Vostok 6 je 1963. godine u svemir odveo prvu ženu, kozmonautkinju Valentinu Terješkovu. Ovaj eksperimentalni let sovjetskog svemirskog programa pod vodstvom Sergeja Koroljeva izazvao je veliko zanimanje javnosti, kako sovjetske tako i svjetske. Podaci koji su bili prikupljani u misiji odnosili su se mahom na reakcije ženskog tijela na let u svemiru. Terješkovoj let nije bio ugodan, te se tijekom misije žalila na svemirsku bolest. Misija je isprva zamišljena kao zajednička misija dva Vostoka sa ženskom posadom, ali je došlo do izmjena, jer je odlučeno da će program Vostok nakon ove misije biti prekinut. Nakon 3 dana i 48 kruženja oko Zemlje, Tereškova se izbacila iz broda i padobranom spustila na Zemlju. Njezin let se odvijao tjedan dana prije održavanja moskovske međunarodne konferencije žena na kojoj su joj svoje priznanje odali između ostalih i engleska kraljica Elizabeta II. i sovjetski premijer Nikita Hruščov. Proglašena je herojem Sovjetskog Saveza i nositeljica je najviših državnih počasti i nagrada, a kapsula Vostok 6 korištena u njezinoj misiji danas je izložena u Muzeju RKK Energia u Kalugi. Tereškova je doktorica znanosti i autorica više od 50 znanstvenih radova. 8. rujna 2005. u Moskvi ju je odličjem kneza Branimira s ogrlicom odlikovao predsjednik Stjepan Mesić. Odličje je dobila za svoje zasluge u unapređivanju odnosa između Rusije i Hrvatske kao i promoviranju RH u Rusiji. Zaslužila ga je i zbog doprinosa kojeg je dala kao čelnica Ruskog središta za međunarodnu znanstvenu i kulturnu suradnju, u stvaranju prvog rusko-hrvatskog društva prijateljstva u Moskvi te u uspostavi suradnje s hrvatsko-ruskim društvom prijateljstva u Zagrebu 1990-ih godina, točnije odmah nakon državnog osamostaljenja i međunarodnog priznanja RH. Njezinim imenom je nazvan i jedan od kratera na Mjesecu a 2000. je proglašena ženom stoljeća.
Talijanski književnik Giovanni Boccaccio, autor Dekamerona, jedinstvenog remek-djela svjetske književnosti koje se sastoji od stotinu novela što ih je, prema okvirnoj fabuli u roku od deset dana ispripovijedalo sedam žena i trojica mladića koji su iz kugom pogođene Firenze pobjegli u raskošnu vilu na obližnjim brežuljcima, rođen je, prema vlastitim tvrdnjama u Parizu, 1313. godine.
Škotski ekonomist i etičar Adam Smith, kreator političke ekonomije i njen najpoznatiji englesnik predstavnik, izraziti pristalica ekonomskoga liberalizma, čije se kapitalno djelo The Wealth of Nations smatra prvim djelom moderne ekonomije, rođen je u Kirkcaldyju u Škotskoj 1723. godine.
Legendarni vođa naroda Apaša poznat kao Geronimo, pravog imena Goyathlay (Onak koji zijeva), zakleti neprijatelj Meksikanaca i Amerikanaca protiv kojih se godinama uspješno borio, vjerojatno posljednji pripadnik bande Bedonkohe i poslijednji indijanski vođa (sam je uvijek tvrdio kako nije poglavica) koji se predao američkoj vojsci, rođen je 1829. godine kraj Turkey Creeka u Arizoni.
Izvor: www.metro-portal.hr
