Kako prenosi IHS Jane's, jučer je ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je XX Međunarodni ekonomski forum u St. Petersburgu, godišnji sastanak na vrhu poslovnih ljudi i svjetskih političara.
Ovogodišnji Međunarodni ekonomski forum u St. Petersburgu su posjetili i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, talijanski premijer Matteo Renzi, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon i bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.
Forum prati oko 10 000 gostiju iz 60 zemalja, dok je 2015. na skup u Rusiju svoje predstavnike poslalo 30 zemalja. U radu skupa sudjeluje preko 500 stranih i 600 ruskih tvrtki. Prema izjavi glasnogovornika Kremlja, jedno od ključnih pitanja o kojima će raspravljati je trenutno stanje i perspektiva odnosa između Rusije i EU, uključujući i pitanje sankcija i trgovina energentima.
Ban Ki–moon "zgrozio Ukrajinu"
Odmah na početku Međunarodnog ekonomskog foruma je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon održao govor u kojem je izjavio "kako Rusija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti s pravom veta, igra ključnu ulogu u rješavanju gorućih globalnih pitanja i okončanju sukoba u Ukrajini i Siriji, zalaže se za zaštitu i kontrolu neširenja oružja za masovno uništenje. "
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda ovom izjavom izazvao "zgražanje Ukrajine".
"Ne razumijem kako čelnik Ujedinjenih naroda može reći takvu stvar, te slavi ulogu Ruske Federacije u sukobu u Ukrajini, gdje je Ruska Federacija je glavni akter u agresiji protiv Ukrajine i podržava sukoba", rekao stalni predstavnik Ukrajine pri UN-u, Vladimir Elčenko i dodao "kako će Ukrajina poslati službeno prosvjedno pismo Općoj skupštini UN-a sa zahtjevom da Ban Ki-moon objasni izjavu i ispriča se".
Vladimir Elčenko je bio upoznat s govorim prije početka skupa u St. Petersburgu, ali je službeni predstavnik glavnog tajnika Stefan Djužarrik, komentirajući izjavu Elčenka, rekao je da Ban Ki-moon neće odustati od svojih riječi, te ga pozvao da pažljivo pročita cijeli tekst njegovog govora.
"Sjeverni tok 2" je ekonomska nužnost, a ne politički projekt
Naravno, govorilo se i o projektu plinovoda "Sjeverni tok 2", za kojeg je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao "kako će promijeniti situaciju na tržištu plina u Europi".
Međutim, Juncker je u odvojenom razgovoru s Putinom rekao "kako misli da je važno i dalje pregovarati s Rusijom i ruskim vodstvom, jer to nalaže zdrav razum".
Također je podsjetio da je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao da će se sankcije EU protiv Rusije produžiti za još jedan mandat i da su one vezane za provedbu Sporazuma iz Minska i rješavanje ukrajinske krize.
Međutim, njemačka kancelarka Angela Merkel, čija će zemlja imati najviše koristi od plinovoda "Sjeverni tok 2", rekla je da njegova izgradnja ne ovisi o ukidanju ili produljenju sankcija protiv Rusije.
Naime, njemačka kancelarka Merkel je poručila da je za Njemačku "Sjeverni tok 2" gospodarski projekt, a ne politički, te da treba biti proveden u skladu sa zakonom.
"S političkog gledišta, važno je da interesi Ukrajine i Slovačke ne budu pretjerano pogođeni ovim projektom", izjavila je Angela Merkel.
Stav Njemačke je u suprotnosti s izjavama EU, koji govore o opasnosti od plinovoda "Sjeverni tok 2" za Europu, jer će Ukrajina nestati s karte kao tranzitna zemlja.
Konkretno, europski povjerenik za energetiku, Miguel Arias Cañete, kao i Juncker navodi da će projekt "Sjeverni tok 2" promijeniti sliku distribucije plina u Europi i negativno utjecati na isporuke plina u srednjoj i istočnoj Europi.
Čelnik Gazproma, Aleksej Miller, izjavio je da će sa "Sjevernim tokom 2" tranzit plina preko Ukrajine spasti na 20%.
Predstavnici Ukrajine su u više navrata izjavio da je ovaj plinovod politički projekt i tražili od EU da ga blokirati, a Kijev se duže vrijeme žali da će u slučaju njegove izgradnje Ukrajina ostati bez 2,2 milijarde dolara, novac kojeg je Kijev ubirao za tranzit ruskog plina preko svog teritorija.
