Nakon sukoba između ruske granične sigurnosne službe i ukrajinske ratne mornarice, tijekom kojeg je Rusija zbog pokušaja proboja u Azovsko more zaplijenila tri ukrajinska ratna broda, predsjednik Petro Porošenko je jučer potpisao dekret kojim stupa na snagu odluka Vijeća za nacionalnu sigurnost Ukrajine o uvođenju ratnog stanja u zemlji. Ova izvanredna mjera će ostati na snazi do 25. siječnja 2019. i objavljena je na internetskoj stranici ureda ukrajinskog predsjednika.
“Potvrđujem odluku Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine od 26. studenoga 2018. o hitnim mjerama kako bi se osigurali državni suverenitet i neovisnost Ukrajine i uvodim vojni zakon u Ukrajini”, navodi se u Dekretu ukrajinskog predsjednika 390/2018.
Odluka Vijeća za nacionalnu sigurnost Ukrajine ima 12 točaka, a jedna od njih je tajna. Nakon potpisivanja nacrt zakona je poslan u parlament i dokument će biti tema izvanredne parlamentarne sjednica Vrhovne Rade koja će se održati odmah.
“U vezi s još jednim činom oružane agresije od strane Ruske Federacije, provedene 25. studenog 2018. godine na području Kerčenskog tjesnaca protiv brodova ukrajinske mornarice, koji je imao teške posljedice, te drugih agresivnih radnji Ruske Federacije u Azovskom i Crnom moru, prijetnje invazije velikih razmjera oružanih snaga Ruske Federacije na Ukrajinu, te u pozadini okupacije Ruske Federacije na području Autonomne Republike Krim i dijelova regija Donjeck i Lugansk, s ciljem adekvatne reakcije na eskalaciju oružane agresije Ruske Federacije protiv Ukrajine, s obzirom na odsutnost drugih mogućnosti koje pružaju Ustav i zakoni Ukrajine za odbijanje oružane agresije, osiguravanje nacionalne sigurnosti, sprečavanje širenja terorističke prijetnje:
1. Utvrđujem da su akcije Ruske Federacije protiv brodova pomorskih snaga Ukrajine, koje su imale teške posljedice, zločin oružane agresije i spadaju u Rezoluciju 3314 (Zločin protiv mira) Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 14. prosinca 1974.
2. Uzevši to u obzir, u Ukrajini treba uvesti poseban pravni režim za stvaranje uvjeta odbijanja oružane agresije i očuvanja nacionalne sigurnosti, kako bi se uklonile opasnosti po državnu neovisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
3. Predsjedniku Ukrajine je ponuđeno da za razdoblje od 60 dana uvede ratno stanje u Ukrajini, od 14 sati ujutro 26. studenoga 2018. do 14 sati 25. siječnja 2019.
4. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine poziva države koje su potpisnice Memoranduma o sigurnosnim jamstvima u Ukrajine u Ugovoru o neširenju nuklearnih oružja od 5. prosinca 1994. godine da se odmah organizira konzultacije o činu oružane agresije Ruske Federacije protiv Ukrajine. Tražim da se bez odgode sazove sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Stalnog vijeća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, te organiziraju konzultacije predsjednika Ukrajine, ministra vanjskih poslova Ukrajine s čelnicima savezničkih i partnerskih država, Europske unije, vodstvom UN-a, OESS-a i drugih međunarodnih organizacija.
5. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine i Ministarstvo informacijske politike Ukrajine hitno mora organizirati informativnu kampanju i objektivne informacije o najnovijem činu oružane agresije Ruske Federacije protiv Ukrajine predstaviti vodstvima stranih država, utjecajnim međunarodnim političkim, ekonomskim i javnim krugovima.
6. Ministarstvo obrane Ukrajine i Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine na propisani način jasno moraju razjasniti mobilizacijski plan oružanih snaga, osobito o razini poziva operativnih pričuvnih rezervi prvog reda.
7. Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine bez odlaganja mora dostaviti predsjedniku prijedloge o uporabi Oružanih snaga Ukrajine i drugih vojnih postrojbi. Mora organizirati protuzračnu obranu Ukrajine kako bi se pokrili važni državni objekti, industrijske regije, administrativni centri države i skupine snaga iz zračnih udara. Dalje, Vijeću nacionalne sigurnosti Ukrajine mora predati prijedloge o uključivanju drugih vojnih postrojbi i agencija za provedbu zakona u provedbi mjera pravnog režima ratnog stanja. Glavni stožer mora predvidjeti mjere djelomične mobilizacije, organizirati i ustrojiti kampove za osposobljavanje operativnih pričuvnih rezervi u potrebnim količinama.
8. Ministarstvo unutarnjih poslova Ukrajine, Sigurnosna služba Ukrajine (SBU) trebalo bi poduzeti hitne mjere kako bi osigurali javni red, zaštitili i branili kritične infrastrukturne objekte i zaštitili strane diplomatske misije.
9. Sigurnosna služba Ukrajine poduzeti će hitne mjere kako bi se poboljšao protuobavještajni sustav, protuteroristički i protusabotažni režim, kao i informacijska sigurnost.
10. Sigurnosna služba Ukrajine i Uprava državne službe za posebne komunikacije i zaštitu podataka Ukrajine, te ostali subjekti kibernetičke sigurnosti će poduzeti mjere kako bi se osigurala kibernetička sigurnost.
11. Uprava Državne granične službe Ukrajine će ojačati zaštitu državne granice s Ruskom Federacijom i administrativne granice s Autonomnom Republikom Krim.
12. Tajno.
Tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i Ukrajine Aleksandar Turčinov je dobio sljedeće upute.
1. Na prvoj crti takozvanih DNR i LNR s ukrajinskim oružanim snagama podići razinu borbene spremnosti na prvi i drugi stupanj.
2. Početi rad na organizaciji prvu faze rezervista, što je element djelomične mobilizacije.
3. Donesen je nalog za jačanje protuzračne obrane ključnih vojnih i civilnih objekata.
4. Ovlasti SBU sada omogućuju da se sve prisili na “sigurnost informacija”.
5. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine i ministar Pavel Klimkin, unatoč uvođenju ratnog stanja, ne trebaju prekidati diplomatske odnose s Rusijom.
Petro Porošenko je rekao da uvođenje ratnog stanja u Ukrajini neće utjecati na situaciju u Donbasu i neće dovesti do ofenzivnih operacija ukrajinske vojske na jugoistoku.
“Ukrajina će samo provoditi akcije kako bi obranila svoj teritorij i zaštitila svoje građane”, kazao je Porošenko, dodajući kako odluka ne znači “promjenu stanja na liniji razdvajanja u nekim područjima regija Donjeck i Lugansk i drugdje.
Prema ukrajinskom predsjedniku, nametanje ratnog stanja u Ukrajini ne znači da se Kijev odriče političkog i diplomatskog rješenja “oslobađanja ukrajinskog teritorija”.
“Imamo namjeru nastaviti se pridržavati svih međunarodnih obveza, uključujući i Sporazume iz Minska”, dodao je jučer Porošenko.
Direktor ruskog Centra za strateške analize Instituta za inovativni razvoj Andrej Ivanov tvrdi kako je ovo suicidalna strategija ukrajinskog predsjednika.
“Ali nitko ne vjeruje u posljednje upozorenje Kijeva. Poroshenko je rekao da je zakon o ratnom stanju usmjeren na zaštitu zemlje. Odmah se postavlja pitanje kako? Kako ratno pravo, koje se primjenjuje u ovom slučaju, može zaštititi zemlju? Štoviše, Ukrajinu nitko ne napada”, objasnio je Andrej Ivanov, sugerirajući da se incident u pokušaju nasilnog ulaska u Azovsko more dogodio u ruskom ili krimskom akvatoriju, a ne vodama Ukrajine.
Prema riječima stručnjaka, uoči predsjedničkih izbora je Porošenko izabrao apsolutno suicidalnu strategiju okretanja militarizmu. Ali ukrajinsko društvo je već dugo vremena umorno od rata.
