[caption id="attachment_75923" align="alignleft" width="460"] Zagreb, 19.11.2015. - Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko dao je izjavu za medije ispred Sredinjice HDZ-a u kojoj su u tijeku pregovori izmeðu predstavnika MOST-a nezavisnih lista i Domoljubne koalicije.
foto HINA / Lana SLIVAR DOMINIÆ / mm[/caption]
Prema službenim podacima Državnog izbornog povjerenstva, na parlamentarne izbore izašlo je 2.304.403 ljudi, što čini 60,82 posto biračkog tijela. Za SDP-ovu koaliciju Hrvatska raste ukupno je glasalo 742.909 birača, odnosno 32,24 posto birača koji su izašli na izbore. Dobili su, dakle, nešto manje od trećine glasova birača koji su izašli na izbore, dok je ostale dvije trećine građana povjerenje odlučilo pokloniti drugim političkim opcijama.
Ako ovom rezultatu pridodamo i 42.193 glasova birača IDS-a, stranke koja je prije izbora činila vladajuću Kukuriku koalicija, a nije tajila ni da će se SDP-ovom koalicijskom bloku ponovo pridružiti nakon izbora, ispada da je koalicija pod vodstvom Zorana Milanovića na izborima dobila 785.102 glasova. SDP-ov koalicijski blok u ovom slučaju dobio je povjerenje 34,07 posto birača koji su glasali na izborima, što čini tek nešto više od jedne trećine.
Ništa boljim rezultatom se, doduše, ne može pohvaliti ni sam Karamarko. Za njegovu koaliciju glasalo je 771.070 građana RH (uključujući dijasporu op.a.), što znači da su dobili povjerenje 33,46 posto hrvatskih birača.
Među one koji su glasali protiv vlade Zorana Milanovića svakako treba ubrojiti i birače trećeplasiranog MOST-a nezavisnih lista. Za njih je na izborima u 11 izbornih jedinica glasalo 303.564 građana, što čini 13,17 posto birača koji su izašli na izbore.
Tako dolazimo do podatka da je za tri najjače liste na izborima glasalo ukupno 80,70 posto birača (od čega 45,52 posto kombinirano za HDZ-ovu koaliciju i MOST), dok se preostalih 19,30 posto odlučilo za druge opcije poput HDSSB-a, koalicije Milana Bandića, Živog zida, Uspješne Hrvatske, ORaH-a…
No, može li se za sve one koji na ovim izborima nisu dali glas koaliciji Hrvatska raste doista reći da su vladi Zorana Milanovića rekli “dosta”, kao što to tvrdi Tomislav Karamarko? Analiza izbornih rezultata koju je 9. studenog na svom blogu objavio Dragan Bagić, docent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sugerira da to baš i nije sasvim točno.
“Zaključno, ova analiza pokazuje da je Kukuriku koalicija izgubila značajan dio svojih birača, međutim većina bivših birača te koalicije je ostala u ‘lijevoj orbiti’. S druge strane, HDZ je bio posve neuspješan u privlačenju novih birača, a Domoljubna koalicija je u cjelini ostvarila negativnu sinergiju. Dakle, HDZ se spasio od poraza pukom mehanikom koaliranja, te uopće nije profitirao na kritici vlasti. U cjelini, ljevica i lijevi blok je i 2015. ostao nešto jači od desnice i desnog centra (ako se uzmu u obzir samo najznačajniji igrači, nisam zbrajao i svrstavao svaku od malih lista), što pokazuje kako Hrvatska nije ‘prirodno desno orijentirana’, kako se često zdravorazumski misli. Neosporno je da je rasla ‘alternativa’ etabliranim strankama, a za same rezultate izbora još je važnije da su se glasovi ‘alternative’ koncentrirali u jednu listu – Most”, zaključak je do kojeg je Bagić došao u svojoj analizi.
faktograf
foto HINA / Lana SLIVAR DOMINIÆ / mm[/caption]
“Mislim da su upropastili državu i da smo, što se tiče gospodarstva, na rubu, nisu se snašli u migracijskoj krizi nego improviziraju, imamo veliki broj iseljenih ljudi, mnogo mladih ljudi je otišao. Dvije trećine građana je reklo ‘dosta'”, kaže predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko (Hina).