Za SAD je "Sjeverni tok 2" također "politički projekt", a vječno prisutan u nuđenju američkog ukapljenog plina Europljanima, posebni izaslanik američke administracije za energetiku, Amos Hochstein, izjavio je da projekt nije komercijalan, nego je njegova svrha da Rusija vrši pritisak na Ukrajinu. No, što nudi Hochstein?
Zbog troškova za uvoz plina te unajmljivanja LNG terminala iz Norveške, Litva plaća 440 dolara za 1000 kubnih metara ukapljenog plina, dok je prosječna cijena ruskog plina za Litvu u 2015. godini iznosila oko 280 dolara. Razliku su platili državljani Litve pod pritiskom svoje vlade. Druge zemlje EU neće biti iznimka, ali će zato u Sjevernoj Americi rasti vađenje plina, za Večernji List je izjavio ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov.
U međuvremenu je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao "kako je "Sjeverni tok 2" apsolutno ekonomski i komercijalni projekt, svakako koristan za Njemačku i cijelu Europu, ali i za Rusiju".
Projekt "Sjeverni tok 2" uključuje izgradnju dva kraka plinovoda kapaciteta 55 milijardi kubnih metara plina godišnje, koji iz Rusije preko Baltika već isporučuje plin u Njemačku. Gazprom će posjedovati 50% projekta, europske tvrtke OMV, BASF, Engie, Shell, Uniper, koji se odvojio od E.ON-a po 10%. Novi plinovod se planira graditi uz postojeći "Sjeverni tok" i jedna je od ključnih tema ovogodišnjeg Međunarodnog ekonomskog foruma u St. Petersburgu.
Nicolas Sarkozy: "Učinit će prvi korak ka ukidanju sankcija!"
Bivši francuski predsjednik Sarkozy je rekao da će on poduzeti prvi korak koji će voditi ka ukidanju sankcija Rusiji, te da će učiniti sve da se one što prije okončaju. Logično, jer je čak američki potpredsjednik Joseph Biden u listopadu 2014. otvoreno je priznao da je EU sankcije Rusiji uvela pod pritiskom Washingtona i od tada je Rusija tijekom 2014. i 2015. godine, prema različitim procjenama, bilježila višestruko manje gubitke od Europske unije, dok SAD nisu pretrpjele nikakav gubitak.
Govor Vladimira Putina
Glavni događaj foruma je bio govor predsjednika Vladimira Putina u Rusiji, koji je naglasio sedam ključnih značajki novog doba.
Život poslije nafte
"Završio je naftni super ciklus, tijekom kojega su zemlje izvoznice sirovina znatno poboljšale životni standard i akumulirati rezerve. I najvjerojatnije, ovo je bio posljednji takav ciklus. Značaj naftnog sektora u svjetskom BDP-u je stalno u opadanju. Obnovljivi izvori energije su postali glavni trend svjetske energije. Električni automobili i hibridi su pokrenuli napad na glavnog potrošača nafte - automobilsku industriju. Zbog mogućeg dugog razdoblja niskih cijena nafte je jasno da će se ruska ekonomija morati promijeniti i to poticanjem inovacija, čime će se na kraju u potpunosti transformirati."
Bankarski sektor - Prilagodba na nove uvjete
"Sniženim cijenama roba i smanjivanjem dobara u dolarima i eurima smo potaknuli ruski bankarski sektor na strateške promjene."
Predstavljanje nacionalne agencije za investicijski rejting
"U 2014. godini je u St. Petersburgu na Međunarodnom gospodarskom forumu prvi put predstavljena Nacionalna rejting agencija koja procjenjuje investicijsku klimu u Ruskoj Federaciji. Tijekom dvije godine postojanja je dokazala svoju učinkovitost u procjeni napora vlasti na svim razinama za poboljšanjem poslovnog okruženja u regiji, te je postala učinkovit alat za identificiranje i širenje najboljih praksi upravljanja u zemlji."
Jačanje odnosa između Rusije i Italije
"Italija je ove počasni gost Međunarodnog gospodarskog foruma. Jačanje gospodarske i industrijske suradnje je dozvolilo našim zemljama da izgradimo temelje za dugotrajne i snažne odnose s novim, visokoproduktivnim partnerskim modelom. Talijanske tvrtke su sve više spremne pokazati svoje potencijale i podijeliti s ruskim partnerima iskustva i tehnologije, utjelovljujući zajedničke projekte u području strojarstva, visoke tehnologije, energetike, agroindustrije, infrastrukture i financija."