“Sve ovo je Porošenkova suicidalna strategija. Štoviše, u Ukrajini postoje radikalnijih snaga, koje mržnju prema Rusiji ispoljavaju puno bolje od njega. Još jedno pitanje je što bi se trebalo dogoditi u sljedećih 60 dana? Opet nema odgovora. To jest ima, i vidimo novi krug političkog kloniranja, na kojeg smo se, općenito, naviknuli dugo vremena”, zaključio je Andrej Ivanov.
I drugi vjeruju da se ne radi o nikakvom sukobu s Rusijom, koji je nemoguć u ovom omjeru snaga, čak ni napadu na Donbas, nego o dekretu kojim Porošenko želi sačuvati predsjednički položaj.
“Uvođenje ovog zakona Porošenku daje priliku da u potpunosti uništi sve medije, ograniči radnička prava, političke slobode i da uspostavi diktaturu u zemlji. To će biti logičan ishod Maidana, koji je, pod sloganom slobode i predanosti “europskom putu” zapravo bio alat za uspostavljanje antiruskog kursa Ukrajine, povoljnog za Zapad, te početka suzbijanja većine stanovništva zemlje koje se ne slaže s ovom politikom”, pojasnio je politolog Sergej Prostakov.
U biti, to znači da će svaki Ukrajinac biti dužan raditi za obrambenu industriju zemlje. Usput će svoje kuće morati dati, ako bude potrebno, “za potrebe vojske”, a ljudi se neće smjeti buniti.
Osim toga, uvođenjem ratnog stanja se može zabraniti rad stranaka i javnih organizacija “ako prijete sigurnosti, teritoriju, neovisnosti zemlje ili životima građana”. Drugim riječima, Porošenko može djelovati prema sloganu Maidana: “Tko nije s nama, taj je protiv nas”, a to će mu osigurati političko preživljavanje.
Na kraju, ovaj bi zakon mogao biti koristan za Kijev, jer može otkazati diplomatske odnose s “neprijateljem” i oduzeti imovinu “agresoru” koja se nalazi na području Ukrajine. Kao što smo čuli, ministar Pavel Klimkin je dobio upute da ne prekida diplomatske odnose s Rusijom, a kako će se situacija razvijati, znat ćemo već u sljedećih nekoliko dana.
logično
“Potvrđujem odluku Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine od 26. studenoga 2018. o hitnim mjerama kako bi se osigurali državni suverenitet i neovisnost Ukrajine i uvodim vojni zakon u Ukrajini”, navodi se u Dekretu ukrajinskog predsjednika 390/2018.
Odluka Vijeća za nacionalnu sigurnost Ukrajine ima 12 točaka, a jedna od njih je tajna. Nakon potpisivanja nacrt zakona je poslan u parlament i dokument će biti tema izvanredne parlamentarne sjednica Vrhovne Rade koja će se održati odmah.
Tekst Porošenkovog dekreta o uvođenju ratnog stanja u Ukrajini
FOTO: mogući izgled podijeljene Urajine
“U vezi s još jednim činom oružane agresije od strane Ruske Federacije, provedene 25. studenog 2018. godine na području Kerčenskog tjesnaca protiv brodova ukrajinske mornarice, koji je imao teške posljedice, te drugih agresivnih radnji Ruske Federacije u Azovskom i Crnom moru, prijetnje invazije velikih razmjera oružanih snaga Ruske Federacije na Ukrajinu, te u pozadini okupacije Ruske Federacije na području Autonomne Republike Krim i dijelova regija Donjeck i Lugansk, s ciljem adekvatne reakcije na eskalaciju oružane agresije Ruske Federacije protiv Ukrajine, s obzirom na odsutnost drugih mogućnosti koje pružaju Ustav i zakoni Ukrajine za odbijanje oružane agresije, osiguravanje nacionalne sigurnosti, sprečavanje širenja terorističke prijetnje:
1. Utvrđujem da su akcije Ruske Federacije protiv brodova pomorskih snaga Ukrajine, koje su imale teške posljedice, zločin oružane agresije i spadaju u Rezoluciju 3314 (Zločin protiv mira) Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 14. prosinca 1974.
