Neprofitni mediji između vlasti i propasti: Najavljujući preispitivanje sustava potpora neprofitnim medijima, navodno kako bi se on uskladio s pravilima EU-a, Nina Obuljen Koržinek pozicionira se izrazito ideološki i protržišno
Neprofitni mediji, prva značajna meta donedavnog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, danas u neizvjesnosti čekaju tek općenito najavljeni, dakle uvelike nedorečeni zaokret nove ministrice Nine Obuljen Koržinek u politici prema njihovu sektoru. Sve ostalo, još otkako je Hasanbegović početkom godine ukinuo javno subvencioniranje neprofitnih, sasvim je izvjesno: sektor polako i sigurno kopni, iscrpljujući se u namijenjenoj mu neimaštini, prepušten isključivo vlastitim ograničenim snagama pod teškim pritiskom. Funkcija tih medija zajednice ili medija trećeg sektora, kako se još nazivaju, bila je dosad – i u znatnom broju zemalja Europske unije još uvijek jest – korektivna spram ostatka informativne scene, političkih i parapolitičkih vlasti te centara ekonomske moći.
Ideja kojom je bio vođen razvoj takvog pogona zaista je proteklih godina bila urodila situacijom u kojoj su neprofitni mediji, subvencionirani mrvicama s državnog stola namijenjenog komercijalnim medijskim izdavačima, postali najpouzdaniji kritičari vlasti i sistema generalno. S druge strane, jednako od izrazitijih desničarskih subjekata ili od profitno-medijskih vlasnika, trpjeli su ničim potkrijepljene optužbe da parazitiraju na javnim sredstvima kao miljenici tadašnje nominalno ljevičarske vlasti. Tako je nekako lakše plasirana i startno naopaka teza da je riječ o favoriziranom medijskom sektoru, znamo li da je lani država kroz razne oblike pomoći i olakšica sufinancirala komercijalne novine, televizije i radija (naravno, tu ne spada i najveći hrvatski medij, javna radiotelevizija koju financiraju pretplatnici) s oko 161 milijun kuna, dok su neprofitni dobili ukupno pet milijuna.
Iva Borković s portala Forum, jednog od poznatijih neprofitnih medija, svjedoči nam o aktualnom stanju u koje je zapao taj fah.
- Treći medijski sektor ostao je bez prihoda, tridesetak ljudi završilo je na burzi, a oko 250 vanjskih suradnika bez honorara. Osim što smo financijski dotučeni, sada nam još stižu i prijetnje smrću. Razorena neprofitna medijska scena rezultat je mandata Oreškovićeve vlade, a čini se da se ni Plenkovićeva prema njoj neće ponašati drukčije, samo malo tiše, posebno nakon najava porezne reforme prema kojoj će se i na autorske honorare plaćati doprinosi, tako da će ta mala primanja biti još manja. Iako je postavljanje Nine Obuljen Koržinek za ministricu kulture izazvalo u kulturnjačkim krugovima ekstatične reakcije, mi smo skeptični - kaže Iva Borković.
Obuljen Koržinek izjavila je prije nekoliko dana za RTL kako smatra da se mediji zajednice ‘trebaju financirati’ mada je ‘ono kako je to bilo napravljeno bilo loše’, odnosno ‘nije bilo dobro usklađeno sa svim propisima’, pa će se ta materija ubuduće ‘rješavati u sklopu cjelovitog rješenja zakona’. Ali prije negoli se upustimo u raspetljavanje ministričinih nimalo konkretiziranih najava i opservacija, spomenut ćemo i da je sasvim nedavno, još prošle godine, ovo područje komentirala vidno drugačije. Tada stasali prijedlog medijske politike, čiji je prvi efekt bio upravo razvoj neprofitno-medijske scene, ocijenila je ‘izrazito antitržišnim i ideološki usmjerenim’, e da bi na Danima elektroničkih medija u Opatiji nazvala ogled između komercijalnog i neprofitnog sektora ‘neprirodnim’. Njihov razvoj, po njezinu mišljenju, nije bio ispravno reguliran i ‘zbog toga bi se moglo dogoditi da dobitnici sredstava moraju vratiti sredstva koja su dobili’.