Domaća ulaganja - Izvor novog gospodarskog rasta
"U brzorastućim gospodarstvima glavni izvora rasta su unutarnja, a posebice privatna ulaganja. Dobit tvrtki, štednja građana, odlazak u mirovinu i uštede u javnom i nevladinih mirovinskih fondova - svi ovi alati mogu biti glavni izvor financiranja ruskog gospodarstva. U ovom trenutku se većom stopom rasta unutarnjih ulaganja može povećati produktivnost ruskog gospodarstva."
Kineski ekonomski model - Nova stvarnost
"U posljednjih nekoliko godina je Kina prilagodila svoj gospodarski model, usmjeren na gospodarski rast kroz ulaganja i izvoz, te je uspješno poslovala više od tri desetljeća, a sada je usporila stopu rasta i dala uravnotežen naglasak na domaću potrošnju. Ovaj transformacija neće tako skoro završiti, ali poduzetnici i financijeri iz cijelog svijeta već moraju prilagođavati svoje strategije i usklađivati ih prema odlukama Pekinga."
Neki ključni detalji Međunarodnog foruma u St. Petersburgu
Ruske agencije prenose kako je Međunarodni ekonomski forum u St. Petersburgu je pokazao želju Europe za kompromisom, a Rusija je spremna na ravnopravno i otvoreno partnerstvo, političko i ekonomsko. Osim toga, ruski političari i dužnosnici su napravili niz važnih izjava o domaćem gospodarstvu.
Među glavnim obećanjima sudionika foruma je spremnost Europske komisije da se uključi u dijalog s ruskim predsjednikom, kao što je rekao Jean-Claude Juncker, koji je razgovarao s Vladimirom Putinom i priznao da nisu sve njegove europske kolege podržale odluku njegovog odlaska u Rusiju, ali on smatra da je važno pokrenuti dijalog, kako bi se riješili postojeći probleme.
Stalni predstavnik Rusije pri EU je rekao da je na dnevnom redu pitanje nastavka summita Rusija - Europska unija, koji se ne održava od 2014. godine.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je, pak, rekao "kako program Europske unije "Istočno partnerstvo" nije baš bezazlena stvar".
Čelnik Gazproma Aleksej Miller je da brojni europski i američki političar "Sjeverni tok 2" vide kao politički projekt, ali za njega on to nije, jer je Ukrajina ta koja želi upravljati tranzitom ruskog plina preko njezina teritorija, ali tko će kompenzirati ruske gubitke zbog toga?
Miller je izračunao da je za Rusiju povoljnija opskrba plinom EU kroz "Sjeverni tok 2", nego preko Ukrajine, a isporuka plina je jedna od važnih točaka interakcije između EU i Rusije.
Osim toga, Aleksej Miller je gostima predočio brojke, te pokazao koliko Rusija ulaže, a koliko dobiva u tranzitu plina preko Ukrajine, te naglasio da se Kijev o postojećoj infrastrukturi ne brine već godinama, te na kraju jasno poručio kako Ukrajina na taj način samo gleda kako bi zaradila 2,2 milijarde dolara.
"Što imamo danas u Ukrajini? Gazprom snosi troškove funkcioniranja plinovoda i u Rusiji i Ukrajini, koja ne čini ništa za plinski transportni sustav. Možda se provode neke male popravke, međutim, nema ništa od modernizacije. Ovo nije ništa osobno, ali Rusija odustaje od tranzita preko Ukrajine", rekao je Miller, prenosi EA Daily.
"Mislim da ćemo u narednim danima svjedočiti novim ugovorima i sporazumima, koji će biti od koristi i za Zapad i za Rusiju", rekao je profesor na Višoj školi za ekonomiju, politolog Leonid Poljakov.
St. Petersburg je postao platforma gdje se razgovara o budućoj suradnji između zemalja Europe s Rusijom, bez tvrdih i besmislenih političkih zahtjeva.
"Činjenica da su u Rusiju došli su predstavnici najvećih naftnih i financijskih tvrtki iz Sjedinjenih Država i EU pokazuje njihovu želju za suradnju s Moskvom", rekao je predsjednik Centra za strateške komunikacije, politolog Dmitrij Abzalov, koji smatra da su se sankcije produžile za još jedan period zbog predsjedničkih izbora u Americi, a nakon toga će EU zahtijevati njihovo ukidanje.
"Općenito je na Zapadu primjetan sukob među različitim političarima i skupinama oko sučeljavanja s Rusijom", sažeo je Abzalov.