2. Uzevši to u obzir, u Ukrajini treba uvesti poseban pravni režim za stvaranje uvjeta odbijanja oružane agresije i očuvanja nacionalne sigurnosti, kako bi se uklonile opasnosti po državnu neovisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
3. Predsjedniku Ukrajine je ponuđeno da za razdoblje od 60 dana uvede ratno stanje u Ukrajini, od 14 sati ujutro 26. studenoga 2018. do 14 sati 25. siječnja 2019.
4. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine poziva države koje su potpisnice Memoranduma o sigurnosnim jamstvima u Ukrajine u Ugovoru o neširenju nuklearnih oružja od 5. prosinca 1994. godine da se odmah organizira konzultacije o činu oružane agresije Ruske Federacije protiv Ukrajine. Tražim da se bez odgode sazove sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Stalnog vijeća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, te organiziraju konzultacije predsjednika Ukrajine, ministra vanjskih poslova Ukrajine s čelnicima savezničkih i partnerskih država, Europske unije, vodstvom UN-a, OESS-a i drugih međunarodnih organizacija.
5. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine i Ministarstvo informacijske politike Ukrajine hitno mora organizirati informativnu kampanju i objektivne informacije o najnovijem činu oružane agresije Ruske Federacije protiv Ukrajine predstaviti vodstvima stranih država, utjecajnim međunarodnim političkim, ekonomskim i javnim krugovima.
6. Ministarstvo obrane Ukrajine i Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine na propisani način jasno moraju razjasniti mobilizacijski plan oružanih snaga, osobito o razini poziva operativnih pričuvnih rezervi prvog reda.
7. Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine bez odlaganja mora dostaviti predsjedniku prijedloge o uporabi Oružanih snaga Ukrajine i drugih vojnih postrojbi. Mora organizirati protuzračnu obranu Ukrajine kako bi se pokrili važni državni objekti, industrijske regije, administrativni centri države i skupine snaga iz zračnih udara. Dalje, Vijeću nacionalne sigurnosti Ukrajine mora predati prijedloge o uključivanju drugih vojnih postrojbi i agencija za provedbu zakona u provedbi mjera pravnog režima ratnog stanja. Glavni stožer mora predvidjeti mjere djelomične mobilizacije, organizirati i ustrojiti kampove za osposobljavanje operativnih pričuvnih rezervi u potrebnim količinama.
8. Ministarstvo unutarnjih poslova Ukrajine, Sigurnosna služba Ukrajine (SBU) trebalo bi poduzeti hitne mjere kako bi osigurali javni red, zaštitili i branili kritične infrastrukturne objekte i zaštitili strane diplomatske misije.
9. Sigurnosna služba Ukrajine poduzeti će hitne mjere kako bi se poboljšao protuobavještajni sustav, protuteroristički i protusabotažni režim, kao i informacijska sigurnost.
10. Sigurnosna služba Ukrajine i Uprava državne službe za posebne komunikacije i zaštitu podataka Ukrajine, te ostali subjekti kibernetičke sigurnosti će poduzeti mjere kako bi se osigurala kibernetička sigurnost.
11. Uprava Državne granične službe Ukrajine će ojačati zaštitu državne granice s Ruskom Federacijom i administrativne granice s Autonomnom Republikom Krim.
12. Tajno.
FOTO: Porošenkov dekret
Tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i Ukrajine Aleksandar Turčinov je dobio sljedeće upute.
1. Na prvoj crti takozvanih DNR i LNR s ukrajinskim oružanim snagama podići razinu borbene spremnosti na prvi i drugi stupanj.
2. Početi rad na organizaciji prvu faze rezervista, što je element djelomične mobilizacije.
3. Donesen je nalog za jačanje protuzračne obrane ključnih vojnih i civilnih objekata.
4. Ovlasti SBU sada omogućuju da se sve prisili na “sigurnost informacija”.
5. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine i ministar Pavel Klimkin, unatoč uvođenju ratnog stanja, ne trebaju prekidati diplomatske odnose s Rusijom.
Što bi se trebalo dogoditi u ovih 60 dana?