Malo je reći da je Obuljen Koržinek, tad već iskusna visoka službenica u Ministarstvu kulture, tim riječima izazvala konsternaciju među novinarima trećeg sektora.
- Označava nas kao prijetnju tržišnim igračima - prisjeća se toga Iva Borković - no to je smiješno. Podsjećam da su 2015. godine neprofitni u ukupnom broju zaposlenih u medijskom sektoru u Hrvatskoj sudjelovali s tri posto, a u prihodima samo s jedan posto. Ministrica pritom tvrdi da je sukob između neprofitnog i komercijalnog sektora neprirodan. Možda zaboravlja da je sukob nastao onda kad su se medijske korporacije prema novinarima počele ponašati ucjenjivački, bacivši ih u status najamnih radnika.
Referentan je i stav Mogensa Blihera Bjeregarda, predsjednika Europske federacije novinara, izrečen u nedavnom razgovoru za internetsku stranicu Hrvatskog novinarskog društva: ‘Mislim da je nužno da država osigura sredstva za medije, ali poštujući princip nezavisnosti (…) Ništa se neće postići samo liberalizacijom tržišta.’
Nova hrvatska ministrica kulture spada – nipošto nije tajna – među tehnokrate odane briselskoj doktrini poticanja tržišnog natjecanja. I to do te mjere da je prošle jeseni pred Vijećem za elektroničke medije rekla kako je ‘nedopustivo’ da se nova medijska politika od tržišnog natjecanja ograđuje pridjevom ‘takozvano’, a baš u kontekstu položaja neprofitnih medija. Ali nećemo i ovom prilikom iznositi premnoge dokaze da medijska scena u Hrvatskoj nije produkt nikakve idealizirane tržišne utakmice koja ionako nigdje ne postoji u obliku koji propagira Brisel, nego je riječ o notornoj namještaljci. Dodajmo samo da je jedan od ćorsokaka u kojem se zaglavila Europska unija po tom pitanju upravo audiovizualna direktiva kojom se nastoji urediti područje elektroničkih medija.
Ta zastarjela i odnedavno tek donekle osvježena regulativa namijenjena stvaranju kontinentalnog televizijskog tržišta potkraj 20. stoljeća predložak je i za hrvatski Zakon o elektroničkim medijima. Mimo svake, kamoli suvisle kritičke analize takvog okvira za rješavanje pitanja televizija i internetskih portala, ministrica Nina Obuljen Koržinek sasvim izlišno uvodi u raspravu i pitanje tretmana subvencija za neprofitne kao državnih potpora koje nisu prijavljene tijelima EU-a. Takva retorika može, naravno, isprepadati ljude koji nisu upućeni u konfederacijske birokratske rukavce, dok bi karijerna činovnica ministričina ranga naprosto morala znati da neprofitnom sektoru u ovom slučaju prijeti praznom puškom. Nijedno od davanja iz prihoda od igara na sreću, a odatle su i subvencije za neprofitne, naime, nije prijavljeno kao državna potpora. Uostalom, manje poticaje – tzv. de minimis – kakvi su posrijedi ovdje može isplaćivati i Ministarstvo financija, bez prijave briselskoj centrali.
Nova ministrica kulture to vjerojatno i zna, ili je riječ o atipičnoj rupi u njezinu znanju. No prije će biti da se radi o ciljanom i veoma političnom pozicioniranju – izrazito tržišnom i ideološki usmjerenom, da parafraziramo njezinu izjavu. Neprofitni se mediji tako zastrašuju u svojoj nakani da zauzmu na sceni mjesto koje im pripada u svjetlu zalaganja za bolju društvenu medijsku funkciju, dok se komercijalnim medijima daje prostor čak i veći negoli im ga namjenjuje Europska unija koja je sva od tržišnih prioriteta i sazdana. I sad bi se lako moglo desiti da ministričino usklađivanje s tobože zadanom EU-regulativom potraje unedogled ili da subvencioniranje poprimi neki novi, manje kvalitetan oblik, a neprofitnom sektoru za to vrijeme ostaje neriješenim već i pitanje pukog preživljavanja.