Na skup su stigli predstavnici Azije, Bliskog istoka, Europe i Sjeverne Amerike i došlo je 500 stranih tvrtki iz 60 zemalja, uz 600 ruskih kompanija.
Zanimljivo, prisutni su i predstavnici investicijskih fondova koji su u izravnom kontaktu s predstavnicima američke administracije.
Moskva je još jednom pokazala da je Rusiju nemoguće izolirati i "protjerati" iz međunarodne zajednice, što su pokazale sve vrste sporazuma i deklaracije o suradnji ruskih sa stranim tvrtkama, koje su dogovorile poslove već prvog dana foruma.
Talijanske i ruske tvrtke, na primjer, prvi dan su potpisale devet ugovora za 1,4 milijarde eura. Indijske tvrtke su spremne uložiti još 5 milijardi dolara u razvoj naftnih i plinskih polja, rekao je indijski ministar energetike Dharmendra Pradhan.
Rusija i Iran uskoro mogu pokrenuti projekte do 40 milijardi dolara, rekao je ministar energetike Aleksandar Novak, a Rosneft je dogovorio posao s češkim rafinerijama.
Potpredsjednik ruske vlade, Arkadij Dvorkovič, sastao se u St. Petersburgu s investitorima iz Amerike, Europe i Kine, kao i s premijerom Malte.
Gazprom i Njemačka su istaknuli važnost putova opskrbe plinom iz Rusije u Europu, prije svega kroz "Sjeverni tok 2".
"Rusija je bila i ostaje pouzdan isporučitelj energije Europi. Rusija je veliko tržište za Europu, a cijena koju plaćaju europske tvrtke zbog sankcija je vrlo visoka" rekao je na forumu čelnik austrijskog OMV-a, Rainer Seele.
Prema njegovim riječima, neki europski političari su stvorili "crnu rupu", što im je jedini način da objasne zanemarivanje odnosa s Rusijom.
Ruska ekonomija
Forum je istaknuo stabilizaciju makroekonomske situacije u cijeloj Rusiji, gdje je sada dobro vrijeme za ulaganje.
Ministar ekonomskog razvoja Aleksej Uljukajev je rekao da je Rusija, sudeći po prvih pet mjeseci ove godine, očekuje pad BDP-a manji od 1% na godišnjoj razini.
Recesija u gospodarstvu će se u potpunosti zaustaviti na kraju 2016. godine, rekao je Uljukajev.
Ruska ekonomija se prilagodila vanjskim izazovima mnogo brže nego što se očekivalo, izjavila je šefica Središnje banke Elvira Nabiullina.
Krim prvi put u St. Petersburgu
Po prvi put na Međunarodnom gospodarskom forumu u St. Petersburgu je bio i štand Krima, gdje je regija predstavila svoje mogućnosti ulaganja. Prvi čovjek Krima Sergej Aksjonov je o suradnji razgovarao sa šeikom Bahreina, Salmanom bin Ibrahimom Al Khalifom. Aksjonov je uputio i prve pozive za "Međunarodni ekonomski forum Jalta 2017. " (YAMEF), a među prvima je poziv dobio predsjednik francuske investicijske tvrtke Thomas Vendome Investment, Jean-Pierre Thomas.
U svakom slučaju, zanimljiv skup u St. Petersburgu koji je zaista dokazao da je besmisleno, štetno i gotovo nemoguće izolirati zemlju poput Rusije, a dvostruko veći broj zemlja koje su poslale svoje predstavnike odnosu na 2015. godinu potvrđuje tinjajuće nezadovoljstvo zbog politike sučeljavanja s Rusijom, koja samo donosi gubitke.
Naravno, "multinacionalni" analitički portal IHS Jane's sa sjedištem u Sjedinjenim Državama umanjuje značaj ovog skupa i tvrdi da će Rusija vjerojatno iskoristiti trodnevni događaj da pokaže svoju otpornost na sankcije i pozove na njihovo ukidanje.
"Iako će Kremlj ponuditi neke ustupke, neće odustati od svoje čvrste politike "očuvanja suvereniteta". Kremlj će vjerojatno inzistirati na pragmatičnom pristupu u trgovini, ali će u vanjskoj politici ostati na konfrontaciji protiv Zapada, čime jača unutarnju mobilizaciju", prenosi IHS Jane's.
Dakle, uzevši u obzir sve navedeno, izjave visokih dužnosnika, politićara, industrijalaca i ljudi iz svijeta visokih financija i komentar s one strane Atlantika, u Washingtonu ništa novo.