Petro Porošenko je rekao da uvođenje ratnog stanja u Ukrajini neće utjecati na situaciju u Donbasu i neće dovesti do ofenzivnih operacija ukrajinske vojske na jugoistoku.
“Ukrajina će samo provoditi akcije kako bi obranila svoj teritorij i zaštitila svoje građane”, kazao je Porošenko, dodajući kako odluka ne znači “promjenu stanja na liniji razdvajanja u nekim područjima regija Donjeck i Lugansk i drugdje.
Prema ukrajinskom predsjedniku, nametanje ratnog stanja u Ukrajini ne znači da se Kijev odriče političkog i diplomatskog rješenja “oslobađanja ukrajinskog teritorija”.
“Imamo namjeru nastaviti se pridržavati svih međunarodnih obveza, uključujući i Sporazume iz Minska”, dodao je jučer Porošenko.
Suicidalna strategija
Direktor ruskog Centra za strateške analize Instituta za inovativni razvoj Andrej Ivanov tvrdi kako je ovo suicidalna strategija ukrajinskog predsjednika.
“Ali nitko ne vjeruje u posljednje upozorenje Kijeva. Poroshenko je rekao da je zakon o ratnom stanju usmjeren na zaštitu zemlje. Odmah se postavlja pitanje kako? Kako ratno pravo, koje se primjenjuje u ovom slučaju, može zaštititi zemlju? Štoviše, Ukrajinu nitko ne napada”, objasnio je Andrej Ivanov, sugerirajući da se incident u pokušaju nasilnog ulaska u Azovsko more dogodio u ruskom ili krimskom akvatoriju, a ne vodama Ukrajine.
Prema riječima stručnjaka, uoči predsjedničkih izbora je Porošenko izabrao apsolutno suicidalnu strategiju okretanja militarizmu. Ali ukrajinsko društvo je već dugo vremena umorno od rata.
“Sve ovo je Porošenkova suicidalna strategija. Štoviše, u Ukrajini postoje radikalnijih snaga, koje mržnju prema Rusiji ispoljavaju puno bolje od njega. Još jedno pitanje je što bi se trebalo dogoditi u sljedećih 60 dana? Opet nema odgovora. To jest ima, i vidimo novi krug političkog kloniranja, na kojeg smo se, općenito, naviknuli dugo vremena”, zaključio je Andrej Ivanov.
I drugi vjeruju da se ne radi o nikakvom sukobu s Rusijom, koji je nemoguć u ovom omjeru snaga, čak ni napadu na Donbas, nego o dekretu kojim Porošenko želi sačuvati predsjednički položaj.
“Uvođenje ovog zakona Porošenku daje priliku da u potpunosti uništi sve medije, ograniči radnička prava, političke slobode i da uspostavi diktaturu u zemlji. To će biti logičan ishod Maidana, koji je, pod sloganom slobode i predanosti “europskom putu” zapravo bio alat za uspostavljanje antiruskog kursa Ukrajine, povoljnog za Zapad, te početka suzbijanja većine stanovništva zemlje koje se ne slaže s ovom politikom”, pojasnio je politolog Sergej Prostakov.
U biti, to znači da će svaki Ukrajinac biti dužan raditi za obrambenu industriju zemlje. Usput će svoje kuće morati dati, ako bude potrebno, “za potrebe vojske”, a ljudi se neće smjeti buniti.
Osim toga, uvođenjem ratnog stanja se može zabraniti rad stranaka i javnih organizacija “ako prijete sigurnosti, teritoriju, neovisnosti zemlje ili životima građana”. Drugim riječima, Porošenko može djelovati prema sloganu Maidana: “Tko nije s nama, taj je protiv nas”, a to će mu osigurati političko preživljavanje.
Na kraju, ovaj bi zakon mogao biti koristan za Kijev, jer može otkazati diplomatske odnose s “neprijateljem” i oduzeti imovinu “agresoru” koja se nalazi na području Ukrajine. Kao što smo čuli, ministar Pavel Klimkin je dobio upute da ne prekida diplomatske odnose s Rusijom, a kako će se situacija razvijati, znat ćemo već u sljedećih nekoliko dana.
logično