Očekivali smo da će nam Nina Obuljen Koržinek odgovoriti na pitanja koja smo joj uputili uoči pripreme ovog članka, na temu političkog sadržaja njezine i državne medijske politike kao i rokova za subvencioniranje medija trećeg sektora. Nažalost, nismo primili ni formalnu komunikacijsku notu da te odgovore još ne možemo dobiti, ili tome slično. Obratili smo se i Milanu Živkoviću, pomoćniku bivše ministrice kulture Andree Zlatar Violić i potom ministra Berislava Šipuša, zaduženom za medije. On ponajprije ističe da je subvencijski ciklus istekao još prije mjesec dana i da je stoga neukusno nagađati hoće li nova vlada HDZ-a i Mosta poduzeti nešto za godinu ili dvije, a u sadašnjem momentu kad je pedesetak zaposlenih u neprofitnima i nekoliko stotina njihovih suradnika već mjesec dana bez plaća i honorara.
- Da se želi doista distancirati od politike one prošle, ova bi vlada iz proračunske rezerve već nadoknadila novac od lutrije i pozvala članice i članove ilegalno ukinutog povjerenstva da taj novac dodijeli novinarima u neprofitnim medijima. Vlada koja je svjesna karaktera i opsega krize komercijalnih medija hitno bi i značajno – barem deset puta – povećala javna sredstva za opstanak novinarstva na neprofitnim osnovama. To je trebalo učiniti ne jučer, nego prije desetak godina. Umjesto toga, većina članova Vijeća za elektroničke medije nedavno je predložila izmjene pravila Fonda za pluralizam prema kojima sve ostaje po starom: komercijalnim lokalnim radijima i televizijama po gotovo 47 posto, a neprofitnim medijima sedam posto. To su činjenice i one novinarstvu u Hrvatskoj najavljuju veoma skori kraj. Hoće li Ministarstvo kulture neprofitnim medijima obnoviti financiranje, hoće li se za to kvalificirati samo desničarski mediji i ‘balansa’ radi pokoji kulturnjački portal, dok će novinarstvo ostati ferboten, nadajmo se da nećemo saznati prekasno - kaže Živković.
Jednog dana, sudeći po riječima Nine Obuljen Koržinek, neki oblik financiranja će ipak biti obnovljen; postojao je on i prije negoli je Ministarstvo kulture sve to 2013. uzelo pod svoje i udvostručilo masu subvencija, a fondom je rukovodila Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Teško je očekivati da će se u dogledno vrijeme – pod aktualnom vladom – taj iznos povećavati, ali se mogu očekivati neke druge izmjene. Prvo, desni centar već je najavio, u javnoj prepisci HDZ-a i Mosta krajem prošle godine, da će se u kriterije za dodjelu novca uvesti i čuvanje te promicanje hrvatskog kulturnog identiteta. Jer univerzalne vrijednosti iz Ustava RH u tim kriterijima očito nisu bile dovoljne, štoviše, previše su ljevičarske, ravnamo li se po reakcijama desnice.
Drugo, jednom kad se provede apsurdna ideološka uravnilovka na bazi reciprociteta među polovima stranačke fronte, moguće je da će vlada paktirati s nekima od centralnih dijelova nevladino-udrugaške scene radi izmještanja odlučivanja o dodjeli potpora. Prema društveno-političkim subjektima koji dakle ni indirektno ne podliježu mehanizmu demokratske reizbornosti na širem planu, dok je posljednji aktivni model pri Ministarstvu kulture ipak uključivao vanjsko i stručno povjerenstvo za dodjelu te je tako kombinirao podijeljeni utjecaj na proces. A ne treba posebno objašnjavati koliko jednostrano eventualno dislociranje čitavog protokola može u stanovitim okolnostima biti pogubno za treće medije, demokraciju i društvo uopće, iako se nekome može činiti da ista opasnost prijeti i od same države.
Naša sugovornica s portala Forum nada se kako će ministrica kulture ipak održati sastanak s Mrežom emancipacije E-net, organizacijom koja okuplja najveći broj neprofitnih medija, korisnika javnih potpora.