AMSI
Ovogodišnji Međunarodni ekonomski forum u St. Petersburgu su posjetili i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, talijanski premijer Matteo Renzi, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon i bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.
Forum prati oko 10 000 gostiju iz 60 zemalja, dok je 2015. na skup u Rusiju svoje predstavnike poslalo 30 zemalja. U radu skupa sudjeluje preko 500 stranih i 600 ruskih tvrtki. Prema izjavi glasnogovornika Kremlja, jedno od ključnih pitanja o kojima će raspravljati je trenutno stanje i perspektiva odnosa između Rusije i EU, uključujući i pitanje sankcija i trgovina energentima.
Ban Ki–moon "zgrozio Ukrajinu"
Odmah na početku Međunarodnog ekonomskog foruma je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon održao govor u kojem je izjavio "kako Rusija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti s pravom veta, igra ključnu ulogu u rješavanju gorućih globalnih pitanja i okončanju sukoba u Ukrajini i Siriji, zalaže se za zaštitu i kontrolu neširenja oružja za masovno uništenje. "
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda ovom izjavom izazvao "zgražanje Ukrajine".
"Ne razumijem kako čelnik Ujedinjenih naroda može reći takvu stvar, te slavi ulogu Ruske Federacije u sukobu u Ukrajini, gdje je Ruska Federacija je glavni akter u agresiji protiv Ukrajine i podržava sukoba", rekao stalni predstavnik Ukrajine pri UN-u, Vladimir Elčenko i dodao "kako će Ukrajina poslati službeno prosvjedno pismo Općoj skupštini UN-a sa zahtjevom da Ban Ki-moon objasni izjavu i ispriča se".
Vladimir Elčenko je bio upoznat s govorim prije početka skupa u St. Petersburgu, ali je službeni predstavnik glavnog tajnika Stefan Djužarrik, komentirajući izjavu Elčenka, rekao je da Ban Ki-moon neće odustati od svojih riječi, te ga pozvao da pažljivo pročita cijeli tekst njegovog govora.
"Sjeverni tok 2" je ekonomska nužnost, a ne politički projekt
Naravno, govorilo se i o projektu plinovoda "Sjeverni tok 2", za kojeg je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao "kako će promijeniti situaciju na tržištu plina u Europi".
Međutim, Juncker je u odvojenom razgovoru s Putinom rekao "kako misli da je važno i dalje pregovarati s Rusijom i ruskim vodstvom, jer to nalaže zdrav razum".
Također je podsjetio da je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao da će se sankcije EU protiv Rusije produžiti za još jedan mandat i da su one vezane za provedbu Sporazuma iz Minska i rješavanje ukrajinske krize.
Međutim, njemačka kancelarka Angela Merkel, čija će zemlja imati najviše koristi od plinovoda "Sjeverni tok 2", rekla je da njegova izgradnja ne ovisi o ukidanju ili produljenju sankcija protiv Rusije.
Naime, njemačka kancelarka Merkel je poručila da je za Njemačku "Sjeverni tok 2" gospodarski projekt, a ne politički, te da treba biti proveden u skladu sa zakonom.
"S političkog gledišta, važno je da interesi Ukrajine i Slovačke ne budu pretjerano pogođeni ovim projektom", izjavila je Angela Merkel.
Stav Njemačke je u suprotnosti s izjavama EU, koji govore o opasnosti od plinovoda "Sjeverni tok 2" za Europu, jer će Ukrajina nestati s karte kao tranzitna zemlja.
Konkretno, europski povjerenik za energetiku, Miguel Arias Cañete, kao i Juncker navodi da će projekt "Sjeverni tok 2" promijeniti sliku distribucije plina u Europi i negativno utjecati na isporuke plina u srednjoj i istočnoj Europi.
Čelnik Gazproma, Aleksej Miller, izjavio je da će sa "Sjevernim tokom 2" tranzit plina preko Ukrajine spasti na 20%.
Predstavnici Ukrajine su u više navrata izjavio da je ovaj plinovod politički projekt i tražili od EU da ga blokirati, a Kijev se duže vrijeme žali da će u slučaju njegove izgradnje Ukrajina ostati bez 2,2 milijarde dolara, novac kojeg je Kijev ubirao za tranzit ruskog plina preko svog teritorija.
