Ravnateljica Agencije za ugljikovodike: "Pričamo o nafti, a možda nje u Jadranu ni nema".
"Mi pričamo o nafti, a možda nje u Jadranu ni nema. Tek ćemo za šest do osam godina znati ima li nafte u Jadranu i je li ona isplativa za komercijalno eksploatiranje", izjavila je Barbara Dorić, ravnateljica Agencije za ugljikovodike, na danas održanoj tribini pod nazivom "Nafta na Jadranu: ravno do dna!" Zelene akcije i Zelenog foruma. Slično su već ranije ustvrdili brojni stručnjaci i aktivisti koji su nazivali izjave ministra gospodarstva Vrdoljaka o otkriću rezervi ugljikovodika koje će od Hrvatske učiniti "malu norvešku", pukim senzacionalizmom. Istu je riječ na tribini upotrijebio i Božo Mikuš iz Sindikata naftnog gospodarstva.
"Sve ono što smo imali prilike čuti o eksploataciji nafte i plina zalazi u sfere senzacionalizma. Rizici eksploatacije su veliki, a apsolutne sigurnosti nema. Problemi se mogu javiti na dubinama mora od sto metara na niže. Jadran je prevrijedan za našu državu da prije istraživanja i preuzimanja ovakvog rizika nemamo širi konsenzus struke, politike i onih koji žive od mora, od turizma i ribarstva", istaknuo je Mikuš.
Ove godine obilježava se 15 godina eksploatacije plina iz bušotine Ivana u Sjevernom Jadranu, a na kopnu i na moru postoje i brojne druge bušotine koje vode ili su vodile domaće tvrtke i stručnjaci, podsjećaju iz Sindikata naftnog gospodarstva te ističu kako oni podržavaju istraživanja u Jadranu, ali ne podržavaju netransparentnu proceduru koja obilježava cijeli dosadašnji proces.
"Nije dobro krenuti u istraživanje nafte u dubokom Jadranu bez jasne strategije. Nitko nema pravo na skrivanje podataka od javnosti i ignoriranje struke. Posljedice bi mogle biti katastrofalne. Olakotna okolnost je jedino ta da svi podaci govore da je u Jadranu teško očekivati veća otkrića nafte i plina. Ja bih volio da se ulaže u istraživanja, ali Jadran nije prčija jedne vlade i takve stvari treba drugačije pripremati", zaključio je Mikuš.
Iz Sindikata su posebno ogorčeni na poslovanje Ministarstva gospodarstva s norveškom tvrtkom Spectrum koja je bez javnog natječaja dobila i obavila posao seizmičkog snimanja Jadrana pod krinkom znanstvenog istraživanja. "Seizmička mjerenja dozvoljena Spectrumu nisu bila potrebna. Spectrum je bio izuzetno zainteresiran za INA-ine podatke i dobio ih je na upotrebu besplatno. Zaključno nisu rekli ništa što nam nije bilo poznato", ističe Mikuš koji je naglasio kako ugovor sa Spectrumom još nitko nije vidio.
Podsjećamo, i H-Alter je preko Zakona o pravu na pristup informacijama tražio uvid u ugovore sa Spectrumom prije više od godinu dana. Dobili smo odbijenicu od Ministarstva gospodarstva koje je ugovor proglasio tajnim, te u vezi toga još čekamo rješenje Povjerenice za informiranje.
Da bi stvari otišle dalje, čak i izvješće o provedbi uvjeta zaštite prirode koje je Spectrum dostavio s više od pola godine zakašnjenja, proglasili su tajnom, a Ministarstvo zaštite okoliša sebe nenadležnima jer je dopuštenje za Spectrumova istraživanja izdalo Ministarstva obrazovanja.
"Ugovori sa Spectrumom su poslovna tajna, ali mogu reći da u njima stoji da njima ide zarada od prvih pet kupaca dokumentacije, dok nakon toga zaradu dijele na pola s hrvatskom državom", rekla je Barbara Dorić ustvrdivši i kako će Hrvatska od eksploatirane nafte, ako je bude, ubirati 55 posto zarade, a ne deset posto kako su protumačile udruge okupljene u Zeleni forum.
Iako je Dorić ponovila i mantru iz Ministarstvo gospodarstva "kako se sve radi po najvišim ekološkim standardima" te "kako je sve po zakonu", činjenica je da nikakve procedure procjene utjecaja na okoliša prije objave natječaja nije bilo, a javnosti je prvi put omogućeno formalno sudjelovanje tek nakon što je natječaj za koncesije već raspisan. Tada je, naime, raspisana javna rasprava oko Strateške procjene utjecaja na okoliš za eksploataciju nafte i plina iz Jadrana.