Prema službenim podacima Državnog izbornog povjerenstva, na parlamentarne izbore izašlo je 2.304.403 ljudi, što čini 60,82 posto biračkog tijela. Za SDP-ovu koaliciju Hrvatska raste ukupno je glasalo 742.909 birača, odnosno 32,24 posto birača koji su izašli na izbore. Dobili su, dakle, nešto manje od trećine glasova birača koji su izašli na izbore, dok je ostale dvije trećine građana povjerenje odlučilo pokloniti drugim političkim opcijama.
Ako ovom rezultatu pridodamo i 42.193 glasova birača IDS-a, stranke koja je prije izbora činila vladajuću Kukuriku koalicija, a nije tajila ni da će se SDP-ovom koalicijskom bloku ponovo pridružiti nakon izbora, ispada da je koalicija pod vodstvom Zorana Milanovića na izborima dobila 785.102 glasova. SDP-ov koalicijski blok u ovom slučaju dobio je povjerenje 34,07 posto birača koji su glasali na izborima, što čini tek nešto više od jedne trećine.
20 posto glasova nije išlo ni SDP-u, ni HDZ-u, ni MOST-u
Ništa boljim rezultatom se, doduše, ne može pohvaliti ni sam Karamarko. Za njegovu koaliciju glasalo je 771.070 građana RH (uključujući dijasporu op.a.), što znači da su dobili povjerenje 33,46 posto hrvatskih birača.
Među one koji su glasali protiv vlade Zorana Milanovića svakako treba ubrojiti i birače trećeplasiranog MOST-a nezavisnih lista. Za njih je na izborima u 11 izbornih jedinica glasalo 303.564 građana, što čini 13,17 posto birača koji su izašli na izbore.
Tako dolazimo do podatka da je za tri najjače liste na izborima glasalo ukupno 80,70 posto birača (od čega 45,52 posto kombinirano za HDZ-ovu koaliciju i MOST), dok se preostalih 19,30 posto odlučilo za druge opcije poput HDSSB-a, koalicije Milana Bandića, Živog zida, Uspješne Hrvatske, ORaH-a…
Većina birača ipak glasa za “ljevicu”
No, može li se za sve one koji na ovim izborima nisu dali glas koaliciji Hrvatska raste doista reći da su vladi Zorana Milanovića rekli “dosta”, kao što to tvrdi Tomislav Karamarko? Analiza izbornih rezultata koju je 9. studenog na svom blogu objavio Dragan Bagić, docent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sugerira da to baš i nije sasvim točno.
“Zaključno, ova analiza pokazuje da je Kukuriku koalicija izgubila značajan dio svojih birača, međutim većina bivših birača te koalicije je ostala u ‘lijevoj orbiti’. S druge strane, HDZ je bio posve neuspješan u privlačenju novih birača, a Domoljubna koalicija je u cjelini ostvarila negativnu sinergiju. Dakle, HDZ se spasio od poraza pukom mehanikom koaliranja, te uopće nije profitirao na kritici vlasti. U cjelini, ljevica i lijevi blok je i 2015. ostao nešto jači od desnice i desnog centra (ako se uzmu u obzir samo najznačajniji igrači, nisam zbrajao i svrstavao svaku od malih lista), što pokazuje kako Hrvatska nije ‘prirodno desno orijentirana’, kako se često zdravorazumski misli. Neosporno je da je rasla ‘alternativa’ etabliranim strankama, a za same rezultate izbora još je važnije da su se glasovi ‘alternative’ koncentrirali u jednu listu – Most”, zaključak je do kojeg je Bagić došao u svojoj analizi.
faktograf