Za SAD je "Sjeverni tok 2" također "politički projekt", a vječno prisutan u nuđenju američkog ukapljenog plina Europljanima, posebni izaslanik američke administracije za energetiku, Amos Hochstein, izjavio je da projekt nije komercijalan, nego je njegova svrha da Rusija vrši pritisak na Ukrajinu. No, što nudi Hochstein?
Zbog troškova za uvoz plina te unajmljivanja LNG terminala iz Norveške, Litva plaća 440 dolara za 1000 kubnih metara ukapljenog plina, dok je prosječna cijena ruskog plina za Litvu u 2015. godini iznosila oko 280 dolara. Razliku su platili državljani Litve pod pritiskom svoje vlade. Druge zemlje EU neće biti iznimka, ali će zato u Sjevernoj Americi rasti vađenje plina, za Večernji List je izjavio ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov.
U međuvremenu je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao "kako je "Sjeverni tok 2" apsolutno ekonomski i komercijalni projekt, svakako koristan za Njemačku i cijelu Europu, ali i za Rusiju".
Projekt "Sjeverni tok 2" uključuje izgradnju dva kraka plinovoda kapaciteta 55 milijardi kubnih metara plina godišnje, koji iz Rusije preko Baltika već isporučuje plin u Njemačku. Gazprom će posjedovati 50% projekta, europske tvrtke OMV, BASF, Engie, Shell, Uniper, koji se odvojio od E.ON-a po 10%. Novi plinovod se planira graditi uz postojeći "Sjeverni tok" i jedna je od ključnih tema ovogodišnjeg Međunarodnog ekonomskog foruma u St. Petersburgu.
Nicolas Sarkozy: "Učinit će prvi korak ka ukidanju sankcija!"
Bivši francuski predsjednik Sarkozy je rekao da će on poduzeti prvi korak koji će voditi ka ukidanju sankcija Rusiji, te da će učiniti sve da se one što prije okončaju. Logično, jer je čak američki potpredsjednik Joseph Biden u listopadu 2014. otvoreno je priznao da je EU sankcije Rusiji uvela pod pritiskom Washingtona i od tada je Rusija tijekom 2014. i 2015. godine, prema različitim procjenama, bilježila višestruko manje gubitke od Europske unije, dok SAD nisu pretrpjele nikakav gubitak.
Govor Vladimira Putina
Glavni događaj foruma je bio govor predsjednika Vladimira Putina u Rusiji, koji je naglasio sedam ključnih značajki novog doba.
Život poslije nafte
"Završio je naftni super ciklus, tijekom kojega su zemlje izvoznice sirovina znatno poboljšale životni standard i akumulirati rezerve. I najvjerojatnije, ovo je bio posljednji takav ciklus. Značaj naftnog sektora u svjetskom BDP-u je stalno u opadanju. Obnovljivi izvori energije su postali glavni trend svjetske energije. Električni automobili i hibridi su pokrenuli napad na glavnog potrošača nafte - automobilsku industriju. Zbog mogućeg dugog razdoblja niskih cijena nafte je jasno da će se ruska ekonomija morati promijeniti i to poticanjem inovacija, čime će se na kraju u potpunosti transformirati."
Bankarski sektor - Prilagodba na nove uvjete
"Sniženim cijenama roba i smanjivanjem dobara u dolarima i eurima smo potaknuli ruski bankarski sektor na strateške promjene."
Predstavljanje nacionalne agencije za investicijski rejting
"U 2014. godini je u St. Petersburgu na Međunarodnom gospodarskom forumu prvi put predstavljena Nacionalna rejting agencija koja procjenjuje investicijsku klimu u Ruskoj Federaciji. Tijekom dvije godine postojanja je dokazala svoju učinkovitost u procjeni napora vlasti na svim razinama za poboljšanjem poslovnog okruženja u regiji, te je postala učinkovit alat za identificiranje i širenje najboljih praksi upravljanja u zemlji."
Jačanje odnosa između Rusije i Italije
"Italija je ove počasni gost Međunarodnog gospodarskog foruma. Jačanje gospodarske i industrijske suradnje je dozvolilo našim zemljama da izgradimo temelje za dugotrajne i snažne odnose s novim, visokoproduktivnim partnerskim modelom. Talijanske tvrtke su sve više spremne pokazati svoje potencijale i podijeliti s ruskim partnerima iskustva i tehnologije, utjelovljujući zajedničke projekte u području strojarstva, visoke tehnologije, energetike, agroindustrije, infrastrukture i financija."