- Ustrajat ćemo na našim zahtjevima o razvoju sustavnog javnog financiranja trećeg sektora i postaviti joj pitanje tko će sada i kako dodjeljivati lutrijski novac koji nam je njezin prethodnik uskratio. Tražit ćemo hitno vraćanje potpore i raspisivanje natječaja za program ‘Mediji zajednice’ iz Europskog socijalnog fonda, koji je Hasanbegović prebacio u 2017. godinu, a potom i značajno povećanje udjela u Fondu za pluralizam. Krajnji cilj je osnivanje državnog fonda za medije, modela koji nije nepoznanica u zemljama EU-a. U međuvremenu nam preostaju pojedinačna snalaženja i akcije poput kraudfandinga koji uskoro pokreće Forum.tm - rekla je Borković.
‘Iako se iz godine u godinu najavljivalo donošenje cjelovite medijske reforme, jedine mjere koje su donesene odnosile su se na neprofitne medije. Kao što sam više puta izjavila, mislim da se stvorio nepotreban antagonizam između neprofitnih i komercijalnih medija, a da se zanemarila činjenica da na pluralnom medijskom tržištu moraju postojati i jedni i drugi, kao i javni mediji. Uz to, nekim portalima koji su se primarno bavili kulturom sredstva bila uskraćena uz obrazloženje da se ne bave političkim temama i da nisu angažirani. Javnost je posebno uznemirila izjava jednog od članova Povjerenstva koji je, navodno, rekao da će ‘dobiti novce kada njihovi dođu na vlast’. Zatražila sam detaljno izvješće o programu poticanja neprofitnih medija kao i o radu na medijskoj strategiji. Nakon što, zajedno sa suradnicima, sve pažljivo razmotrim, moći ćemo izvijestiti javnost o budućim koracima’, navodi se u odgovoru ministrice Nine Obuljen Koržinek koji smo dobili nakon zaključenja ovoga teksta.
portalnovosti
Neprofitni mediji, prva značajna meta donedavnog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, danas u neizvjesnosti čekaju tek općenito najavljeni, dakle uvelike nedorečeni zaokret nove ministrice Nine Obuljen Koržinek u politici prema njihovu sektoru. Sve ostalo, još otkako je Hasanbegović početkom godine ukinuo javno subvencioniranje neprofitnih, sasvim je izvjesno: sektor polako i sigurno kopni, iscrpljujući se u namijenjenoj mu neimaštini, prepušten isključivo vlastitim ograničenim snagama pod teškim pritiskom. Funkcija tih medija zajednice ili medija trećeg sektora, kako se još nazivaju, bila je dosad – i u znatnom broju zemalja Europske unije još uvijek jest – korektivna spram ostatka informativne scene, političkih i parapolitičkih vlasti te centara ekonomske moći.
Razorena neprofitna medijska scena rezultat je mandata Oreškovićeve vlade, a čini se da se ni Plenkovićeva prema njoj neće ponašati drukčije, samo malo tiše. Iako je postavljanje Nine Obuljen Koržinek za ministricu kulture izazvalo u kulturnjačkim krugovima ekstatične reakcije, mi smo skeptični – govori Iva Borković
Ideja kojom je bio vođen razvoj takvog pogona zaista je proteklih godina bila urodila situacijom u kojoj su neprofitni mediji, subvencionirani mrvicama s državnog stola namijenjenog komercijalnim medijskim izdavačima, postali najpouzdaniji kritičari vlasti i sistema generalno. S druge strane, jednako od izrazitijih desničarskih subjekata ili od profitno-medijskih vlasnika, trpjeli su ničim potkrijepljene optužbe da parazitiraju na javnim sredstvima kao miljenici tadašnje nominalno ljevičarske vlasti. Tako je nekako lakše plasirana i startno naopaka teza da je riječ o favoriziranom medijskom sektoru, znamo li da je lani država kroz razne oblike pomoći i olakšica sufinancirala komercijalne novine, televizije i radija (naravno, tu ne spada i najveći hrvatski medij, javna radiotelevizija koju financiraju pretplatnici) s oko 161 milijun kuna, dok su neprofitni dobili ukupno pet milijuna.
