Jedinice lokalne samouprave prošlu su godinu završile u suficitu od gotovo dvije milijarde kuna jer se država u potpunosti odrekla prihoda od poreza na dohodak, umjesto da su taj novac utrošile na investicije, sufinanciranje fondova EU ili smanjile porezno opterećenje građana, velik dio njih povećao je rashode za zaposlene i broj zaposlenih.



Kako Ministarstvo financija još prikuplja financijska izvješća, pa shodno tome nisu mogli reći koliko je povećana ukupna svota za plaće lokalnih činovnika, ovu informaciju Jutarnjem listu potvrdilo je nekoliko sugovornika iz različitih ministarstava, ali i iz lokalne samouprave.

Neslužbene informacije koje je Jutarnji dobio, a koje nisu još potpune, govore da je broj zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave za oko 200 veći u odnosu na 2017. Na kraju 2017. ukupan broj službenika i namještenika bio je 13.744, a od tog broja samo ih je u Gradu Zagrebu gotovo 3000.


U Ministarstvu financija, kažu izvori Jutarnjeg, ostali su nemalo iznenađeni i šokirani kada su nakon preliminarnih rezultata financijskih izvješća shvatili da su gradovi, općine, a manje i županije, umjesto na investicije, dio novca kojeg se država odrekla potrošili na plaće. O kojem se iznosu radi, nije još poznato.

I dok je, s jedne strane, Vlada u poreznim izmjenama rasteretila građane i poduzetnike za 6,3 milijarde kuna, jedinice lokalne samouprave, unatoč povećanim prihodima i značajnom suficitu ne planiraju smanjenja niti ukidanje prireza, a sada se vidi da s druge strane povećavaju trošak za plaće kao i broj zaposlenih.

Povećane rashode za plaće bilježi Split, kojem je na čelu HDZ-ovac Andro Krstulović Opara, i to za 11,7 posto, pa su tako lani potrošili 66,6 milijuna kuna na zaposlene.

I u Gradu Zadru bilježe povećanje rashoda za zaposlene od 4,14 posto - u 2017. na njih su potrošili 166,5 milijuna kuna, a u prošloj godini 173,4 milijuna. Rijeka je povećala rashode za 2,4 posto, na 66,1 milijun kuna, Slavonski Brod troši 1,5 milijuna kuna više, Karlovac 1,2 milijuna kuna više, a Šibenik 3 milijuna kuna više, s time da su oni imali povećanje zbog programa javnih radova i isplate božićnica.

Dubrovnik je, pak, povećao rashode za plaće za čak 15,3 posto u odnosu na 2017. pa tako sada troše gotovo 43 milijuna kuna na plaće zaposlenih, a prihodi su im se zbog poreznih izmjena povećali za čak 90 milijuna kuna. Ima i svijetlih primjera. Osijek, na čijem je čelu nezavisni Ivica Vrkić, smanjio je rashode za zaposlene za oko 300.000 kuna unatoč povećanju prihoda od 30-ak milijuna kuna. I SDP-ovka Kristina Ikić Baniček je u Sisku uspjela smanjiti rashode za zaposlene za pola milijuna kuna, a Ivan Čehok, gradonačelnik Varaždina, potrošio je gotovo milijun kuna manje za zaposlene.

tportal