Domaća ulaganja - Izvor novog gospodarskog rasta
"U brzorastućim gospodarstvima glavni izvora rasta su unutarnja, a posebice privatna ulaganja. Dobit tvrtki, štednja građana, odlazak u mirovinu i uštede u javnom i nevladinih mirovinskih fondova - svi ovi alati mogu biti glavni izvor financiranja ruskog gospodarstva. U ovom trenutku se većom stopom rasta unutarnjih ulaganja može povećati produktivnost ruskog gospodarstva."
Kineski ekonomski model - Nova stvarnost
"U posljednjih nekoliko godina je Kina prilagodila svoj gospodarski model, usmjeren na gospodarski rast kroz ulaganja i izvoz, te je uspješno poslovala više od tri desetljeća, a sada je usporila stopu rasta i dala uravnotežen naglasak na domaću potrošnju. Ovaj transformacija neće tako skoro završiti, ali poduzetnici i financijeri iz cijelog svijeta već moraju prilagođavati svoje strategije i usklađivati ih prema odlukama Pekinga."
Neki ključni detalji Međunarodnog foruma u St. Petersburgu
Ruske agencije prenose kako je Međunarodni ekonomski forum u St. Petersburgu je pokazao želju Europe za kompromisom, a Rusija je spremna na ravnopravno i otvoreno partnerstvo, političko i ekonomsko. Osim toga, ruski političari i dužnosnici su napravili niz važnih izjava o domaćem gospodarstvu.
Među glavnim obećanjima sudionika foruma je spremnost Europske komisije da se uključi u dijalog s ruskim predsjednikom, kao što je rekao Jean-Claude Juncker, koji je razgovarao s Vladimirom Putinom i priznao da nisu sve njegove europske kolege podržale odluku njegovog odlaska u Rusiju, ali on smatra da je važno pokrenuti dijalog, kako bi se riješili postojeći probleme.
Stalni predstavnik Rusije pri EU je rekao da je na dnevnom redu pitanje nastavka summita Rusija - Europska unija, koji se ne održava od 2014. godine.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je, pak, rekao "kako program Europske unije "Istočno partnerstvo" nije baš bezazlena stvar".
Čelnik Gazproma Aleksej Miller je da brojni europski i američki političar "Sjeverni tok 2" vide kao politički projekt, ali za njega on to nije, jer je Ukrajina ta koja želi upravljati tranzitom ruskog plina preko njezina teritorija, ali tko će kompenzirati ruske gubitke zbog toga?
Miller je izračunao da je za Rusiju povoljnija opskrba plinom EU kroz "Sjeverni tok 2", nego preko Ukrajine, a isporuka plina je jedna od važnih točaka interakcije između EU i Rusije.
Osim toga, Aleksej Miller je gostima predočio brojke, te pokazao koliko Rusija ulaže, a koliko dobiva u tranzitu plina preko Ukrajine, te naglasio da se Kijev o postojećoj infrastrukturi ne brine već godinama, te na kraju jasno poručio kako Ukrajina na taj način samo gleda kako bi zaradila 2,2 milijarde dolara.
"Što imamo danas u Ukrajini? Gazprom snosi troškove funkcioniranja plinovoda i u Rusiji i Ukrajini, koja ne čini ništa za plinski transportni sustav. Možda se provode neke male popravke, međutim, nema ništa od modernizacije. Ovo nije ništa osobno, ali Rusija odustaje od tranzita preko Ukrajine", rekao je Miller, prenosi EA Daily.
"Mislim da ćemo u narednim danima svjedočiti novim ugovorima i sporazumima, koji će biti od koristi i za Zapad i za Rusiju", rekao je profesor na Višoj školi za ekonomiju, politolog Leonid Poljakov.
St. Petersburg je postao platforma gdje se razgovara o budućoj suradnji između zemalja Europe s Rusijom, bez tvrdih i besmislenih političkih zahtjeva.
"Činjenica da su u Rusiju došli su predstavnici najvećih naftnih i financijskih tvrtki iz Sjedinjenih Država i EU pokazuje njihovu želju za suradnju s Moskvom", rekao je predsjednik Centra za strateške komunikacije, politolog Dmitrij Abzalov, koji smatra da su se sankcije produžile za još jedan period zbog predsjedničkih izbora u Americi, a nakon toga će EU zahtijevati njihovo ukidanje.
"Općenito je na Zapadu primjetan sukob među različitim političarima i skupinama oko sučeljavanja s Rusijom", sažeo je Abzalov.