Iva Borković s portala Forum, jednog od poznatijih neprofitnih medija, svjedoči nam o aktualnom stanju u koje je zapao taj fah.
- Treći medijski sektor ostao je bez prihoda, tridesetak ljudi završilo je na burzi, a oko 250 vanjskih suradnika bez honorara. Osim što smo financijski dotučeni, sada nam još stižu i prijetnje smrću. Razorena neprofitna medijska scena rezultat je mandata Oreškovićeve vlade, a čini se da se ni Plenkovićeva prema njoj neće ponašati drukčije, samo malo tiše, posebno nakon najava porezne reforme prema kojoj će se i na autorske honorare plaćati doprinosi, tako da će ta mala primanja biti još manja. Iako je postavljanje Nine Obuljen Koržinek za ministricu kulture izazvalo u kulturnjačkim krugovima ekstatične reakcije, mi smo skeptični - kaže Iva Borković.
Obuljen Koržinek izjavila je prije nekoliko dana za RTL kako smatra da se mediji zajednice ‘trebaju financirati’ mada je ‘ono kako je to bilo napravljeno bilo loše’, odnosno ‘nije bilo dobro usklađeno sa svim propisima’, pa će se ta materija ubuduće ‘rješavati u sklopu cjelovitog rješenja zakona’. Ali prije negoli se upustimo u raspetljavanje ministričinih nimalo konkretiziranih najava i opservacija, spomenut ćemo i da je sasvim nedavno, još prošle godine, ovo područje komentirala vidno drugačije. Tada stasali prijedlog medijske politike, čiji je prvi efekt bio upravo razvoj neprofitno-medijske scene, ocijenila je ‘izrazito antitržišnim i ideološki usmjerenim’, e da bi na Danima elektroničkih medija u Opatiji nazvala ogled između komercijalnog i neprofitnog sektora ‘neprirodnim’. Njihov razvoj, po njezinu mišljenju, nije bio ispravno reguliran i ‘zbog toga bi se moglo dogoditi da dobitnici sredstava moraju vratiti sredstva koja su dobili’.
Malo je reći da je Obuljen Koržinek, tad već iskusna visoka službenica u Ministarstvu kulture, tim riječima izazvala konsternaciju među novinarima trećeg sektora.
Da se želi doista distancirati od politike prošle vlade, ova bi iz proračunske rezerve već nadoknadila novac od lutrije i pozvala članice i članove ilegalno ukinutog povjerenstva da taj novac dodijele novinarima u neprofitnim medijima – kaže Milan Živković
- Označava nas kao prijetnju tržišnim igračima - prisjeća se toga Iva Borković - no to je smiješno. Podsjećam da su 2015. godine neprofitni u ukupnom broju zaposlenih u medijskom sektoru u Hrvatskoj sudjelovali s tri posto, a u prihodima samo s jedan posto. Ministrica pritom tvrdi da je sukob između neprofitnog i komercijalnog sektora neprirodan. Možda zaboravlja da je sukob nastao onda kad su se medijske korporacije prema novinarima počele ponašati ucjenjivački, bacivši ih u status najamnih radnika.
Referentan je i stav Mogensa Blihera Bjeregarda, predsjednika Europske federacije novinara, izrečen u nedavnom razgovoru za internetsku stranicu Hrvatskog novinarskog društva: ‘Mislim da je nužno da država osigura sredstva za medije, ali poštujući princip nezavisnosti (…) Ništa se neće postići samo liberalizacijom tržišta.’
Nova hrvatska ministrica kulture spada – nipošto nije tajna – među tehnokrate odane briselskoj doktrini poticanja tržišnog natjecanja. I to do te mjere da je prošle jeseni pred Vijećem za elektroničke medije rekla kako je ‘nedopustivo’ da se nova medijska politika od tržišnog natjecanja ograđuje pridjevom ‘takozvano’, a baš u kontekstu položaja neprofitnih medija. Ali nećemo i ovom prilikom iznositi premnoge dokaze da medijska scena u Hrvatskoj nije produkt nikakve idealizirane tržišne utakmice koja ionako nigdje ne postoji u obliku koji propagira Brisel, nego je riječ o notornoj namještaljci. Dodajmo samo da je jedan od ćorsokaka u kojem se zaglavila Europska unija po tom pitanju upravo audiovizualna direktiva kojom se nastoji urediti područje elektroničkih medija.