"Jako važna procedura svedena je na formalnost bez smisla. Strateška bi studija trebala procijeniti dugoročne i kumulativne utjecaje eksploatacije ugljikovodika. To ne možete ako ne znate što se trenutno u Jadranu događa, ne samo na hrvatskoj već i na talijanskoj strani. Strateška procjena se razlikuje od uobičajen procjene na okoliš. Ona mora odgovoriti na pitanje koji je cilj i možemo li cilj postići na neki drugi način, na primjer ulaganjem u obnovljive izvore energije umjesto eksploatacijom ugljikovodika. Međutim, u Strateškoj studiji koja je bila na javnoj raspravi nema čak ni navedenog cilja", komentirala je Dušica Radojčić iz Zelene Istre, koja smatra kako se za ovakve aktivnosti mora raditi prekogranična studija koja bi uključivala i utjecaj na dijelove Jadrana koji pripadaju susjednim državama.
Toni Vidan iz Zelene akcije podsjetio je kako su udruge okupljene u Zelenom forumu prošloga tjedna zatražile od Sabora da pokrene raspravu na ovu temu i iziđe s deklaracijom o Jadranu s kojom bi se stvorile pretpostavke za urednu proceduru, te kako odgovor još čekaju.
I bez novih bušotina, Jadran nije tako čist kako mi to volimo misliti, istaknuo je pak Hrvoje Carić iz Instituta za turizam.
"Prema podacima Europske komisije i Joint Research Centra za razdoblje od 1999. do 2002. u Jadranu je zabilježeno 250 izljeva nafte godišnje, a površina naftne mrlje koja je pritom nastala iznosi kao tri površine otoka Cresa. Mi već imamo ozbiljno zagađenje Jadrana", naglasio je.
Spomenimo da Finska, zemlja koja ne živi od turizma na moru, ima 15 specijalnih brodova koji će reagirati u slučaju izljeva nafte iz tankera na Baltiku. Primjerice, sredinom 2011. je za njih izrađen brod Louhi koji je u stanju prikupiti 1200 tona nafte u jednom plovljenju. Platili su ga 48 milijuna eura. Hrvatska nema ni jedan takav brod ni sličan brod. Prodajom dokumentacije o Jadranu u od javnosti potpuno skrivenom poslu sa Spectrumom, zaradili smo dva milijuna eura, prema informacijama koje je ponudio ministar Vrdoljak. Ukratko, zasad od ovog posla možemo kupiti 1/25 jednog broda kakve bi ionako trebali imati, ako želimo govoriti o "najvišim standardima zaštite Jadrana".
h-alter
"Mi pričamo o nafti, a možda nje u Jadranu ni nema. Tek ćemo za šest do osam godina znati ima li nafte u Jadranu i je li ona isplativa za komercijalno eksploatiranje", izjavila je Barbara Dorić, ravnateljica Agencije za ugljikovodike, na danas održanoj tribini pod nazivom "Nafta na Jadranu: ravno do dna!" Zelene akcije i Zelenog foruma. Slično su već ranije ustvrdili brojni stručnjaci i aktivisti koji su nazivali izjave ministra gospodarstva Vrdoljaka o otkriću rezervi ugljikovodika koje će od Hrvatske učiniti "malu norvešku", pukim senzacionalizmom. Istu je riječ na tribini upotrijebio i Božo Mikuš iz Sindikata naftnog gospodarstva.
"Sve ono što smo imali prilike čuti o eksploataciji nafte i plina zalazi u sfere senzacionalizma. Rizici eksploatacije su veliki, a apsolutne sigurnosti nema. Problemi se mogu javiti na dubinama mora od sto metara na niže. Jadran je prevrijedan za našu državu da prije istraživanja i preuzimanja ovakvog rizika nemamo širi konsenzus struke, politike i onih koji žive od mora, od turizma i ribarstva", istaknuo je Mikuš.
Ove godine obilježava se 15 godina eksploatacije plina iz bušotine Ivana u Sjevernom Jadranu, a na kopnu i na moru postoje i brojne druge bušotine koje vode ili su vodile domaće tvrtke i stručnjaci, podsjećaju iz Sindikata naftnog gospodarstva te ističu kako oni podržavaju istraživanja u Jadranu, ali ne podržavaju netransparentnu proceduru koja obilježava cijeli dosadašnji proces.
"Nije dobro krenuti u istraživanje nafte u dubokom Jadranu bez jasne strategije. Nitko nema pravo na skrivanje podataka od javnosti i ignoriranje struke. Posljedice bi mogle biti katastrofalne. Olakotna okolnost je jedino ta da svi podaci govore da je u Jadranu teško očekivati veća otkrića nafte i plina. Ja bih volio da se ulaže u istraživanja, ali Jadran nije prčija jedne vlade i takve stvari treba drugačije pripremati", zaključio je Mikuš.
