Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, u ekskluzivnom intervjuu s vodećom američkom medijskom osobom Tuckerom Carlsonom, osvrnuo se na širok raspon tema koje se tiču ​​globalnih napetosti, odnosa između Moskve i Washingtona te tekućih sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku.

Ispod su glavni izvodi iz razgovora u Moskvi – objavljeni u ranim jutarnjim satima u petak – s fokusom na Lavrovljeve izjave.

Rusija i SAD nisu 'u ratnom stanju'

Lavrov je odbacio ideju da su Rusija i SAD trenutno u izravnom sukobu, naglasivši da Moskva ne želi takvu situaciju s Washingtonom. “Mi službeno nismo u ratu”, rekao je, priznajući opasnu dinamiku ukrajinskog sukoba, koji je opisao kao “hibridni rat”. Lavrov je naveo da je evidentno "izravno sudjelovanje američkih vojnika" u sukobu, budući da SAD opskrbljuje Ukrajinu oružjem i pruža operativnu potporu.

Diplomat je naglasio da Rusija želi "normalne odnose" sa SAD-om, ponavljajući poštovanje predsjednika Vladimira Putina prema američkom narodu. "Ne vidimo nijedan razlog zašto Rusija i Sjedinjene Države ne mogu surađivati ​​za dobrobit svemira", rekao je.

angažman američke vojske u Ukrajini

Lavrov je optužio Washington da igra središnju ulogu u ukrajinskom sukobu, tvrdeći da je opskrba Kijeva oružjem dugog dometa poput ATACMS-a i drugih modernih sustava izravno omogućila udare na ruski teritorij. Upozorio je kako ove akcije riskiraju eskalaciju napetosti. Lavrov je opisao sukob kao napor Zapada da strateški oslabi Rusiju, dodajući da su dužnosnici NATO-a nedavno sugerirali da bi "ograničeni nuklearni napadi" mogli biti opravdani.

Ruski hipersonični raketni napad Orešnik: poruka Zapadu

Lavrov se osvrnuo na nedavno rusko testiranje rakete Orešnik , koje je opisao kao signal SAD-u i njegovim saveznicima. "Poruka je da ćemo... biti spremni upotrijebiti sva sredstva kako im ne bismo dopustili da uspiju u onome što nazivaju strateškim porazom Rusije", rekao je. Lavrov je to opisao kao obrambeni potez, tvrdeći da se Moskva bori za svoje "legitimne sigurnosne interese", a ne za globalnu dominaciju.

Ukrajina 'tragedija', Palestina 'katastrofa'

Lavrov je suprotstavio sukobe u Ukrajini i Palestini, opisavši prvi kao "tragediju" , a drugi kao "katastrofu". Optužio je ukrajinsku vladu za progon govornika ruskog jezika i zabranu njihove kulture i vjere, označivši administraciju Vladimira Zelenskog "nacističkim režimom". Lavrov je također kritizirao selektivnu usredotočenost Zapada na ljudska prava, optužujući ga za ignoriranje kršenja ruskog govornog stanovništva u Ukrajini.

Što se tiče Palestine, Lavrov je izrazio zabrinutost zbog velikog broja civilnih žrtava, za koji tvrdi da daleko premašuje žrtve u Ukrajini. Izraelske akcije nazvao je "kolektivnim kažnjavanjem" i ustvrdio da takve mjere krše međunarodno pravo.

Članstvo u NATO-u za Ukrajinu je neprihvatljivo

Lavrov je ponovio čvrsto protivljenje Rusije ulasku Ukrajine u NATO ili smještaju stranih vojnih baza. Kritizirao je širenje bloka prema ruskim granicama, nazivajući ga kršenjem međunarodnih načela. “Nema NATO-a. Apsolutno. Nema vojnih baza, nema vojnih vježbi na ukrajinskom tlu uz sudjelovanje stranih trupa”, inzistirao je.

Državni udar na Majdanu 2014.: korijen ukrajinskih problema

Lavrov je sukob u Ukrajini povezao s Majdanom u Kijevu 2014., koji je opisao kao "vojni državni udar" uz potporu Zapada. Tvrdio je da je državni udar uništio stabilnost i legitimitet Ukrajine, što je dovelo do odbacivanja vlasti Kijeva od strane Krima i dijelova Donbasa.

Lavrov je nadalje kritizirao zapadne vlade zbog poticanja Kijeva na kršenje sporazuma iz Minska, koji su trebali dati autonomiju Donbasu uz očuvanje teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Američko loše postupanje s Rusijom nakon Hladnog rata

Lavrov je optužio SAD da iskorištavaju postsovjetsku ranjivost Rusije 1990-ih, tretirajući Moskvu kao "mlađeg partnera" i miješajući se u njezine poslove. Okarakterizirao je politiku Zapada kao prezir prema interesima Rusije, što je, prema njemu, posijalo sjeme trenutnih geopolitičkih napetosti. “Nakon raspada Sovjetskog Saveza... Zapad je pokušao organizirati stvari u Rusiji kako je htio”, primijetio je Lavrov.

Lavrov o Donaldu Trumpu: 'Nije proruski'

Lavrov je odbacio tvrdnju da je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump proruski orijentiran, ističući da su mnoge sankcije protiv Rusije uvedene tijekom Trumpove prve administracije. Opisao je republikanca kao "vrlo jaku osobu" koja se usredotočuje na rezultate, ali je naglasio da to ne znači favoriziranje Moskve.

Oprezno upozorenje o nuklearnoj eskalaciji

Lavrov je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog potencijala za nuklearnu eskalaciju, kritizirajući neke zapadne dužnosnike što tretiraju ideju "ograničenih nuklearnih napada" kao održivu opciju. Naglasio je važnost izbjegavanja bilo kakvog atomskog sukoba, pozivajući se na predanost Rusije zajedničkoj izjavi stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a iz 2022. da se “nuklearni rat nikada ne može dobiti, pa stoga nuklearni rat nije moguć”.

Poziv na pregovore u novim realnostima

Lavrov je ponovio spremnost Moskve na pregovore, pod uvjetom da Ukrajina i Zapad poštuju sigurnosne brige Rusije i priznaju "realnost na terenu", uključujući status Krima kao dijela Rusije i uključivanje regija kao što su Donjeck i Lugansk u Rusku Federaciju. Kritizirao je zapadne mirovne inicijative kao ultimatume osmišljene u korist Ukrajine, navodeći odbijanje Kijeva da se uključi u smisleni dijalog kao prepreku rješenju.

Lavrov je zaključio naglašavajući potrebu za uravnoteženim odnosima među nacijama, optužujući SAD i NATO za potkopavanje globalne stabilnosti u potrazi za dominacijom. Ponovno je potvrdio predanost Rusije obrani svojih interesa uz izbjegavanje daljnje eskalacije, pozivajući SAD da priznaju da je međusobno poštovanje ključno za mir.