Ta zastarjela i odnedavno tek donekle osvježena regulativa namijenjena stvaranju kontinentalnog televizijskog tržišta potkraj 20. stoljeća predložak je i za hrvatski Zakon o elektroničkim medijima. Mimo svake, kamoli suvisle kritičke analize takvog okvira za rješavanje pitanja televizija i internetskih portala, ministrica Nina Obuljen Koržinek sasvim izlišno uvodi u raspravu i pitanje tretmana subvencija za neprofitne kao državnih potpora koje nisu prijavljene tijelima EU-a. Takva retorika može, naravno, isprepadati ljude koji nisu upućeni u konfederacijske birokratske rukavce, dok bi karijerna činovnica ministričina ranga naprosto morala znati da neprofitnom sektoru u ovom slučaju prijeti praznom puškom. Nijedno od davanja iz prihoda od igara na sreću, a odatle su i subvencije za neprofitne, naime, nije prijavljeno kao državna potpora. Uostalom, manje poticaje – tzv. de minimis – kakvi su posrijedi ovdje može isplaćivati i Ministarstvo financija, bez prijave briselskoj centrali.
Nova ministrica kulture to vjerojatno i zna, ili je riječ o atipičnoj rupi u njezinu znanju. No prije će biti da se radi o ciljanom i veoma političnom pozicioniranju – izrazito tržišnom i ideološki usmjerenom, da parafraziramo njezinu izjavu. Neprofitni se mediji tako zastrašuju u svojoj nakani da zauzmu na sceni mjesto koje im pripada u svjetlu zalaganja za bolju društvenu medijsku funkciju, dok se komercijalnim medijima daje prostor čak i veći negoli im ga namjenjuje Europska unija koja je sva od tržišnih prioriteta i sazdana. I sad bi se lako moglo desiti da ministričino usklađivanje s tobože zadanom EU-regulativom potraje unedogled ili da subvencioniranje poprimi neki novi, manje kvalitetan oblik, a neprofitnom sektoru za to vrijeme ostaje neriješenim već i pitanje pukog preživljavanja.
Očekivali smo da će nam Nina Obuljen Koržinek odgovoriti na pitanja koja smo joj uputili uoči pripreme ovog članka, na temu političkog sadržaja njezine i državne medijske politike kao i rokova za subvencioniranje medija trećeg sektora. Nažalost, nismo primili ni formalnu komunikacijsku notu da te odgovore još ne možemo dobiti, ili tome slično. Obratili smo se i Milanu Živkoviću, pomoćniku bivše ministrice kulture Andree Zlatar Violić i potom ministra Berislava Šipuša, zaduženom za medije. On ponajprije ističe da je subvencijski ciklus istekao još prije mjesec dana i da je stoga neukusno nagađati hoće li nova vlada HDZ-a i Mosta poduzeti nešto za godinu ili dvije, a u sadašnjem momentu kad je pedesetak zaposlenih u neprofitnima i nekoliko stotina njihovih suradnika već mjesec dana bez plaća i honorara.
- Da se želi doista distancirati od politike one prošle, ova bi vlada iz proračunske rezerve već nadoknadila novac od lutrije i pozvala članice i članove ilegalno ukinutog povjerenstva da taj novac dodijeli novinarima u neprofitnim medijima. Vlada koja je svjesna karaktera i opsega krize komercijalnih medija hitno bi i značajno – barem deset puta – povećala javna sredstva za opstanak novinarstva na neprofitnim osnovama. To je trebalo učiniti ne jučer, nego prije desetak godina. Umjesto toga, većina članova Vijeća za elektroničke medije nedavno je predložila izmjene pravila Fonda za pluralizam prema kojima sve ostaje po starom: komercijalnim lokalnim radijima i televizijama po gotovo 47 posto, a neprofitnim medijima sedam posto. To su činjenice i one novinarstvu u Hrvatskoj najavljuju veoma skori kraj. Hoće li Ministarstvo kulture neprofitnim medijima obnoviti financiranje, hoće li se za to kvalificirati samo desničarski mediji i ‘balansa’ radi pokoji kulturnjački portal, dok će novinarstvo ostati ferboten, nadajmo se da nećemo saznati prekasno - kaže Živković.
