gospodarstva i praktično životima stanovništva, reći hoće li, kada, kako i po kojim uvjetima "relaksirati" restrikcije te podignuti turističku rampu stranim gostima. Po koju cijenu, ako pandemija još bude trajala, makar znatno ublažena, pa će se strancima nuditi makar samo blago kontaminirano sunce i more?

Špekulacije te vrsti medijski su razigrali zahtjevi turističkih agencija ovih dana u Češkoj tamošnjoj vladi kako bi se s hrvatskom vlasti dogovorilo organiziranje svojevrsnih turističkih koridora i omogućilo dolazak Čeha na hrvatsku obalu Jadrana. Doduše, i u Slovačku, gdje se Česi također masovno odlaze odmarati. Mediji i turistička branša u Češkoj i Hrvatskoj , odmah su se bacili na tu dobačenu kost i priča se razigrala do te mjere da je češki predsjednik Miloš Zeman javno poručio sunarodnjacima neka "ovog ljeta uživaju u ljepotama vlastite zemlje, jer će zbog pandemije virusa SARS-CoV-2 Česima biti zabranjena putovanja u druge države cijelu godinu".

Hrvatski pak ministar turizma Gari Cappelli - prije no što je službeno bilo što odlučeno i čak kontra vlastitim ogradama prethodnih dana, odnosno tumačenju zdravstvenog ministra Vilija Beroša o krajnjem riziku dolaska stranih turista s "liječničkim potvrdama da su zdravi" - dao znati novinarima kako će o "dolasku čeških turista u Hrvatsku razgovarati s češkom kolegicom". Ragovarat će o "modalitetima".

Znâ li Cappelli nešto što hrvatska javnost još ne znâ i ne treba znati? Ili pak Cappelli znâ nešto što još ni sâm premijer Andrej Plenković ne znâ, ne znaju ni prvaci Nacionalnog stožera Civilne zaštite, ministar Beroš ni sva politička oporba koja podržava smjer vladine borbe protiv pandemije, ali ju vladajući - zbog (pre)važnih parlamentarnih izbora najesen? - baš i ne doživljavaju?

U okolnostima kad vrag iz nužde i muhe jede, a hrvatski turizam - desetljećima i dulje oslonjen na (pre)prodaju sunca i mora, pa u novije doba pofriškan tzv. kulturnim ljetima s mačevanjem i folklorom te OPG-ponudom GMO free i izvorno domaće - jest ove sezone u itekako, je li, velikoj nuždi, pa više nikomu s makar samo sobičkom s tri zvjezdice ne pada na um vrijeđati Čehe kako su "loši gosti jer malo troše, nekoliko ih liže jedan sladoled i ne zalaze u skuplje restorane".

Po Zemanovim riječima, "trenutačna ograničenja na češkim granicama bi trebala trajati d godinu dana kako putnici ne bi donijeli novi val zaraze s putovanja u zemlje u kojima epidemija Covida-19 još nije završila". Česi su još sredinom ožujka zabranili ulaz i izlaz iz svoje zemlje kako bi suzbili širenje opasnog virusa, a iznimka su samo građani koji putuju na posao, vozači kamiona i ljudi koji moraju na liječenje u inozemstvo.

Razumljivo je zašto češke turističke agencije predlažu u ovim okolnostima posebne koridore za češke turiste. U Hrvatskoj godišnje boravi cca milijun njihovih sunarodnjaka, a veći dio upravo u agencijskim aranžmanima, pa zarada nije mala. Interes pak hrvatskih domaćina i turističke vlasti nije ništa manji. Medijska agencija DPA ističe i taj razlog što je epidemija SARS-CoV-2 u Hrvatskoj pod boljom kontrolom i "bezopasnija" no drugdje u Europi, pa...

Nekako je ispod radara prošla vijest da su o temi dolaska čeških turista na našu obalu Jadrana telefonski već razgovarali hrvatski i češki premijer tako da Cappellijevo komuniciranje s češkom ministricom turizma Klarom Dostalovom baš i nije neko soliranje iza leđa njihovih šefova vlada. No, o realizaciji će jamačno odlučiti stanje pandemije ne u dvjema zemljama, već u širem europskom okružju i globalno. Nitko unaprijed nije u stanju predvidjeti što će i kako biti na zdravstvenom kartonu Europe i svijeta već za koji dan, kamoli za mjesec, dva ili do kraja ljeta...

Oko 100.000 privatnih iznajmljivača, dobrim dijelom penzića s cca 2000 kuna mirovine koji su pod kreditnim obavezama zbog državnog uvjeta za podizanje kakvoće smještaja, ostvaruju 50 posto turističkog prometa te će ih propala ovogodišnja sezona baciti na koljena. Dio ih neće preživjeti. Moratorij od tri do šest mjeseci na otplatu zajmova nije ni slamka spasa, jer se sljedeći njihov prihod - tvrdi predsjednik Zajednice HGK obiteljskog smještaja i turizma Nedjeljko Pinezić - može očekivati tek za 18 mjeseci.

Hoće li, međutim, turističke usluge u tako deficitarnim okolnostima biti jeftinije no lani, što bi bilo normalno očekivati? Neće. Ili bar neće bitno. Ili barem za domaće goste kojih su se sada sjetili za popunjavati makar dio kreveta i mjesta na plažama na kojima neće biti stranaca, pa se vladajući hvataju za slamku ponudom u zadnji čas turističke tzv. CRO kartice koja pak osiromašenom domaćem gostu ne može puno pomoći.

Covid-19 je već dosad uvjerljivo desetkovao kućne proračune prosječne obitelji izostankom ili smanjenjem redovnih prihoda zbog gospodarskih poremećaja, a samo privatni smještaj nudi blizu 700.000 kreveta koji se, doduše, brzo i lako mogu prenamijeniti domaćim gostima, ali uz jeftiniju uslugu. Šef Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella, koja sama nudi cca 200.000 kreveta u privatnom smještaju, nije sklon vjerovati u znatno niže cijene unatoč propaloj predsezoni i upitnoj sezoni te postsezoni. "Da bude jasno", kazao je, "očekujemo između 10 i 25 posto turizma koji smo imali prošlih godina, jer je hrvatska ponuda prije svega strukturirana prema stranim turistima, ali se može prilagoditi našim. Cjenovno nema nekih promjena, iako svi očekuju da će se to dogoditi kad počne popuštanje epidemioloških mjera."

Dio iznajmljivača tu i tamo već glasno spominje navodnu činjenicu kako "zadnjih desetak godina nismo poskupljivali usluga, a ulazni troškovi i porezne obaveze su nam se povećavali", pa... Ministar Cappelli se pouzdaje i u to da nitko od tradicionalnih turističkih gostiju iz inozemstva, ne samo poslovni partneri iz Češke "ne može dugo izdržati ovu situaciju bez posla. Bit će zahtjeva i iz Austrije, Slovačke, Mađarske..., pogotovo njihovih građana koji su vlasnici brodova, kuća i druge imovine u RH. U njima vidim prve koji će na neki način probiti tržište". Živi bili, pa vidjeli. Hrvatsko ljeto pod virusnim suncobranom.

h-alter