Na skup su stigli predstavnici Azije, Bliskog istoka, Europe i Sjeverne Amerike i došlo je 500 stranih tvrtki iz 60 zemalja, uz 600 ruskih kompanija.
Zanimljivo, prisutni su i predstavnici investicijskih fondova koji su u izravnom kontaktu s predstavnicima američke administracije.
Moskva je još jednom pokazala da je Rusiju nemoguće izolirati i "protjerati" iz međunarodne zajednice, što su pokazale sve vrste sporazuma i deklaracije o suradnji ruskih sa stranim tvrtkama, koje su dogovorile poslove već prvog dana foruma.
Talijanske i ruske tvrtke, na primjer, prvi dan su potpisale devet ugovora za 1,4 milijarde eura. Indijske tvrtke su spremne uložiti još 5 milijardi dolara u razvoj naftnih i plinskih polja, rekao je indijski ministar energetike Dharmendra Pradhan.
Rusija i Iran uskoro mogu pokrenuti projekte do 40 milijardi dolara, rekao je ministar energetike Aleksandar Novak, a Rosneft je dogovorio posao s češkim rafinerijama.
Potpredsjednik ruske vlade, Arkadij Dvorkovič, sastao se u St. Petersburgu s investitorima iz Amerike, Europe i Kine, kao i s premijerom Malte.
Gazprom i Njemačka su istaknuli važnost putova opskrbe plinom iz Rusije u Europu, prije svega kroz "Sjeverni tok 2".
"Rusija je bila i ostaje pouzdan isporučitelj energije Europi. Rusija je veliko tržište za Europu, a cijena koju plaćaju europske tvrtke zbog sankcija je vrlo visoka" rekao je na forumu čelnik austrijskog OMV-a, Rainer Seele.
Prema njegovim riječima, neki europski političari su stvorili "crnu rupu", što im je jedini način da objasne zanemarivanje odnosa s Rusijom.
Ruska ekonomija
Forum je istaknuo stabilizaciju makroekonomske situacije u cijeloj Rusiji, gdje je sada dobro vrijeme za ulaganje.
Ministar ekonomskog razvoja Aleksej Uljukajev je rekao da je Rusija, sudeći po prvih pet mjeseci ove godine, očekuje pad BDP-a manji od 1% na godišnjoj razini.
Recesija u gospodarstvu će se u potpunosti zaustaviti na kraju 2016. godine, rekao je Uljukajev.
Ruska ekonomija se prilagodila vanjskim izazovima mnogo brže nego što se očekivalo, izjavila je šefica Središnje banke Elvira Nabiullina.
Krim prvi put u St. Petersburgu
Po prvi put na Međunarodnom gospodarskom forumu u St. Petersburgu je bio i štand Krima, gdje je regija predstavila svoje mogućnosti ulaganja. Prvi čovjek Krima Sergej Aksjonov je o suradnji razgovarao sa šeikom Bahreina, Salmanom bin Ibrahimom Al Khalifom. Aksjonov je uputio i prve pozive za "Međunarodni ekonomski forum Jalta 2017. " (YAMEF), a među prvima je poziv dobio predsjednik francuske investicijske tvrtke Thomas Vendome Investment, Jean-Pierre Thomas.
U svakom slučaju, zanimljiv skup u St. Petersburgu koji je zaista dokazao da je besmisleno, štetno i gotovo nemoguće izolirati zemlju poput Rusije, a dvostruko veći broj zemlja koje su poslale svoje predstavnike odnosu na 2015. godinu potvrđuje tinjajuće nezadovoljstvo zbog politike sučeljavanja s Rusijom, koja samo donosi gubitke.
Naravno, "multinacionalni" analitički portal IHS Jane's sa sjedištem u Sjedinjenim Državama umanjuje značaj ovog skupa i tvrdi da će Rusija vjerojatno iskoristiti trodnevni događaj da pokaže svoju otpornost na sankcije i pozove na njihovo ukidanje.
"Iako će Kremlj ponuditi neke ustupke, neće odustati od svoje čvrste politike "očuvanja suvereniteta". Kremlj će vjerojatno inzistirati na pragmatičnom pristupu u trgovini, ali će u vanjskoj politici ostati na konfrontaciji protiv Zapada, čime jača unutarnju mobilizaciju", prenosi IHS Jane's.
Dakle, uzevši u obzir sve navedeno, izjave visokih dužnosnika, politićara, industrijalaca i ljudi iz svijeta visokih financija i komentar s one strane Atlantika, u Washingtonu ništa novo.
AMSI