Jednog dana, sudeći po riječima Nine Obuljen Koržinek, neki oblik financiranja će ipak biti obnovljen; postojao je on i prije negoli je Ministarstvo kulture sve to 2013. uzelo pod svoje i udvostručilo masu subvencija, a fondom je rukovodila Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Teško je očekivati da će se u dogledno vrijeme – pod aktualnom vladom – taj iznos povećavati, ali se mogu očekivati neke druge izmjene. Prvo, desni centar već je najavio, u javnoj prepisci HDZ-a i Mosta krajem prošle godine, da će se u kriterije za dodjelu novca uvesti i čuvanje te promicanje hrvatskog kulturnog identiteta. Jer univerzalne vrijednosti iz Ustava RH u tim kriterijima očito nisu bile dovoljne, štoviše, previše su ljevičarske, ravnamo li se po reakcijama desnice.
Drugo, jednom kad se provede apsurdna ideološka uravnilovka na bazi reciprociteta među polovima stranačke fronte, moguće je da će vlada paktirati s nekima od centralnih dijelova nevladino-udrugaške scene radi izmještanja odlučivanja o dodjeli potpora. Prema društveno-političkim subjektima koji dakle ni indirektno ne podliježu mehanizmu demokratske reizbornosti na širem planu, dok je posljednji aktivni model pri Ministarstvu kulture ipak uključivao vanjsko i stručno povjerenstvo za dodjelu te je tako kombinirao podijeljeni utjecaj na proces. A ne treba posebno objašnjavati koliko jednostrano eventualno dislociranje čitavog protokola može u stanovitim okolnostima biti pogubno za treće medije, demokraciju i društvo uopće, iako se nekome može činiti da ista opasnost prijeti i od same države.
Naša sugovornica s portala Forum nada se kako će ministrica kulture ipak održati sastanak s Mrežom emancipacije E-net, organizacijom koja okuplja najveći broj neprofitnih medija, korisnika javnih potpora.
- Ustrajat ćemo na našim zahtjevima o razvoju sustavnog javnog financiranja trećeg sektora i postaviti joj pitanje tko će sada i kako dodjeljivati lutrijski novac koji nam je njezin prethodnik uskratio. Tražit ćemo hitno vraćanje potpore i raspisivanje natječaja za program ‘Mediji zajednice’ iz Europskog socijalnog fonda, koji je Hasanbegović prebacio u 2017. godinu, a potom i značajno povećanje udjela u Fondu za pluralizam. Krajnji cilj je osnivanje državnog fonda za medije, modela koji nije nepoznanica u zemljama EU-a. U međuvremenu nam preostaju pojedinačna snalaženja i akcije poput kraudfandinga koji uskoro pokreće Forum.tm - rekla je Borković.
Ministrica: Stvorio se nepotreban antagonizam
‘Iako se iz godine u godinu najavljivalo donošenje cjelovite medijske reforme, jedine mjere koje su donesene odnosile su se na neprofitne medije. Kao što sam više puta izjavila, mislim da se stvorio nepotreban antagonizam između neprofitnih i komercijalnih medija, a da se zanemarila činjenica da na pluralnom medijskom tržištu moraju postojati i jedni i drugi, kao i javni mediji. Uz to, nekim portalima koji su se primarno bavili kulturom sredstva bila uskraćena uz obrazloženje da se ne bave političkim temama i da nisu angažirani. Javnost je posebno uznemirila izjava jednog od članova Povjerenstva koji je, navodno, rekao da će ‘dobiti novce kada njihovi dođu na vlast’. Zatražila sam detaljno izvješće o programu poticanja neprofitnih medija kao i o radu na medijskoj strategiji. Nakon što, zajedno sa suradnicima, sve pažljivo razmotrim, moći ćemo izvijestiti javnost o budućim koracima’, navodi se u odgovoru ministrice Nine Obuljen Koržinek koji smo dobili nakon zaključenja ovoga teksta.
portalnovosti