Iz Sindikata su posebno ogorčeni na poslovanje Ministarstva gospodarstva s norveškom tvrtkom Spectrum koja je bez javnog natječaja dobila i obavila posao seizmičkog snimanja Jadrana pod krinkom znanstvenog istraživanja. "Seizmička mjerenja dozvoljena Spectrumu nisu bila potrebna. Spectrum je bio izuzetno zainteresiran za INA-ine podatke i dobio ih je na upotrebu besplatno. Zaključno nisu rekli ništa što nam nije bilo poznato", ističe Mikuš koji je naglasio kako ugovor sa Spectrumom još nitko nije vidio.
Podsjećamo, i H-Alter je preko Zakona o pravu na pristup informacijama tražio uvid u ugovore sa Spectrumom prije više od godinu dana. Dobili smo odbijenicu od Ministarstva gospodarstva koje je ugovor proglasio tajnim, te u vezi toga još čekamo rješenje Povjerenice za informiranje.
Da bi stvari otišle dalje, čak i izvješće o provedbi uvjeta zaštite prirode koje je Spectrum dostavio s više od pola godine zakašnjenja, proglasili su tajnom, a Ministarstvo zaštite okoliša sebe nenadležnima jer je dopuštenje za Spectrumova istraživanja izdalo Ministarstva obrazovanja.
"Ugovori sa Spectrumom su poslovna tajna, ali mogu reći da u njima stoji da njima ide zarada od prvih pet kupaca dokumentacije, dok nakon toga zaradu dijele na pola s hrvatskom državom", rekla je Barbara Dorić ustvrdivši i kako će Hrvatska od eksploatirane nafte, ako je bude, ubirati 55 posto zarade, a ne deset posto kako su protumačile udruge okupljene u Zeleni forum.
Iako je Dorić ponovila i mantru iz Ministarstvo gospodarstva "kako se sve radi po najvišim ekološkim standardima" te "kako je sve po zakonu", činjenica je da nikakve procedure procjene utjecaja na okoliša prije objave natječaja nije bilo, a javnosti je prvi put omogućeno formalno sudjelovanje tek nakon što je natječaj za koncesije već raspisan. Tada je, naime, raspisana javna rasprava oko Strateške procjene utjecaja na okoliš za eksploataciju nafte i plina iz Jadrana.
"Jako važna procedura svedena je na formalnost bez smisla. Strateška bi studija trebala procijeniti dugoročne i kumulativne utjecaje eksploatacije ugljikovodika. To ne možete ako ne znate što se trenutno u Jadranu događa, ne samo na hrvatskoj već i na talijanskoj strani. Strateška procjena se razlikuje od uobičajen procjene na okoliš. Ona mora odgovoriti na pitanje koji je cilj i možemo li cilj postići na neki drugi način, na primjer ulaganjem u obnovljive izvore energije umjesto eksploatacijom ugljikovodika. Međutim, u Strateškoj studiji koja je bila na javnoj raspravi nema čak ni navedenog cilja", komentirala je Dušica Radojčić iz Zelene Istre, koja smatra kako se za ovakve aktivnosti mora raditi prekogranična studija koja bi uključivala i utjecaj na dijelove Jadrana koji pripadaju susjednim državama.
Toni Vidan iz Zelene akcije podsjetio je kako su udruge okupljene u Zelenom forumu prošloga tjedna zatražile od Sabora da pokrene raspravu na ovu temu i iziđe s deklaracijom o Jadranu s kojom bi se stvorile pretpostavke za urednu proceduru, te kako odgovor još čekaju.
I bez novih bušotina, Jadran nije tako čist kako mi to volimo misliti, istaknuo je pak Hrvoje Carić iz Instituta za turizam.
"Prema podacima Europske komisije i Joint Research Centra za razdoblje od 1999. do 2002. u Jadranu je zabilježeno 250 izljeva nafte godišnje, a površina naftne mrlje koja je pritom nastala iznosi kao tri površine otoka Cresa. Mi već imamo ozbiljno zagađenje Jadrana", naglasio je.
Spomenimo da Finska, zemlja koja ne živi od turizma na moru, ima 15 specijalnih brodova koji će reagirati u slučaju izljeva nafte iz tankera na Baltiku. Primjerice, sredinom 2011. je za njih izrađen brod Louhi koji je u stanju prikupiti 1200 tona nafte u jednom plovljenju. Platili su ga 48 milijuna eura. Hrvatska nema ni jedan takav brod ni sličan brod. Prodajom dokumentacije o Jadranu u od javnosti potpuno skrivenom poslu sa Spectrumom, zaradili smo dva milijuna eura, prema informacijama koje je ponudio ministar Vrdoljak. Ukratko, zasad od ovog posla možemo kupiti 1/25 jednog broda kakve bi ionako trebali imati, ako želimo govoriti o "najvišim standardima zaštite Jadrana".
h-alter
