Prihvati li Europski parlament zahtjev europskih vinogradara, zabrana sadnje novih vinograda mogla bi biti produžena i nakon 2015., sve do 2018. godine.
bavi pravima sadnje vinograda, naime, donijela zaključke na temelju kojih će Europskoj komisiji preporučiti daljnju zabranu sadnje novih vinograda još šest godina, dakle sve do 2018. Riječ je o radnoj skupini osnovanoj početkom ove godine, koja je dobila zadaću pozabaviti se pitanjem buduće liberalizacije sadnje.
Prije četiri godine, 2008., Europska je unija odlučila sadnju novih vinograda potpuno liberalizirati od 31. prosinca 2015. godine, čemu se oštro protive veliki proizvođači vina, odnosno čak 15 zemalja članica u kojima se proizvede 98 posto europskog vina, ponajprije Francuska, Španjolska, Italija i Portugal. Uvjerene su da će liberalizacija sadnje dovesti do hiperprodukcije vina, a time i do pada cijena i, prije svega, kvalitete, kao i do „industrijalizacije" ovog sektora, što će uništiti obiteljske vinograde te utjecati na okoliš, poznate vinske pejsaže i vinski turizam. Proizvođači kvalitetnih vina već se sada bore s uvozom jeftinih proizvoda i padom cijena, kao i, općenito, padom potrošnje, dok će liberalizacija tržišta od kraja 2015., uvjereni su, potpuno uništiti proizvodnju vina kakvu poznajemo.
Što se hrvatskih vinara tiče, u pregovorima s EU-om uspjeli smo se izboriti da do 31. prosinca 2015. godine, dokad vrijedi postojeća zabrana sadnje novih vinograda, smijemo bar obnavljati stare, trenutno zapuštene vinograde. Kako odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede, upoznati su s najnovijim zaključcima i prijedlozima radne grupe u Bruxellesu, koja traži daljnju zabranu liberalizacije. Na tim su sastancima, napominju, u svojstvu promatrača sudjelovali i naši predstavnici.
- Osnovni princip režima je zabrana sadnje vinove loze vinskih sorti grožđa do 31. prosinca 2015., uz mogućnost produljenja ove mjere do 2018. godine. Pojedine zemlje članice u zadanom okviru mogu odobriti nova prava sadnje i prava sadnje iz nacionalne rezerve u okviru zadanih nacionalnih pravila. Hrvatska će nakon ulaska u članstvo morati razraditi nacionalni provedbeni pravni okvir vezan uz upravljanje pravima sadnje, odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede.
Za razdoblje nakon 2016. godine, kažu, poznata su samo stajališta pojedinih zemalja članica, od kojih se neke zauzimaju za zadržavanje zabrane, a neke za liberalizaciju prava sadnje, no sve dok u konačnici ne bude poznat stav Europske komisije za razdoblje od 2016. godine, zaključuju, Hrvatska mora poštovati postojeću odluku o zabrani sadnje novih vinograda do kraja 2015.
Izvor: SEEbiz
bavi pravima sadnje vinograda, naime, donijela zaključke na temelju kojih će Europskoj komisiji preporučiti daljnju zabranu sadnje novih vinograda još šest godina, dakle sve do 2018. Riječ je o radnoj skupini osnovanoj početkom ove godine, koja je dobila zadaću pozabaviti se pitanjem buduće liberalizacije sadnje.
Prije četiri godine, 2008., Europska je unija odlučila sadnju novih vinograda potpuno liberalizirati od 31. prosinca 2015. godine, čemu se oštro protive veliki proizvođači vina, odnosno čak 15 zemalja članica u kojima se proizvede 98 posto europskog vina, ponajprije Francuska, Španjolska, Italija i Portugal. Uvjerene su da će liberalizacija sadnje dovesti do hiperprodukcije vina, a time i do pada cijena i, prije svega, kvalitete, kao i do „industrijalizacije" ovog sektora, što će uništiti obiteljske vinograde te utjecati na okoliš, poznate vinske pejsaže i vinski turizam. Proizvođači kvalitetnih vina već se sada bore s uvozom jeftinih proizvoda i padom cijena, kao i, općenito, padom potrošnje, dok će liberalizacija tržišta od kraja 2015., uvjereni su, potpuno uništiti proizvodnju vina kakvu poznajemo.
Što se hrvatskih vinara tiče, u pregovorima s EU-om uspjeli smo se izboriti da do 31. prosinca 2015. godine, dokad vrijedi postojeća zabrana sadnje novih vinograda, smijemo bar obnavljati stare, trenutno zapuštene vinograde. Kako odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede, upoznati su s najnovijim zaključcima i prijedlozima radne grupe u Bruxellesu, koja traži daljnju zabranu liberalizacije. Na tim su sastancima, napominju, u svojstvu promatrača sudjelovali i naši predstavnici.
- Osnovni princip režima je zabrana sadnje vinove loze vinskih sorti grožđa do 31. prosinca 2015., uz mogućnost produljenja ove mjere do 2018. godine. Pojedine zemlje članice u zadanom okviru mogu odobriti nova prava sadnje i prava sadnje iz nacionalne rezerve u okviru zadanih nacionalnih pravila. Hrvatska će nakon ulaska u članstvo morati razraditi nacionalni provedbeni pravni okvir vezan uz upravljanje pravima sadnje, odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede.
Za razdoblje nakon 2016. godine, kažu, poznata su samo stajališta pojedinih zemalja članica, od kojih se neke zauzimaju za zadržavanje zabrane, a neke za liberalizaciju prava sadnje, no sve dok u konačnici ne bude poznat stav Europske komisije za razdoblje od 2016. godine, zaključuju, Hrvatska mora poštovati postojeću odluku o zabrani sadnje novih vinograda do kraja 2015.
Izvor: SEEbiz
